Tako je govorio Zaratustra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o o knjizi Friedricha Nietzschea. Za album KUD Idijota, pogledajte Tako je govorio Zaratusta.
Naslovnica prvoga izdanja

Tako je govorio Zaratustra (njem. Also sprach Zarathustra) je djelo njemačkoga filozofa Friedricha Nietzschea, nastalo između 1883. 1885., a koje govori o starom proroku koji se spušta sa svoje planine medu narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne.

Zaratustra je zapravo u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, no ima i onih koji mu se dive.

"Zaratustra" je njemačka verzija imena perzijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako utjecao na judaizam i zatim kršćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje povijesnog Zaratustru, o kojemu imamo jako malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-povijesnog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: "Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?"

Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti.


Prijevodi na hrvatski jezik[uredi VE | uredi]

Prvi prijevod ovog djela na hrvatski jezik napravio je poznati filozof i estetičar Danko Grlić 1962. godine. Najnoviji prijevod djela "Tako je govorio Zaratustra" napravio je filozof Mario Kopić a izdano je u Zagrebu 2009. godine.




Greek uc phi.png Nedovršeni članak Tako je govorio Zaratustra koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.