TTL

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

TTL je skraćenica od eng. složenice Transistor-Transistor Logic (tranzistor-transistorski logički sklop)i predstavlja vrstu digitalnih sklopova koji su izgrađeni od bipolarnih tranzistora i otpornika. Svojstva tranzistor-transistorskih logičkih sklopova jesu da se tranzistori koriste za obavljanje funkcija logičkih sklopova te za funkciju pojačavanja signala (ulazno/izlazno), za razliku kod recimo RTL i DTL sklopova.

Ukratko[uredi VE | uredi]

Od svog uvođenja 1963. od strane američke tvrtke Sylvania godine TTL sklopovi su osobito raširena integrirana kola i jako su važni u računarstvu, industrijskim upravljačkim uređajima, instrumentima, elektronici široke potrošnje, i u mnogim drugim granama gdje se koristi elektronika. Danas (2014.) TTL integrirana kola još se proizvode u svijetu. Najpoznatija serija TTL sklopova je Texas Instruments serija 7400 koja je tokom 1960-tih i 1970-tih postala de-facto standard za računarstvo i digitalnu tehniku.[1]Mnoge računarske tvrtke koristile su TTL krugove u razvoju miniračunala tokom 1960-tih i 1970-tih godina. Primjer su DEC-ova PDP-8 serija miniračunala, Data General Nova, Hewlett-Packard-ove serije 21MX, 1000, i 3000. Prije razvoja mikroprocesora, TTL sklopovi bili su sastavni dio hobi računala koja su se pojavljivala kroz 1970-tim godinama u SAD-u i drugim zapadnim zemljama.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

TTL sklopovi bio je izum James L. Buiea koji je stvoren 1961. godine dok je radio za tvrtku TRW. Izum je prvo dobio ime transistor-coupled transistor logic (TCTL) (hrv. tranzistorski spojena tranzistorska logika))[3], dok prva tržišna izvedba je bila kroz američku tvrtku Sylvania 1963. godine gdje su TTL sklopovi bili poznati pod imenom Sylvania Universal High-Level Logic family (SUHL) (hrv. Sylvania visoko univerzalna logička porodica).[4] SHUL sklopovi rabljeni su u proizvodnji upravljačkih sistema za rakete zrak-zrak AIM-54 Phoenix tokom 1960-tih.[4]

Izvedba[uredi VE | uredi]

Temelji TTL sklopova[uredi VE | uredi]

Primjena[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]