Teodoros Kacanevas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
dr.
Teodoros Kacanevas
član Helenskog parlamenta
za Atenu B
u službi
5. studenoga 1989. – 6. ožujka 2004.
osobni detalji
rođen 13. ožujka 1947. (66 god.)
Atena, Grčka
nacionalnost Grk
politička stranka Panhelenski socijalistički pokret
supruga/e Sofija Papandreu (− 2000.)
Georgija Cecu
alma mater Sveučilište u Pireju
Sveučilište u Warwicku
London School of Economics
struka sveučilišni profesor
mrežno mjesto www.unipi.gr/katsanevas

Teodoros Kacanevas (grč. Θεόδωρος Κατσανέβας, rođen 1947.) grčki je akademičar[1] i osnivač političke stranke Drahme, demokratskog pokreta Pet zvijezda,[2] koju je u svibnju 2013. godine pokrenuo s ciljem da Grčka napusti euro i vrati se drahmi.[3][4] Bio je zastupnik Panhelenskog socijalističkog pokreta (PA.SO.K)[2] u grčkom parlamentu od 1989. do 2004. godine.[5]

Biografija[uredi VE | uredi]

Kacanevas je stekao svoj akademski naziv na Sveučilištu u Pireju.[6] Magistarski stupanj stekao je na Sveučilištu u Warwicku a stupanj doktora znanosti na London School of Economics.[6] Profesor je ekonomije rada na Sveučilištu u Pireju.[5][6]

Godine 1981. bio je jedan od autora programa prvog kabineta Andreasa Papandreua i isprva je postavljen u Organizaciju za zapošljavanje radne snage (OAED, grč. Οργανισμός Απασχόλησης Εργατικού Δυναμικού; Ο.Α.Ε.Δ.), a 1985. u agenciju za državu blagostanja. Od 1989. do 2004. bio je biran za zamjenika u atenskoj drugoj izbornoj jedinici na listi PASOK-a, a poslije mu je sama stranka službeno zabranila isticanje kandidature.[7]

Papandreuovo naslijeđe[uredi VE | uredi]

Andreas Papandreu, bivši svekar

Do njihova razvoda 2000. godine bio je oženjen za Sofiju, kćer Andreasa Papandreua, bivšeg grčkog premijera.[2][8] U svojoj poruci, koja je javnosti predočena 13. rujna 1996., Papandreu je opisao Kacanevasa kao "nedaću za obitelj" (grč. όνειδος της οικογένειας)[2][8][9][10][11][12][13][14] i kazao da je "njegov cilj bio politički naslijediti povijest sukoba Georgiosa Papandreua i Andreasa Papandreua"[15][16][17][18] (Georgios Papandreu bio je Andreasov otac i grčki premijer također).

Teodoros Kacanevas osporava autentičnost ove oporuke[17] i dobio je 2003. godine spor za klevetu koji je pokrenuo protiv Spirosa Karacaferisa, izdavača novina koje su tijekom određena razdoblja 1998. godine svaki dan na naslovnici objavljivale fotografiju Kacanevasa s podnaslovom "nevolja". Presuda u ovom slučaju ipak se ne bavi autentičnošću oporuke.[2]

Budući da se o tome pisalo u Kacanevasovoj biografiji na grčkoj Wikipediji, Kacanevas je pokrenuo proces protiv suradnika i administratora grčke wikipedije pod suradničkim imenom "Diu" i grčkog društva za slobodni softver / softver otvorenog koda (akr. "EELLAK") premda ni jedan nema nadzor nad Wikipedijom.[1][2] Sudac je naredio administratoru da ukloni spornu informaciju, koju je potom nadomjestio drugi urednik. Administrator je primijetio da su proces i publicitet proizveli Streisandin efekt i da se izvorni grčki članak sad nalazi preveden na mnogim wikipedijama na engleskom, katalonskom, poljskom, jakutskom, francuskom, njemačkom, nizozemskom, španjolskom i talijanskom jeziku.[19]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Wikimedia Foundation supports Wikipedia user subject to defamation lawsuit in Greece – Wikimedia blog. Zaklada Wikimedia. pristupljeno 14. veljače 2014.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Kostas Efimeros (13. veljače 2014.). How a Greek politician is attempting to rewrite history by suing Wikipedia, the online encyclopedia he doesn't understand. thepressproject.net. pristupljeno 15. veljače 2014.
  3. (grč.) Γκρίλο α λα ελληνικά (grč.: Grillo na grčki), 9. 5. 2013, I Avgi.
  4. (grč.) "Δραχμή 5 αστέρων": Το νέο κόμμα του Κατσανέβα (grč.: Drahma 5 zvijezda: Kacanevasova nova stranka), news247.gr, 8/5/2013.
  5. 5,0 5,1 Theodore Katsanevas, MA (Warwick), PhD (LSE). Sveučilište u Pireju. pristupljeno 14. veljače 2014.
  6. 6,0 6,1 6,2 Βιογραφικό (grčki). Sveučilište u Pireju. pristupljeno 16. veljače 2014.
  7. (grč.) "Εκτός ψηφοδελτίων ΠΑΣΟΚ οι "εννέα" που υπέγραψαν την τροπολογία για το Πόρτο Καρράς", In.gr, 23. siječnja 2004., pristupljeno 14. veljače 2014.
  8. 8,0 8,1 Katsanevas Papandreou – Disinherited children contest Papandreou's will Greek premier had left entire estate to widow. Baltimore Sun. pristupljeno 15. veljače 2014. “Papandreou's daughter, Sophia, and her husband, Theodore Katsanevas, have announced that they are bringing suit to challenge the will's validity. [...] Papandreou, in one of his wills, said Katsanevas, a Socialist Party politician, was the "family disgrace" and was trying to exploit the Papandreou name to promote his own political ambitions. (grč.: Papandreuova kći Sofija i njezin suprug Teodoros Kacanevas objavili su da su uložili tužbu za utvrđivanje valjanosti oporuke. (...) Papandreu je, u jednoj od svojih oporuka, kazao da je Kacanevas, političar Socijalističke stranke, bio "obiteljska nedaća" i nastojao je iskoristiti Papandreuovo ime radi promicanja vlastitih političkih ambicija.)”
  9. Reactions to Papandreou's will, Athens News Agency, 13. rujna 1996.
  10. Papandreous' legacy – SFGate. pristupljeno 15. veljače 2014. (bilješka: rabljena je riječ "disgrace").
  11. (grč.) Διαμάντια & σκουπίδια – ολιτισμός. tovima.gr. pristupljeno 14. veljače 2014.
  12. (grč.) Διαθήκη εκ του διατίθημι. protagon.gr. pristupljeno 14. veljače 2014.
  13. (grč.) Η διαθήκη σε... δίκη. tovima.gr. pristupljeno 14. veljače 2014.
  14. (tal.) Atene: il fattore Mimì s'abbatte sul voto. archiviostorico.corriere.it. pristupljeno 14. veljače 2014. “la disgrazia di famiglia (tal.: obiteljska nevolja, nedaća, nesreća)”.
  15. (grč.) "Οι διαθήκες του Ανδρέα Παπανδρέου", Ριζοσπάστης, 13. rujna 1996., pristupljeno 15. veljače 2014.
  16. Andreas Papandreou's wills opened Dimitra Liani receives archives, Athens News Agency, 13. rujna 1996.
  17. 17,0 17,1 Reactions to Papandreou's will, Athens News Agency, 13. rujna 1996.
  18. Two wills of the late Andreas Papandreou submitted to the Court, Antenna News in English, 13. rujna 1996.
  19. Wikipedia mounts courtroom defense for editor sued by politician. Ars Technica (18. veljače 2014.). pristupljeno 18. veljače 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]