Tribunj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tribunj
Coats of arms of None.svg
Tribunj na karti Hrvatska
Tribunj
Tribunj
Tribunj na karti Hrvatske
Koordinate: 43°45′N 15°45′E / 43.75°N 15.75°E / 43.75; 15.75
Županija Zastava sibensko kninske zupanije.gif Šibensko-kninska
Načelnik općine Damir Pilipac
Naselja u sastavu općine Tribunj
Stanovništvo (2011.) 1.536
Poštanski broj 22212 Tribunj

Tribunj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji. Tribunj Tribunj

Živopisno, dalmatinsko mjesto s pripadajućim naseljem Sovlje smjestilo se u srcu obale Šibensko - kninske županije. Posebnost Tribunja upravo je njegov geografski položaj i podijeljenost na urbani kopneni dio i poluotočnu povijesnu jezgru unutar koje se danas nalaze zgrada Općine, ured Turističke zajednice, pošta, župni ured, kulturni centar te nekoliko ugostiteljskih objekata različite primjene. Autentičnu sliku zbijenih kuća i uskih uličica odlično upotpunjuje predivni pogled na Lukovnjak i Logorun, dva otoka tribunjskog arhipelaga smještena nasuprot stare poluotočne jezgre te na preostala dva, Prišnjak i Sovljak, položena zapadnije u smjeru naselja Sovlje.

Iako se zadnjih desetljeća okrenuo turizmu, Tribunj je i danas prepoznatljiv po ribarstvu i maslinarstvu, dvije glavne gospodarske grane koje su othranile domaće stanovništvo. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011., Tribunj broji 578 kućanstava s ukupno 1.526 stalnih žitelja.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Tribunj je smještena u Šibensko-kninskoj županiji na obali Jadranskog mora. Najbliži grad, grad Vodice udaljen je 2 550 metara zračne linije ili 3 450 metara cestovne udaljenosti. Od sjedišta županije, grada Šibenika udaljen je 12 120 metara zračne linije ili 15 580 metara cestovne udaljenosti.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

Najviše se stanovnika doselilo u Tribunj iz Kamena sela (kod Vodica) u 16. stoljeću. Od starih su stanovnika (obitelji): Budoj Draganović (1414.), Gojislav Homarzanić (1452.), Marko Stanislavljić (1466.), Grgur Zlatović (1468.), Radišin Bartulović (1470.), Luka Ogulinić (1474.), Andrija Marković rečeni Zlato (1485.), Ivan Zlatarčić (1492.), Ivan Čogelj (1494.), Pavao Ogulinić rečeni Skarbić (1497.), Ostoja Milinoević (1509.), Luka Milinoević (1518.), Andrija Biskupljić (1531.), Matija Piciganović (1642., prije svoga odlaska u Loret i Asiz te godine na 13. srpnja učini oporuku i ostavi kalež crikvi svetoga Dominika u Šibeniku), Lovro Silović (1659.), Ivan Jurjev (1700.), Ivan Stipanović rečeni Bilaver (1708.), Mile Cvitić rečeni Jugo (1740., obitelj se danas zove Cvitan).[1]
Ostale tribunjske obitelji kroz povijest: Adamov, Alaga, Antuličev reč. Arambašin, Arapinov, Babun, Bačinov, Bajica, Bakinov reč. Uršić, Bakinov reč. Vukičević, Bakinović reč. Antuličev, Barkić, Belin (danas Popov), Bonković reč. Šperkov, Budćin, Butko, Butković, Durmanić, Cvitanov, Ferara (iz Betine), Gašpić, Gizdelin, Grbeljić (Grbelja), Grubelić, Grubišin, Hugrić, Ivanković, Ivičević, Jabuka, Jadrijević, Jankov, Jareb, Jerkić, Jerkin, Jerkov, Jugov, Kraljutić, Krapljanov, Kumanović, Kursar, Livić, Matičev, Matijičević, Meštrović, Mihat (Miat, Mijat), Milin, Milović, Papeša, Parčić, Perkov, Petković, Petrić, Radovčić, Roković, Skrozin, Sladović, Stipaničev, Šain reč. Arambašin, Šantić, Štampalija, Tomašinov (danas Tomažin), Udovičić, Vlahov, Vukić (Ukić), Vulin, Vunić (Hunić, Unić).[1]

Tribunj[2] godine[1]:

  • 1650. – ima 20 kuća;
  • 1733. – ima 58 obitelji i 187 čeljadi;
  • 1774. – ima 66 obitelji i 428 čeljadi;
  • 1841. – ima 104 kuće i 426 čeljadi;
  • 1901. – ima 70 kuća i 444 čeljadi;
  • 1928. – ima 76 kuća i 523 čeljadi.

Ostala pripadajuća sela:[1]

  • Jurjevgrad– ima 26 kuća i 167 čeljadi (1298.);
  • Polje – ima 39 kuća i 297 čeljadi;
  • Sovje – ima 6 kuća i 74 čaljadi, kasnije 14 kuća i 117 čeljadi;
  • Vrtli ili Varoš – ima 75 kuća i 486 čeljadi.

Godine 1939. cijela župa ima 1.303 osobe i još 177 po svijetu.[1]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik: Damir Pilipac Zamjenik načelnika: Slobodan Ukić Pročelnica: Sanja Kumanović Stipaničev Rukovoditeljica Odsjeka za pravne, stambeno-komunalne poslove i zaštitu okoliša: Davorka Brajković Rukovoditeljica Odsjeka za financije: Dolores Bujas Viša stručna suradnica za financijske poslove: Zorica Unić Administrativna tajnica: Smiljana Popov Komunalni redar/Prometni redar: Stabnko Popov Vježbenica: Nikolina Matičev

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest mjesta zajedno s podrijetlom imena i navikama stanovništva najbolje su prikazani u knjizi „Sela šibenskog kotara“ autora don Krste Stošića. Od 13. – 17. stoljeća izmijenili su se mnogi nazivi mjesta. Kroz cijeli taj period provlači se ime Jurjevgrad koje je označavalo utvrdu na brdu Sv. Nikole, o čemu je pisao i mletački zapovjednik i providur Leonardo Foscolo oko 1650. godine. Na tom mjestu izgrađena je crkvica Sv. Nikole, a od utvrde ostale su samo ruševine kao podsjetnik. Sredinom 15. stoljeća u šibenskim spisima spominju se nazivi Tribohunj i Tribohum od kojih je kasnije izveden talijanski naziv Trebocconi (tri komada) koji je označavao kastel na poluotočiću. Naziv je pisan i kao „3bocconi“, zbog čega se naivno smatra da je od te riječi izveden i današnje ime Tribunj. Prema dostupnim podacima, čini se da je podrijetlo današnjeg imena puno starije. Spomenuti don Stošić tvrdio je da naziv dolazi od riječi Trebunj ili Trebić koje su označavale jesenskog boga sunca poganskih Hrvata, dok Miklošić smatra da naziv dolazi od termina Trebište, što u staroslavenskom znači mjesto gdje se žrtvuje.

Tribunj se s kopna proširio na otočić spojen mostom u vrijeme napada Turaka kada su se stanovnici sklonili u kastel opasan zidinama. Stanovnika je bilo mnogo pa su nastale tijesne ulice s mnogo zbijenih kuća što je, prema don Stošiću, Tribunj činilo jedinstvenim u šibenskom kotaru. Alberto Fortis, talijanski teolog i putopisac u svojoj knjizi „Put po Dalmaciji“ iz 1774. spominje da je selo na otočiću ružno i kukavno, zidom opasano i spojeno s kopnom preko kamenog mosta. Zidine sela su postojale i u vrijeme Napoleona I., a austrijska vlada je napravila pristanište uz more od bijelog kamena. Domaća vlast i seljani nadogradili su i zaštitili obalu dodavši još velikog kamenja i zemlje kako valovi ne bi dosizali do kuća. Noćna procesija Velikog petka koja se kreće oko poluotoka tradicija je u Tribunju, a prvi put je održana 1935. godine nakon uređenja obale.

Zapis don Stošića kaže da je Jurjevgrad 1298. imao 26 kuća i 167 stanovnika, a žitelji su se većinom doseljavali iz mjesta u okolici, ponajviše u 16. stoljeću iz Kamena sela pokraj Vodica. Sredinom 20. stoljeća cijela župa imala je 1303 stanovnika i još 177 po svijetu. Stanovništvo se najviše bavilo poljoprivredom i, kako piše don Stošić, imali su dobro vino i mnogo ulja. U 18. stoljeću bavili su se pravljenjem vapna, a Alberto Fortis kaže kako višnje najviše rađaju u Tribunju i Vodicama pa ih Zadrani kupuju za proizvodnju likera. Zemlje u tribunjsko – vodičkom polju koje su obrađivali pripadale su šibenskoj biskupskoj mensi koja je davala zemljišne prihode šibenskoj općini. U Tribunj u 18. stoljeću počinju dolaziti gospoda na ljetovanje, mahom kapetani i vojvode iz okolice, ali i iz Venecije.

Osnovna škola podignuta je na poluotočiću 1902. (na mjestu gdje je danas Općina), a Hrvatska Seljačka Sloga otvorila je svoj dom 1939. godine.[3]

Općina Tribunj ustrojena je 28. srpnja 2006. godine, izdvajanjem iz Grada Vodica.[4]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkve:

  • Crkva Pohoda blažene djevice Marije (1435. g.) u vrtlima,
  • Crkva sv. Nikole (1452. g.) na istoimenom brdu sa grobištem,
  • Crkva sv. Marije (1509. g.) današnji Kulturni centar,
  • Crkva Velike Gospe (1883. g.).

Spomenici:

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Tribunj

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kulturna udruga "Tribunj" (www.kulturnaudrugatribunj.hr)
  • Ženski pjevački zbor "Sv. Nikola",
  • Tamburaško društvo "Tribunj".
  • Mandolinski sastav
  • Muška klapa "Logorun"
  • Ženska klapa "Tribunjke".

Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska biskupska konferencija - župa Tribunj, povijest Tribunja
  2. Sabljar, Vinko (ur.), Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hèrvatske i Slavonije, Nakladom i bèrzotiskom A. Jakića, Zagreb, 1866., str. 436.
    Wikicitati TRIBUNJ (Tribounj, tal. Trebocconi, lat. Tribunia), s. u ž. Zadar., k: Šibenik, pol. ob: Tisno, por. ob. za se; 450 st. rkž. sa Glagolitic Letter Square Shta.svg Sv. Nikola u m, 2623 [] r. ─ Rk. župa u bis. i dj: Šibenik, neima podr. m.
    ()
  3. Prvi spomen, o narodu i navikama. Izvor: Nadbiskupijski i kaptolski arhiv Zadar - TZ Tribunj
  4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, 86/2006. – 28. srpnja 2006.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Tribunj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.