Tehnički muzej u Zagrebu
Tehnički muzej u Zagrebu prikazuje povijesni razvoj tehničkih rješenja kojima je čovjek nastojao svladati prostor i vrijeme.
Povijest[uredi]
Zamisao o osnivanju te vrste muzeja potječe još s kraja prošloga stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički muzej. Prava povijest Tehničkoga muzeja započinje 1954. godine kada je donesena odluka o njegovu osnivanju, a 1959. Muzeju je dodijeljena današnja lokacija na Savskoj cesti 18. Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić. Zgradu je projektirao Marijan Haberle.
Odjeli Tehničkog muzeja[uredi]
Prvi odjeli Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvoreni su za javnost 1963. godine, a nakon toga otvorena je zbirka Nafta (1964.), planetarij (1965.), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976.), odjel Osnove poljodjelstva (1981.), odjel Vatrogastvo (1992.), apisarij (1994.), te muzeorama Zemljomjerstvo-katastar (1994.).
Odjel transformacije energije[uredi]
Odjel prikazuje povijesni razvoj ljudskih rješenja u nastojanju da manje vrijedne oblike energije transformiraju u kvalitetnije i za ljudske potrebe korisnije.
Odjel prometnih sredstava[uredi]
U ovom odjelu prikazan je razvoj transportnih sredstava u vodi, na kopnu i zraku.
Odjel astronautike s planetarijem[uredi]
Odjel astronautike udomljuje modele najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji prikazuju početak razvoja astronautike.
Odjel geologije, rudarstva i nafte[uredi]
Zbrirka rudarstva prikazuje razvoj tehnike eksploatacije mineralnih sirovina, te načine oplemenjivanja i prerade ruda. Posebno je zanimljiv model rudnika s ukupnom duljinom rudničkih hodnika od više od tristo metara, izgrađen ispod objekta Muzeja. U odjelu je i soba zemljomjerstva (katastar).
Odjel vatrogastva[uredi]
Nizom vatrogasnih izložaka od opreme do vozila, prikazan je razvoj vatrogasne tehnike, s osobitim naglaskom na područje Hrvatske.
Odjel osnovi poljedjelstva s apisarijem[uredi]
Eksponati izloženi u tom odjelu prikazuju povijesni razvoj tehničkih rješenja sprava za kopanje i oranje. Posebnost ovog odjela su staklene ogledne košnice, apisarij sa živim pčelama, čiji se život i rad može nesmetano promatrati.
Odjel velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike[uredi]
U odjelu je do sada realiziran postav o Faustu Vrančiću i demonstracijski kabinet Nikole Tesle. Aleja skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike dio je tog odjela na otvorenom, u parku Muzeja.
Demonstracijski kabinet Nikole Tesle[uredi]
Stalni postav Demonstracijskog kabineta, ukupne površine 260 m2, otvoren je 1976. godine prigodom obilježavanja 120. godišnjice Teslina rođenja. Njegova muzeološka koncepcija bila je specifična, jer su se u njemu izvodili pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenima prema originalnim Teslinim nacrtima i patentnim prijavama, u većini slučajeva metodama i materijalima iz vremena u kojem je živio. Izlošci su napravljeni u radionicama Muzeja. Stalni postav obnovljen je povodom obilježavanja godine Nikole Tesle (2006.) pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
Vanjske poveznice[uredi]
Koordinate: 45°48′14″N 15°57′53″E / 45.8037717803678°N 15.9647440910339°E
