Tinetto

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Nacionalni park Cinque Terre i Portovenere s otocima (Palmaria, Tino i Tinetto)
Svjetska baština - UNESCO

Italija Tinetto Lokacija Tinetta u Italiji
Godina uvrštenja:	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv, v
Ugroženost:	ne
Poveznica:	UNESCO

Tinetto je talijanski otok u ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia. On je najmanji i najsjeverniji otok otočja Spezzina koji čine još dva otoka, veliki i srednji Palmaria i malnji Tino južnije, koji čine povezan niz.

Otok ima površinu od 600 m² i najviši vrh od 17 m, a nalazi se u jednoj od najslikovitijih i najpoznatijih sredozemnih priobalnih područja, poznatom po svojoj ljepoti i popularnosti kao turističkog odredišta. Obala Cinque Terre sa svojih pet sela i okolna brda Nacionalnog parka Portovenere su zajedno s ova tri otoka od 1997. god. UNESCO-va svjetska baština.

Odlike [uredi]

Otočić Tinetto je malo više od morske hridi sa šturom vegetacijom i ostacima malene kapele iz 6. stoljeća na zapadnoj strani i malenog samostana s crkvom iz 11. stoljeća koje su uništili Saraceni.

Na Tinettu živi velika kolonija galebova i jedna endemska podvrsta zidnog guštera, Podarcis muralis tinettoi.

Izvori [uredi]

Ovaj članak je većinom preveden s talijanske wikipedije: Tinetto. Posjećeno 3. studenog 2010.

v • r • u Svjetska baština u Italiji

	Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Liparski otoci • Ferrara • Povijesno središte Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Povijesno središte Napulja • Povijesno središte Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (Piazza Armerina)

	Talijanska nematerijalna svjetska baština Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka