Tomislav Raukar
Tomislav Raukar (Stari Grad, Hvar, 29. prosinca 1933. – Zagreb, 2. srpnja 2020.)[1] hrvatski povjesničar i akademik HAZU.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Tomislav Raukar rodio se 1933. godine u Starome Gradu na otoku Hvaru. Srednju ekonomsku školu pohađa u Splitu i završava je 1952. godine. Na Višoj pedagoškj školi, također u Splitu, 1956. godine završava studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti južnoslavenskih naroda, a 1957. godine završava i splitsku Srednju glazbenu školu.[2] U Zagrebu na Filozofskome fakultetu 1963. godine diplomirao je jednopredmetni studij povijesti.[2] Godine 1975. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju Ekonomsko-društveni odnosi u Zadru u XV. stoljeću. Godine 1976. izabran je za docenta, 1980. za izvanrednog, a 1985. za redovitog profesora na Katedri za hrvatsku povijest, na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1997. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora kao trajno zvanje. Za člana suradnika HAZU u Razredu za društvene znanosti, izabran je 1986. godine, a za redovitog člana 1997. godine.[3]
Voditelj je i suradnik na više znanstvenih projekata te urednik i član uredništva nekoliko časopisa (1985–94. član uredništva Historijskog zbornika, od 2001. glavni urednik Starina HAZU). Tijekom 1970-ih i 1980-ih obavio je niz istraživanja u hrvatskim i talijanskim arhivima (Zadar, Dubrovnik, Venecija, Ancona, Bari), gdje je posebice istraživao bilježničku građu. Oslanjajući se na metodologiju francuskih analista i prateći suvremene tokove europske, posebice talijanske i francuske medievistike, znatno je pridonio modernizaciji proučavanja hrvatskoga srednjovjekovlja. Posebice je vrijedan njegov doprinos proučavanju društvenih struktura i gospodarskog kretanja u urbanim i ruralnim sredinama Hrvatske u razvijenom i kasnome srednjem vijeku te komparativnomu proučavanju komuna na hrvatskoj i talijanskoj obali Jadrana. U hrvatsku historiografiju uveo je zapostavljene istraživačke teme, kao što su povijest svakodnevnoga života, mentaliteta i pobožnosti.[4]
U mirovinu je otišao 2004. godine. Raukar je ljubitelj klasične glazbe i filatelist.[5]
Djela[uredi | uredi kôd]
Izbor važnijih djela Tomislava Raukara.[6]
- Zadar u XV. stoljeću: ekonomski razvoj i društveni odnosi, Sveučilište u Zagrebu-Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1977.
- Zadar pod mletačkom upravom: 1409-1797, Narodni list-Filozofski fakultet, Zadar, 1987., ISBN 8673770114[7]
- Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Školska knjiga, Zagreb, 1997., ISBN 9530307039[8][9]
- Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002., ISBN 9531751684[10][11]
- Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003., ISBN 9531751943
- Hrvatska povijest srednjeg vijeka (s Nevenom Budakom), Školska knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 9530307136[12]
- Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku: odabrane studije, Književni krug, Split, 2007. ISBN 9789531632898[13]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]
- 1998.: Godišnja Državna nagrada za znanost u području humanističkih znanosti, za knjigu Hrvatsko srednjovjekovlje.
- 1998.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost
- 1999.: Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za unaprjeđenje nastavnoga rada
- 2000.: Priznanje Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"
- 2003.: Medalja Filozofskog fakulteta u Zagrebu
- 2004.: Medalja Sveučilišta u Zagrebu
- 2009.: Nagrada "Anton Gindely" Instituta za Podunavlje i Srednju Europu (Das Institut für den Donauraum und Mitteleuropa) iz Beča[14]
- 2016.: Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo[15]
U čast profesora Raukara 2005. godine izdan je Raukarov zbornik s nizom priloga suvremenih povjesničara.[16]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ narod.hr, "Preminuo akademik Tomislav Raukar", objavljeno 3. srpnja 2020., pristupljeno 6. srpnja 2020.
- ↑ a b Profesor Tomislav Raukar laureat "Nagrade Anton Gindely", www.croatia.org, preuzeto 21. srpnja 2012.
- ↑ Članovi HAZU: Tomislav Raukar, HAZU, info.hazu.hr, preuzeto 21. srpnja 2012.
- ↑ Raukar, Tomislav, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 14. listopada 2014.
- ↑ Intervju: dr. sc. Tomislav Raukar, red. prof., Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.1, svibanj 2004., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
- ↑ potpuniji popis na Raukar, Tomislav, Hrvatska znanstvena bibliografija, bib.irb.hr
- ↑ edicija Prošlost Zadra, knjiga 3; suautori: Ivo Petricioli, Franjo Švelec i Šime Peričić
- ↑ Elvis Orbanić, Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Vjesnik istarskog arhiva, Vol.6-7 No.(1996. – 1997.), veljača 2001., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
- ↑ Franjo Šanjek, Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Croatica Christiana Periodica, Vol.22 No.41, lipanj 1998., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
- ↑ Bruno Škreblin, Tomislav Raukar, Seljak i plemić hrvatskog srednjovjekovlja, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Vol.21, ožujak 2004., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
- ↑ Tomislav Raukar, Seljak i plemić hrvatskog srednjovjekovlja, www.scribd.com
- ↑ Priručnik za studij povijesti, sastavljen od djelomično izmijenjenih tekstova iz Raukarove knjige Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje te Prva stoljeća Hrvatske Nevena Budaka)
- ↑ Lovorka Čoralić, Tomislav Raukar, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku (odabrane studije), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Vol.26, siječanj 2009., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
- ↑ Anton Gindely (1829. – 1892.) češki povjesničar, proučavao je povijest Srednje Europe
- ↑ Kliofest 2016. – Dodjela nagrada povjesničarima. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. svibnja 2016. Pristupljeno 12. svibnja 2016.
- ↑ Tomislav Galović, Zbornik u čast profesora i akademika Tomislava Raukara, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.39 No.1, listopad 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 9. veljače 2016.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Ivan Basić, Dobri duh hrvatskog srednjovjekovlja, Universitas, god. XII, br. 129 (27. srpnja 2020.), str. 28.
- Ante Birin, Razgovor s akademikom Tomislavom Raukarom, Povijesni prilozi 38/2010., Hrčak
- Tomislav Raukar, Hrvatska na razmeđu 15. i 16. stoljeća, Senjski zbornik 17/1990., Hrčak