Trojeglava
| Trojeglava | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska županija |
| Općina/grad | Dežanovac |
| Površina[1] | 12,7 km2 |
| Visina | 163 mnm |
| Koordinate | 45°32′16″N 17°06′54″E / 45.5377115733598°N 17.1148779988289°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 220 |
| – gustoća | 17 st./km2 |
| Poštanski broj | 43506 Dežanovac |
| Pozivni broj | +385 043 |
| Autooznaka | DA |
  Trojeglava Trojeglava na zemljovidu Hrvatske | |
Trojeglava je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Dežanovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Usmena predaja govori da je selo Trojeglava nastalo još za vrijeme boravka Osmanlija na ovim prostorima. Navodno su Osmanlije ubili tri seljaka, dekapitirali ih, glave im nabili na kolce i te kolce postavili na jedno brdo na kojem su oni imali svoj tabor, a danas je to groblje. To brdo se od onda nazivalo Trojeglava. Taj naziv se održao sve do danas i selo se s vremenom proširivalo.
Danas se stanovništvo Trojeglave uglavnom bavi ratarstvom i stočarstvom. Selo ima osnovnu školu (koja djeluje kao područna škola OŠ Dežanovac), a je pohađaju učenici od prvog do četvrtog razreda. Danas djeca Trojeglave osnovnu školu dovršavaju u Dežanovcu, a srednje škole u Daruvaru, Garešnici ili Pakracu. U Trojeglavi nema gotovo nikakvih kulturnih događanja niti ikakve sportske organizacije.
U Trojeglavi postoje čak četiri ulice (Ulica Stjepana Radića, Ulica Hrvatskih velikana, Ulica Matije Gupca i Masarykova ulica) što je stavlja u vodeći položaj spram ostalih naselja u dežanovačkom području. Interesantno je to da je Trojeglava sredselo što znači da ima raskršće koje je centar naselja i u njemu su stacionirane gotovo sve građevine koje su nekada, za vrijeme Jugoslavije imale svoju funkciju, a to su: Veterinarska postaja, zgrada vatrogasaca, Hrvatski dom i u sklopu njega osnovna škola, trgovine, te autobusna stanica. Susjedna sela selu Trojeglava su: Donji Sređani, Goveđe Polje, Kaštel Dežanovački i Drlež.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
- 2001. – 304
- 1991. – 412 (Srbi - 152, Hrvati - 62, Jugoslaveni - 20, ostali - 178)
- 1981. – 456 (Srbi - 138, Jugoslaveni - 80, Hrvati - 50, ostali - 188)
- 1971. – 563 (Srbi - 164, Hrvati - 87, Jugoslaveni - 44, ostali - 268)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 304 stanovnika[3] te 103 obiteljskih kućanstava.[4]
| broj stanovnika | 342 | 534 | 585 | 656 | 745 | 820 | 842 | 882 | 805 | 809 | 713 | 563 | 456 | 412 | 304 | 254 | 220 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| |||||||
.gif){kind=small}