Tolisa (Orašje, BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tolisa
Tolisa na karti BiH
Tolisa
Tolisa
Tolisa na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska županija
Općina/Grad Orašje
Zemljopisne koordinate 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°E / 45.04; 18.64Koordinate: 45°02′N 18°38′E / 45.04°N 18.64°E / 45.04; 18.64
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 3.326
Samostan Tolisa 05.JPG
Franjevački samostan i crkva

Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Geografski položaj[uredi VE | uredi]

Tolisa je mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Posavini. Dobila je ime po istoimenoj rijeci Tolisi, koja je proticala pored starog mjesta gdje je selo bilo smješteno. Ime Tolisa prvi put se spominje u 13. stoljeću "Terra Tolis", a obuhvaćala je područje oko rijeke Tolise.

Povijest[uredi VE | uredi]

U Tolisi je otvorena prva pučka osnovna škola u Bosni i Hercegovini i to davne 1823. godine, koju je podigao tadašnji župnik fra Ilija Starčević. Prvi učitelj bio je Ilija Boričić iz Slavonije.

U Tolisi se nalazi prostorno najveća katolička crkva u Bosni i Hercegovini, čija je gradnja započela za otomanske vlasti 1864., a završena 1881. godine pod upravom fra. Martina Nedića.

U Tolisi je osnovana i prva zemljoradnička zadruga u Bosni i Hercegovini 1904. godine. Osnivao ju je fra Ilija Oršolić.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Tolisa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 3.274 (98,43%) 3.155 (98,50%) 2.980 (99,10%)
Srbi 15 (0,45%) 7 (0,21%) 18 (0,59%)
Muslimani 3 (0,09%) 1 (0,03%) 1 (0,03%)
Jugoslaveni 20 (0,60%) 31 (0,96%) 4 (0,13%)
ostali i nepoznato 14 (0,42%) 9 (0,28%) 4 (0,13%)
ukupno 3.326 3.203 3.007

Šport[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Književnici iz Tolise:
  • fra Martin Nedić (Tolisa, 1810. - 1895.); Djela: Razgovor koga vile ilirkinje imadoshe u pramalitje 1835.,epska pjesma, Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvietova, pjesme, Život fra Mariana Šunjića, ep, Ratovanja slovinskog naroda protiv Turcima, ep, Stanje redodržave Bosne Srebrene poslje pada Kraljevstva Bosanskoga pak do okupacije, povijesno djelo itd.
  • fra Bono Nedić (Tolisa, 1841. - 1903.); Djela: Dva zarobljenika, pripovijest, Razni doživljaji prošlosti, autobiografija, Uputstvo za gajenje šljiva, priručnik, Kratka poviet crkve i samostana toliškog, povijesno djelo
  • Ivo Nedić Mikić (Tolisa, 1899. - 1965.); Djela: Nedićka, ep
  • Ambro Marošević (Tolisa, 1949. - Beograd, 1987.); Djela: Olovke za večeru, pjesme, Svakodnevne balade, pjesme, Puklo je pred očima, pjesme
  • Marko Vukić Skejo (Tolisa, 1949. - Zadar, 2006.); Djela: Ratni posavski motivi, pjesme, Terra Tolis na vjetrometinama života, pjesme, Nek' zvone zvona, pjesme
  • Marko Oršolić (Tolisa, 1965.); Djela: On, pjesme
  • Tunja Oršolić Makarić (Tolisa, 1954.); Djela: Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, pjesme, Uspomene drage, pjesme
  • Mato Nedić (Tolisa, 1971.); Djela: Bijeg, pripovijetke, Godina stradanja, roman, Pomrčina Sunca, kratke priče, Svršetak početka, pjesnička proza, Govor gradova, putopisne crtice, Ljudske priče, pripovijetke, Pater Martinus, romansirana biografija fra Martina Nedića, Svjetlosni negogledi, pjesnička proza

Kultura[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Franjevački samostan u Tolisi

Tolisa portal


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Tolisa (Orašje, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.