Trullo

Koordinate: 40°46′55.45″N 17°14′13.01″E / 40.7820694°N 17.2369472°E / 40.7820694; 17.2369472
Izvor: Wikipedija
Trulli Alberobella
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja1996. (20. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv, v
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:787
Koordinate40°46′55.45″N 17°14′13.01″E / 40.7820694°N 17.2369472°E / 40.7820694; 17.2369472
Trullo na zemljovidu Italije
Trullo
Trullo

Trullo (talijanski množina: trulli) je tradicionalna kamena nastamba kupastog krova koja je karakteristična za dolinu Itria (Valle d'Itria) u oblasti Murge talijanske pokrajine Apulija. Mogu se pronaći u mjestima: Alberobello, Locorotondo, Fasano, Cisternino, Martina Franca i Ceglie Messapica.

Trulli Alberobella su jedinstven primjer prapovijesne gradnje bez veziva, isključivo od nepravilnih komada vapnenačkog kamenja iz okolnih polja, karakterističnog piramidalnog oblika, kupolastih ili kupastih krovova prekrivanih vapnenačkim pločama. S obzirom na to da je ova skupina građevina jedna od rijetkih tako netaknutih primjera prapovijesne arhitekture koja je preživjela do modernog doba trulli iz grada Alberobello su dospjeli na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine.

Trulli su građeni kao kao privremeno sklonište pastirima i farmerima, ili kao skladišta. Uobičajeno su građeni bez veziva (žbuke ili cementa), čime je obični puk izbjegavao oporezivanje. Ovakav način gradnje se koristio i prilikom gradnje međaških zidova u okolici, tzv. suhozid.

Panoramski pogled od 160° ulice u Alberobellu
Panoramski pogled od 160° ulice u Alberobellu

Povijest[uredi | uredi kôd]

Trulli su najčešći u Mezapijskom dijelu Apulije. Mesapi su, zajedno s Venetima, Japigima, Daunima i Latinima bili prvi Indo-europljani koji su kolonizairali Apeninski poluotok, koji je do 1200. pr. Kr. bio većinom naseljen Tirinskim Grcima.

Iako postoje mnoge teorije o opstanku ovih oblika građevina, najpopularnija je ta da su zbog velikog poreza na nekretnine, stanovnici Apulije koristili suhoziđe kako bi mogli rastaviti svoje građevine u slučaju posjeta poreznika.

Danas su sačuvani trulliji veoma popularni među Britanskim i Njemačkim turistima koji ih često kupuju i obnavljaju kao svoje ladanjske kuće. Pri tome moraju restaurirati trullo u skladu s brojnim UNESCO-ovim zakonima o čuvanju svjetske baštine.

Trulli se mogu naći u Rheinhessenu u Njemačkoj, gdje su građeni na isti način kao oni u Apuliji, ali kao kolibe vinogradara u 18. stoljeću.

Slične građevine se mogu naći širom Hrvatske, poput dalmatinske bunje i istarskog kažuna, gdje su služile kao pastirska skloništa još od prapovijesti.

Arhitektura[uredi | uredi kôd]

Primjer tradicionalne gradnje trullija u Alberobellu (presjek).

Krovovi su građeni u dva sloja: unutarnji sloj lomljenog vapnenca, slagan u redove kupastog oblika i zapečačen ključnim kamenom, i vanjski sloj vapnenačkih ploča koje su ga činile vodootpornim. Izvorno je krivulja kupastog oblika građevine započinjala odmah s tla, ali su kasnije dodani okolni zidovi na kojima je počivao krov. U Alberobellu, vrhovi kupastih krovova trullija su zašiljeni, kako bi mogli nositi neki simbol, dok je i sam kupasti oblik građevine imao simbolično značenje. Krovovi trullija su često ukrašeni crtežima simbola planeta, urokljivog oka (malochio), kršćanskog križa, srca, polumjesec i zvijezda, i brojnih drugih simbola.

Zidovi su veoma debeli, stvarajući dobru izolaciju, te čineći prostoriju hladnijom ljeti, a toplijom zimi. Većinas trullija imaju samo jednu prostoriju, dok je Višebojni trullo kuća kod koje svaki kupasti krov predstavlja jednu prostoriju. U toj kući su djeca spavala u nišama u zidu s kojih su visjele zavjese.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]