Tunj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tunj
Tunj
Tunj
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Perciformes
Porodica: Scombridae
Rod: Thunnus
Vrsta: T. Thynnus
Dvojno ime
Thunnus thynnus
Linneaus, 1758.
Područje života
Sinonimi
Scomber thynnus,
Albacora thynnus,
Orcynus thynnus

Tunj (lat. Thunnus thynnus; plavoperajna tuna) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae). U Hrvatskoj ovu ribu nazivaju još i tuna, tun, obična tuna.

Opis[uredi VE | uredi]

Tijelo tunja je vretenastog oblika, usko i špicasto na vrhu glave, zadebljano pri sredini tijela, a od sredine prema repu se opet bitno sužava. Koža mu je čelično plave boje, sa zelenim i odsjajima boje lavande. Na prsima ima dvije peraje, na trbuhu bliže repu još dvije. Na bokovima iza škržnih otvora ima bočne peraje, a na leđima jednu veliku. Rep je velik, repne peraje podjednake dužine sa urezom pri sredini. Od leđne peraje prema repu nalazi se niz manjih nazubljenih peraja. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu riba. Doseže težinu i do 600-650 kg a može narasti preko 4 metra. Prosječna lovna težina u Jadranu je oko 12 kg[1].

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Tunj je vrsta ribe selice. Rasprostranjen je na zapadnom Atlantiku od obala Kanade, Meksičkog zaljeva, Kariba do Venecuele i Brazila. Na istočnom Atlantiku tunj obitava od otočja Lofoten u Norveškoj do Kanarskih otoka, uključujući Sredozemno more i južni dio Crnog mora[2].

Tunj je rasprostranjen diljem Jadrana na svim dubinama.

Način života i ishrana[uredi VE | uredi]

Tunj je izvrstan plivač i lovac koji živi u jatu vršnjaka. Skladno vretenasto tijelo jake građe s izrazito naglašenom i jakom repnom perajom omogućava mu dugotrajno i brzo kretanje u lovu na plijen. Tunj je jedna od najbržih riba u moru. Prosječna brzina kojom se kreće je 12.5 km/h, a vrlo brzo može ubrzati i preko 100 km/h. Odmor nakon postizanja takvih brzina mu je također najbrži u ribljem svijetu. Na tome mogu zahvaliti i odličnom metabolizmu koji može držati temperaturu tijela veću čak do 20 stupnjeva od temperature mora. Da bi održavao temperaturu tijela tunj se mora neprestano kretati pa tako do životne dobi od 15 godina prepliva oko 1 000 000 milja[3].

Tunj je predator i hrani se drugom ribom, prije svega skušama, haringama, oslićima, ali i lignjama i rakovima pred kojima je u velikoj prednosti zbog velike brzine kretanja.

Najveći prirodni neprijatelj tunja je orka (kit ubojica).

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Tunj se najvjerojatnije ne pari u Jadranu nego u Mediteranu ili Atlantiku pri čemu mnogo mužjaka i ženki istovremeno ispušta ikru i mliječ. U posljednje vrijeme se uzgaja u za uzgoj posebno ograđenim kavezima.

Gospodarska vrijednost[uredi VE | uredi]

Lov tunolovcem

Tunj je najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo i njegov izvoz u Japan. U Japanu tunjevina predstavlja nacionalnu i kulturnu tradiciju, a zbog velike kvalitete jadranskog tunja, uz već postojeća, osnivaju se mnogobrojna nova tunogojilišta diljem naše obale. Tunjevina je cijenjena i ima udio u prehrani ljudi u mnogim drugim zemljama. Meso tunja je vrhunske kvalitete a utroba je izrazito cijenjena. Jetra je bogata vitaminima, u gušterači ima inzulina, a od želudca se spremaju ukusne tripice. Meso tunja se također konzervira a i tako pripremljeno predstavlja pravu poslasticu.

Lovi se tijekom cijele godine uglavnom mrežama stajačicama tunolovkama, a u psljednje vrijeme se na Jadranu vrlo cijeni lov panulom (big fishing). Jedan od načina lova je lov tunolovcem sa rampama, udicama i mamcem (tunolovac udičar).

Brodovi za lov na tunje[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tunj
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Tunj