Talasa (mitologija)

Izvor: Wikipedija
Thalassa se brani u Ezopovom fabulanu, "Seljak i more".

Talasa ili Talata (grč. Θάλασσα, Thálassa) u grčkoj mitologiji personifikacija je Sredozemnog mora, primordijalno božanstvo, Eterova i Hemerina kći. S Pontom je bila majka devet Telhina. Katkad je Afrodita smatrana Uranovom i Talasinom kćeri.

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Talasino grčko ime znači "more". Rimljani su ju zvali Mare ("more").

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Prema Ezopu, Talasa je prikazivana kao žena formirana od morske vode. Na rimskim mozaicima prikazivana je kao žena napola u moru, često s rogovima koji su nalikovali rakovim kliještima, često odjevena u morsku travu ili je pak držala brodsko veslo. I Pont ima rogove.

Pauzanije piše da su u Posejdonovu hramu u Korintu bile slike koje prikazuju Posejdona, Amfitritu i Talasu, te nimfe Nereide.


Mitologija[uredi | uredi kôd]

Talasa je bila primordijalno morsko božanstvo. S Pontom je rodila rodove riba. Predstavljala je samo more.

Posejdon i Amfitrita bili su antropomorfizirani bogovi kao ekvivalenti Pontu i Talasi. U kasnijim klasičnim vremenima, Talasini i Pontovi pandani bili su i Titani Okean i Tetija.

Talasa je Uranu rodila Afroditu, dok je u drugom mitu Afrodita Zeusova kćer.

Još jedno Talasino dijete je Halija, Posejdonova ljubavnica.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]