Tolisa (Orašje, BiH)
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Posavska županija |
| Općina/Grad | Orašje |
| Zemljopisne koordinate | 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°EKoordinate: 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 3.326 |
|
|
|
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Sadržaj |
[uredi] Geografski položaj
Tolisa je mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Posavini. Dobila je ime po istoimenoj rijeci Tolisi, koja je proticala pored starog mjesta gdje je selo bilo smješteno. Ime Tolisa prvi put se spominje u 13. stoljeću "Terra Tolis", a obuhvaćala je područje oko rijeke Tolise.
[uredi] Povijest
U Tolisi je otvorena prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini i to davne 1823. godine, koju je podigao tadašnji župnik fra Ilija Starčević. Prvi učitelj bio je Ilija Boričić iz Slavonije.
U Tolisi se nalazi prostorno najveća katolička crkva u Bosni i Hercegovini, čija je gradnja započela za otomanske vlasti 1864., a završena 1881. godine pod upravom fra. Martina Nedića.
U Tolisi je osnovana i prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini 1904. godine. Osnivao ju je fra Ilija Oršolić.
[uredi] Stanovništvo
| Tolisa | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 3.274 (98,43%) | 3.155 (98,50%) | 2.980 (99,10%) | |||
| Srbi | 15 (0,45%) | 7 (0,21%) | 18 (0,59%) | |||
| Muslimani | 3 (0,09%) | 1 (0,03%) | 1 (0,03%) | |||
| Jugoslaveni | 20 (0,60%) | 31 (0,96%) | 4 (0,13%) | |||
| ostali i nepoznato | 14 (0,42%) | 9 (0,28%) | 4 (0,13%) | |||
| ukupno | 3.326 | 3.203 | 3.007 | |||
[uredi] Šport
[uredi] Kultura
- Književnici iz Tolise:
- fra Martin Nedić (Tolisa, 1810. - 1895.); Djela: Razgovor koga vile ilirkinje imadoshe u pramalitje 1835.,epska pjesma, Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvietova, pjesme, Život fra Mariana Šunjića, ep, Ratovanja slovinskog naroda protiv Turcima, ep, Stanje redodržave Bosne Srebrene poslje pada Kraljevstva Bosanskoga pak do okupacije, povijesno djelo itd.
- fra Bono Nedić (Tolisa, 1841. - 1903.); Djela: Dva zarobljenika, pripovijest, Razni doživljaji prošlosti, autobiografija, Uputstvo za gajenje šljiva, priručnik, Kratka poviet crkve i samostana toliškog, povijesno djelo
- Ivo Nedić Mikić (Tolisa, 1899. - 1965.); Djela: Nedićka, ep
- Ambro Marošević (Tolisa, 1949. - Beograd, 1987.); Djela: Olovke za večeru, pjesme, Svakodnevne balade, pjesme, Puklo je pred očima, pjesme
- Marko Vukić Skejo (Tolisa, 1949. - Zadar, 2006.); Djela: Ratni posavski motivi, pjesme, Terra Tolis na vjetrometinama života, pjesme, Nek' zvone zvona, pjesme
- Marko Oršolić (Tolisa, 1965.); Djela: On, pjesme
- Tunja Oršolić Makarić (Tolisa, 1954.); Djela: Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, pjesme, Uspomene drage, pjesme
- Mato Nedić (Tolisa, 1971.); Djela: Bijeg, pripovijetke, Godina stradanja, roman, Pomrčina Sunca, kratke priče, Svršetak početka, pjesnička proza, Govor gradova, putopisne crtice, Ljudske priče, pripovijetke, Pater Martinus, romansirana biografija fra Martina Nedića, Svjetlosni negogledi, pjesnička proza
- Slikari iz Tolise:
- Marko Pejić
[uredi] Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
[uredi] Vanjske poveznice
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Franjevački samostan u Tolisi |
Nedovršeni članak Tolisa (Orašje, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||