Trpinja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Trpinja
Trpinja (grb).gif
Trpinja na karti Hrvatska
Trpinja
Trpinja
Trpinja na karti Hrvatske
Koordinate: 45°25′N 18°54′E / 45.42°N 18.90°E / 45.42; 18.90
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Miroslav Palić (SDSS)
Površina 123,87 km2
Stanovništvo (2001.) 6.466 (cijela općina)
1.837 (samo naselje)[1]
Trpinja na karti Vukovarsko-srijemska županija
Trpinja
Trpinja
Trpinja na karti Vukovarsko-srijemske županije
Koordinate: 45°25′N 18°54′E / 45.42°N 18.90°E / 45.42; 18.90
pravoslavna crkva u Trpinji

Trpinja je selo i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

Trpinja se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske, na graničnom području Slavonije i Srijema, nedaleko od Vukovara. Smještena je na cesti koja povezuje Vukovar i Osijek.

Obližnja naselja su Bobota na zapadu, Klisa na sjeveru, Lipovača i Vukovar na jugu i Borovo na istoku.

Trpinja se nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Općina Trpinja

Mjesto Trpinja je sjedište istoimene općine koju još čine naselja: Bobota, Bršadin, Ćelije, Ludvinci, Pačetin i Vera. Općina je nastala 1992. g. izdvajanjem iz općine Vukovar.

Općina Trpinja se prostire na 123,87 kv.kilometara. Kroz nju protiče duljinom od 8km rijeka Vuka, a također, kroz općinu se proteže i Bobotski kanal duljinom od 20km. Područje općine je izrazito ravničarsko, zemljište je veoma plodno, a od zemlje preovladava crnica. Na području općine ukupno je zemljišta 12.387 ha, od toga oranice i vrtovi 10.389 ha, voćnjaci 168 ha, pašnjaci 338 ha, šume 338 ha, a ostalo su neplodno zemljište, livade, tršćaci i bare.

Stanovništvo

Popis iz 1991. godine

Prema popisu iz 1991. godine, Trpinja je imala 2.171 stanovnika. Od toga Srba je bilo 1.953 (89,96%), Hrvata 73 (3,36%), Jugoslavena 62 (2,86%), Rusina 2, Mađara 1, Ukrajinaca 1 i ostalih i neizjašnjenih 79.

Popis iz 2001. godine

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju Trpinja je živjelo 1.837 stanovnika, a u cijeloj općini Trpinja 6.466 stanovnika.

Stanovništvo je većinski srpske nacionalnosti (oko 97%), dok ostatak stanovništva čine Hrvati i Mađari.

Od ukupnog stanovništva čitave općine, 89,3 % je srpske, 7,5 % hrvatske, a 0,7 % mađarske nacionalnosti.

Povijest

Ime Trpinje prvi put se spominje 1329. godine u povijesnom dokumentu koji se danas čuva u glavnom gradu Mađarske, Budimpešti[1].

Uništeni T-55 tenk Jugoslavenske narodne armije na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao "groblje tenkova"

Tijekom Domovinskog rata, točnije tijekom bitke za Vukovar, JNA i četnici, iz smjera tada okupirane Trpinje prema Vukovaru, su pokušavali proboj obrane grada. Međutim, hrvatski su branitelji pod vodstvom legendarnog heroja Blage Zadre, na Trpinjskoj cesti u Vukovaru uništili 30-etak tenkova i oklopnih vozila JNA i četnika koji su napadali Vukovar. Time je Trpinjska cesta dobila nadimak "groblje tenkova". Iako je kasnije Vukovar okupiran, Trpinjska cesta postala je jedan od simbola otpora slabo naoružanih branitelja nadmoćnijem agresoru.

Gospodarstvo

Najzastupljenije djelatnosti su ratarstvo i stočarstvo.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

spomenici palim borcima

U centru sela, preko puta osnovne škole, nalaze se spomenici palim borcima (partizanima) u Drugom svjetskom ratu i palim borcima i žrtvama rata iz 1991. godine. Također, postoje spomen-ploče posvećene Josifu Milovuku i Katarini Bogdanović na njihovim obiteljskim kućama.

Religija

U centru sela se nalazi pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg koja je sazidana 1754. godine. Crkva je kulturni spomenik i nalazi se na popisu nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Također se i vrijedni predmeti iz hrama (ikone, križevi i sl.) nalaze se na popisu pokretnih kulturnih dobara i time ulaze na popis zaštićenih spomenika kulture Republike Hrvatske.

Obrazovanje

U selu se nalazi osmogodišnja osnovna škola "Trpinja", koja postoji od 1776. godine.

Kultura

KUD "Mladost" Trpinja je osnovan 1995. godine. U sklopu kulturno-umjetničkog društva "Mladost" postoji nekoliko sekcija čiji je cilj očuvanje tradicije sela. Najbrojnija sekcija je folklorna, a tu su još i pjevačka, tamburaška i dramska sekcija.

Šport

Tridesetih godina 20. stoljeća, pored Sinđelića postojala su još dva nogometna kluba: Obilić ("Pljuštare") i Hajduk.

Izvori