Turska Republika Sjeverni Cipar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Turska republika Sjeverni Cipar
Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
sloboda ili smrt (Ya istiklâl, ya ölüm)
Himna
İstiklâl Marşı
Položaj Turske Republike Sjeverni Cipar
Glavni grad Nikozija (tur. Lefkoşa)
Službeni jezik turski
Državni vrh
 - Predsjednik Derviş Eroğlu
 - Predsjednik Vlade İrsen Küçük
Neovisnost 1983.
Površina
 - ukupno 3,355 km2
 - % vode 2.7 %
Stanovništvo
 - ukupno (2005.) 264,1721
 - gustoća 78/km2
BDP (PKM) procjena 2007.
 - ukupno 2 milijarde $ (-)
 - po stanovniku 16,900 $ (-)
Valuta nova turska lira (100 kurusa)
Pozivni broj +90-392
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .nc.tr

Turska Republika Sjeverni Cipar (turski: Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti) je de facto država, priznata samo od Turske, koja zauzima jednu trećinu otoka Cipra. Dijeli kopnenu granicu samo sa međunarodno priznatom državom na Cipru, odnosno Republikom Cipar. Glavni grad službeno je Nikozija (tur. Lefkoşa), ali vrlo često i Kyrenia vrši tu ulogu.

Jedina država koja je službeno priznala Sjeverni Cipar je Turska. Problem statusa ovog teritorija je kamen spoticanja EU, Grčke i Cipra s jedne i Turske sa druge strane.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Turska republika Sjeverni Cipar zauzima sjeverni i veći dio istočnog dijela otoka. Ima površinu od 3.355 km² što je oko 37% ukupne površine otoka. No, zbog UN-ove zone razdvajanja ta je površina nešto manja. Poput južnog, i Sjeverni Cipar ima jednu svoju eksklavu, mnogo izoliraniju nego što je to slučaj na južnom dijelu otoka. To je selo Erenköy (Kokkina), koje leži u zaljevu Morphou i deset je kilometara udaljeno od matičnog teritorija.

TRSC

Administrativno, TRSC je podijeljena u pet okruga:

  • Nicosia (turski: Lefkoşa)
  • Famagusta (Mağusa)
  • Kyrenia (Girne)
  • Morphou (Güzelyurt)
  • Trikomo (İskele)

Klima[uredi VE | uredi]

Klima otoka je tipična mediteranska, s vrućim i suhim ljetima i blagim zimama. Najviše padalina ima u prosincu i siječnju. Najviša temperatura mora dosegne i do 28°C, a ne spušta se ispod 16°C (siječanj i veljača). Snijeg je nepoznanica na Cipru iako temperatura noću zimi može pasti vrlo nisko.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

TRSC ima nešto više od 260,000 stanovnika. Nešto više od polovice su ciparski Turci, a ostatak čine imigranti iz Turske. Na turskom dijelu otoka živi i malen broj ciparskih Grka i Maronita. Velik broj stanovnika iz Sjevernog Cipra je zbog političke situacije nakon 1974. godine emigrirao, većinom u Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku.

Povijest[uredi VE | uredi]

Objašnjavanje društvenih i političkih odlika Cipra nemoguće je bez prethodnog upoznavanja povijesti ovog otoka. Cipar zauzima vrlo povoljan geografski položaj te je zbog toga imao vrlo burnu prošlost. Naime, uvijek je bio zanimljiv većim civilizacijama i državama zbog strateške važnosti na Sredozemlju. Tako je bilo i u davnoj prošlosti, a tako je i danas, pa je tako Cipar kroz povijest prelazio iz ruku jednih osvajača u ruke drugih.

Politika[uredi VE | uredi]

Rauf Denktaş, prvi predsjednik

Sadašnji predsjednik je Mehmet Ali Talat. Pored njega vladu čini premijer Ferdi Sabit Soyer, te parlament od 50 članova, u kojem većinu ima Turska Republikanska Stranka. Izbori se održavaju svakih 5 godina, a sadašnji predsjednik je 2005. godine na izborima pobjedio Raufa Denktaşa koji je bio predsjednik od samoproglašavanja nezavisnosti 1983. godine.

Vojska TRSC je ustvari vojska Republike Turske, koja se nalazi na otoku od 1974. do danas. Broji oko 30.000 vojnika, koji čuvaju suverenitet ove samoproglašene republike. Jedan od osnovnih zahtjeva ciparskih Grka je taj da se ova vojska povuče, međutim to Turci ne žele.

Službeni jezik je turski. Grčki na ovom dijelu otoka nije poželjno čuti, a naravno isto se odnosi i na turski jezik sa druge strane granice.

Ovu državu nije priznala niti jedna država na svijetu izuzev Turske i Autonomne republike Nahičevan, koja je pod suverenitetom Azerbejdžana. Sâm Azerbajdžan ne priznaje ovu samoproglašenu republiku. Inače, Sjeverni Cipar ima međunarodni embargo u političkom, ekonomskom, trgovinskom, prometnom, vojnom, sportskom, kulturnom i svakom drugom pogledu. Ovo je uvjetovano time što se on smatra okupatorom i argresorom na Republiku Cipar, te se smatra njenim dijelom. Tako Sjeverni Cipar uveliko zavisi od Republike Turske, bez koje praktično ne bi opstao. Sve svoje vanjske poslove mora izvršavati preko Turske. No u posljednjih nekoliko godina ova izolacija polako počinje popuštati, pa ova republika počinje sve više samostalno djelovati, iako to još nije ni blizu pravih samostalnih zemalja.

Zastava[uredi VE | uredi]

Podloga zastave TRSC je bijela na čijoj podlozi se nalaze dvije vodoravne crvene linije, koje su odvojene od gornjeg i donjeg ruba. Između ovih linija se nalazi crveni polumjesec i zvijezda, simbol islama, koji je službeno državna religija, iako se TRSC deklarira kao sekularna država.

Promet[uredi VE | uredi]

Izravni zrakoplovni letovi na TRSC su zabranjeni međunarodnim zakonom. U zračne luke Geçitkale i Ercan slijeću samo turski i azerbajdžanski zrakoplovi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P countries.png Nedovršeni članak Turska Republika Sjeverni Cipar koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.