Tramvajski promet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sinnbild Straßenbahn.svg
Tramvajski promet u Zagrebu
slika
Tramvaj na Trgu bana Jelačića
Opće informacije
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Grad Zagreb
Otvaranje 1891.
Elektrifikacija 1910.
Operator ZET Zagreb
WWW www.zet.hr
Infrastruktura
Duljina trase 116 km
Širina kolosijeka 1000 mm
Operacija
Linije 19
Vozni park 187+84
Dijagram
dijagram
Portal Portal icon.svg Tramvajski promet

Tramvajski promet u Zagrebu uveden je 1891. godine, a tramvajska kola tada su vukli konji. Godine 1910. pušten je u promet električni tramvaj, a u idućih godinu dana konjski tramvaj je ukinut. Danas tramvajsku mrežu čini 116 km pruga, a promet je organiziran u petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije. O organizaciji tramvajskog prometa brine Zagrebački električni tramvaj.

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Konjski tramvaj[uredi VE | uredi]

Replika zagrebačkog konjskog tramvaja u Tehničkom muzeju u Zagrebu

Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj 19. stoljeća javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još 1844. uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bili sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od željezničke stanice do ondašnjih zagrebačkih hotela. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je francuski inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do Samobora. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio 7. ožujka 1891., međutim Gautier nije započeo s njezinom gradnjom, nego je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je 11. svibnja 1891. godine.

Konjski tramvaj pušten je u promet 5. rujna 1891. godine. Širina kolosijeka iznosila je 760 mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8 km. Pruga je bila izgrađena od mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), kroz Vlašku, Draškovićevu i Jurišićevu ulicu preko Jelačićeva trga, pa Ilicom do Vodovodne ulice (odnosno do Pivovare) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do tzv. Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora te uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom do Savskog mosta. Već sljedeće godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen je odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima.

Tramvajski se vozni park sastojao od 10 zatvorenih i 6 otvorenih (ljetnih) kola 1891., a do 1910. porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u Grazu, a bila su duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5 km/h. Spremište tramvajskih kola, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bilo je na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.

Električni tramvaj[uredi VE | uredi]

Električni tramvaj M-24, danas služi u turističke svrhe

Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine. Konjski tramvaj zadržao se još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.

Tramvajska mreža[uredi VE | uredi]

Mreža dnevnih tramvajskih linija

Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je 11. svibnja 1891. kada su počeli radovi na izgradnji jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760 mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjeg Kvaternikovog trga (odnosno tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko Jelačićeva trga te Ilicom do Južnog (danas Zapadnog) kolodvora. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada pa do danas mreža se proširila na dužinu od 116.346 m po kojoj se odvija redovni tramvajski promet. Od 1910. godine širina kolosijeka je 1000 mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je bilo 2000. godine puštanjem u promet dionica od Dubrave do Dubca, te od Jaruna do Prečkog), dok su neke dionice pruga ukinute.

Tramvajski prsten u Novom Zagrebu je izgradilo ugledno hrvatsko građevinarsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[1]

Puštanje u promet pojedinih dionica pruga
(do 1910. pruga za konjski tramvaj)
1891. Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1892. Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela Esplanade) (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1910. Zapadni koldovor – Draškovićeva (potez kroz Klaićevu ulicu i Hebrangovu)
Vodovodna – Črnomerec
1911. Jelačićev Trg – Kaptol - Nova Ves - Gupčeva zvijezda – Mirogoj
1924. Draškovićeva - Branimirova
1926. Kvaternikov Trg - Sajmište (kroz Heinzelovu)
1928. Branimirova / Draškovićeva - Sigečica (potez kroz Branimirovu)
1931. Vlaška/Draškovićeva - Ribnjak - Medveščak - Gupčeva zvijezda
1933. Gupčeva zvijezda – Jandrićeva
1935. Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom)
Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom)
1942. Maksimir – Dubrava
1945. spojnica od Glavni kolodvor do Savske ceste (kroz Mihanovićevu i Vodnikovu)
1946. spojnica od Draškovićeve do Trga žrtava fašizma (kroz Mislavovu)
1947. spojnica od Zapadnog kolodvora do Savske ceste (kroz Jagićevu i Jukićevu)
1948. Jandrićeva – Mihaljevac
1949. Savska cesta – Heinzelova (današnjom Vukovarskom avenijom)
1950. Mihaljevac – Dolje
Heinzelova – Žitnjak
1961. Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom)
1962. Branimirova (Sigečica) – Držićeva
1963. Harambašićeva – Borongaj
1979. Držićeva – Zapruđe – Sopot
1985. Horvaćanska (Savski most) – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena)
1987. Savski most – Jarun (Horvaćanskom cestom)
1990. Žitnjak – Savišće
2000. Dubrava – Dubec
Jarun – Prečko
Ukinuće pojedinih pruga
1926. Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti)
1931. Jelačićev trg – Kaptol - Nova Ves - Gupčeva zvijezda (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak - Medveščak - Gupčeva zvijezda)
1954. Kvaternikov trg – Sajmište
1967. Gupčeva zvijezda – Mirogoj (nakon nesreće 31. listopada 1954. promet obustavljen do 1964., promet konačno prekinut 15. svibnja 1967.)

Kako se razvijala tramvajska mreža bilo je potrebno na krajnjim odredištima urediti i tramvajska okretišta. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija:

Također postoje i pomoćna tramvajska okretišta u Heinzelovoj ulici te na Jarunu, kao i oko Trga žrtava fašizma.

Tramvajska infrastruktura i signalizacija[uredi VE | uredi]

Displej na tramvajskoj stanici s najavom dolaska tramvaja. Sustav se počeo uvoditi krajem 2007.

Širina kolosijeka je 1000 mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 V. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255.

Prometni znakovi[uredi VE | uredi]

U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi.

Znak-tram-ograničenje brzine.jpg
Znak-tram-prestanak ograničenja.jpg
Znak-tram-najava skretnice.jpg
Ograničenje brzine Prestanak važećeg ograničenja brzine Najava skretnice
Tram-znak-skretnica.jpg
Znak-tram-rasklopac.jpg
Znak-tram-pružna sklopka.jpg
Skretnički kontakt Rasklopac Pružna sklopka
Tram-znak-kočenje motorom.jpg
Obavezno kočenje motorom

Semafori[uredi VE | uredi]

Na nekim raskrižjima u gradu, a naročito na većim i prometnijim, uz semafore za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji signaliziraju vozaču tramvaja mogućnost prolaza kroz raskrižje. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, a može ih imati dva, tri ili četiri, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju.

Vozni park[uredi VE | uredi]

Vozni park je raznovrstan i sastavljen je od nekoliko tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim danom u prometu je 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice. Tipovi tramvaja ĐĐ TMK 101, ĐĐ TMK 201, ČKD T4YU i ČKD KT4YU su bili isti kao i u Beogradu.

2007. godine potpisan je ugovor za nabavu još 70 novih niskopodnih tramvaja TMK 2200, a prvi iz nove serije pušten je u promet 21. siječnja 2008. godine.[2] Po planovima razvoja tramvajski vozni park ZET-a za dvije do tri godine činit će samo četiri tipa tramvajskih motornih kola: TMK 2200, TMK 2300, TMK 2100 i osuvremenjeni TMK 301 (odnosno KT4).

Motorna kola
Naziv Slika Napomena
TMK 101
nadimak: Stojadin, Đuro
Zagreb tram (01).JPG Prvi tramvaj ovog tipa pušten je u promet 1951. godine. Radi se o dvoosovinskim tramvajima koje je proizvodio "Đuro Đaković", iako su prva tri prototipa proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. Od 2008. više ne voze.
TMK 201
nadimak: Bik
TMK 203.jpg Radi se o četveroosovinskim tramvajima koje je proizvodio Đuro Đaković. Tramvaji su proizvedeni tijekom 1973. i 1974. godine. Polako se povlače iz prometa, voze povremeno.
ČKD Tatra T4YU (tip 401)
nadimak: Čeh
Tatra T4.jpg Tramvaji ovoga tipa su puštani u promet u razdoblju od 1976. - 1982. Oni se također polako povlače iz prometa.
ČKD Tatra KT4YU (tip 301)
nadimak: Katica
KT4 Zagreb.jpg Zglobni tramvaji puštani se u promet u razdoblju od 1985. - 1986.
TMK 900
nadimak: Tenk
Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1992. godine. Proizveden je samo jedan. Povučen iz službe.
Düwag GT-6 (tip901)
nadimak: Genšer
Düwag GT-6 Zagreb.jpg Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1995. do 1996. godine. Više ne voze.
Düwag GT-6 Mannheimer (tip 941):
inačica
Düwag GT-6 Mannheimer.jpg Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima u periodu od 1996. do 1997. godine. Više ne voze.
TMK 2100 Tip 2100.jpg Ukupno proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su Končar i TŽV Gredelj. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. Prototip je pušten u promet 1994. godine (TMK 2101). Ostali tramvaji pušteni su u promet u periodu od 1997. do 2003. godine.
TMK 2200 NT 2200.jpg Niskopodni tramvaj konzorcija Crotram. Proizvedeno ih je ukupno 70 u periodu od 2005. do 2007. godine. 2007. godine potpisan je ugovor za još 70 tramvaja ovog tipa. Isporuka druge serije pokrenuta je početkom 2008.
TMK 2300
nadimak: Shorty
TMK 2301 Zagreb.JPG Kraća inačica TMK 2200, pušten u promet krajem 2009.
Prikolice
TP 591 Trailer TP 531.jpg Prikolice za TMK 101 i TMK 201
TP 701 Trailer TP 701.jpg Prikolice za TMK 101 i TMK 201
TP 801
tvornička oznaka B4YU
Trailer TP 801.jpg Prikolice za tip tramvaja Tatra T4.
Teretni tramvaj s ralicom i teretnom prikolicom

Pomoćni tramvaji su:

  • tramvaj brusilica Tip B2 (2)
  • ralice (5)
  • teretni tramvaj s prikolicama - prerađeni M-24 (2 + 7)

U voznom stanju su i dva preuređena tramvaja M-24, jedan ZET-ov turistički, dok je drugi muzejski primjerak Tehničkog muzeja.

Tramvaji su smješteni u dvije remize - Dubrava i Trešnjevka.

Tramvaji koji su prije bili u sastavu voznog parka:

Tramvajske linije[uredi VE | uredi]

Displej s brojem linije i smjerom (12 Dubrava) te displej s brojem voznog reda (1207)

Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom 1980-ih godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: Črnomerec - Jukićeva - Savska - Velesajam - Zapruđe početkom 1990-ih). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Povremeno tramvajske linije mjenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju uslijed nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak električne struje, i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju autobusima zbog održavanja mreže.

Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga.

Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili displeju na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja, te s desne bočne strane tramvaja. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red (broj voznog reda tramvaja označen je na displeju ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane). Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu je iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radili se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji.

Dnevne linije[uredi VE | uredi]

Linija broj Od Preko Do
1 Zapadni kolodvor Trg bana Josipa Jelačića Borongaj
2 Črnomerec Jukićeva, Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor, Žitnjak Savišće
3 Ljubljanica Ulica grada Vukovara Savišće
4 Savski most Glavni kolodvor Dubec
5 Prečko Ulica grada Vukovara, Autobusni kolodvor, Kvaternikov trg Maksimir
6 Črnomerec Trg bana J. Jelačića, Glavni kolodvor Sopot
7 Savski most Velesajam, Autobusni kolodvor Dubrava
8 Mihaljevac Draškovićeva, Autobusni kolodvor Zapruđe
9 Ljubljanica Glavni kolodvor Borongaj
11 Črnomerec Trg bana Josipa Jelačića Dubec
12 Ljubljanica Trg bana Josipa Jelačića Dubrava
13 Žitnjak Ulica grada Vukovara, Savska, Trg bana J. Jelačića, Glavni kolodvor, Trg žrtava fašizma Kvaternikov trg
14 Mihaljevac Trg bana J. Jelačića, Savska, Velesajam Zapruđe
15 Mihaljevac Dolje
17 Prečko Horvaćanska, Savska, Trg bana J. Jelačića, Trg žrtava fašizma, Zvonimirova Borongaj

Noćne linije[uredi VE | uredi]

Linija broj Od Preko Do
31 Črnomerec Trg bana J. Jelačića, Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor, Avenija Dubrovnik Savski most
32 Prečko Trg bana J. Jelačića, Trg hrvatskih velikana Borongaj
33 Dolje Draškovićeva, Glavni kolodvor, Savska cesta, Ulica grada Vukovara Savišće
34 Ljubljanica Trg bana J. Jelačića, Glavni kolodvor, Draškovićeva Dubec

Sustav naplate prijevoza[uredi VE | uredi]

Pojedinačna tramvajska karta 2007.

U ZET-ovom tarifnom sustavu koriste se sljedeće vrste putnih karata:

  • pojedinačne karte
  • karte kupljene preko SMS poruke (od 01. kolovoza 2013. ova je mogućnost ukinuta)
  • dnevne karte
  • mjesečne pokazne karte ("mjesečni pokaz")
  • godišnje pokazne karte i godišnje iskaznice ("godišnji pokaz")

Cijela tramvajska mreža nalazi se u 1. tarifnoj zoni.

U skorije vrijeme očekuje se uvođenje suvremenijih sustava naplate prijevoza, kao i automati za prodaju karata na tramvajskim stajalištima.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Iz povijesti graditeljstva - Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)
  2. http://www.jutarnji.hr/zagreb/clanak/art-2008,1,21,,105724.jl

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Zagrebački električni tramvaj: 1891. - 2001., ZET, Zagreb., 2001.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tramvaji u Zagrebu

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]