Tako je govorio Zaratustra
 Ovo je članak o o knjizi Friedricha Nietzschea. Za album KUD Idijota, pogledajte Tako je govorio Zaratusta. |
Tako je govorio Zaratustra je djelo njemačkoga filozofa Friedricha Nietzschea, nastalo između 1883. 1885., a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine medu narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne.
Zaratustra je zapravo u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, no ima i onih koji mu se dive.
"Zaratustra" je njemačka verzija imena perzijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako utjecao na judaizam i zatim kršćanstvo. Dakle, knjiga ne prikazuje povijesnog Zaratustru, o kojemu imamo jako malo podataka, već se koristi njegova mističnost stvarajući jednog ne-povijesnog Zaratustru, koji želi tradicionalni moral okrenuti naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: "Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?"
Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti.
[uredi] Prijevodi na hrvatski jezik
Prvi prijevod ovog djela na hrvatski jezik napravio je poznati filozof i estetičar Danko Grlić 1962. godine. Najnoviji prijevod djela "Tako je govorio Zaratustra" napravio je filozof Mario Kopić a izdano je u Zagrebu 2009. godine.
Nedovršeni članak Tako je govorio Zaratustra koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
