Tvrđava Revelin

Koordinate: 42°38′32″N 18°06′44″E / 42.6420940649279°N 18.1122359633446°E / 42.6420940649279; 18.1122359633446
Izvor: Wikipedija
Tvrđava Revelin.
Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin.
Ulaz u tvrđavu Revelin.

Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom. Namijena joj je bila obrana Dubrovnika od Turaka.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi spomen o potrebi gradnje utvrde na mjestu današnjeg Revelina datira iz 1449. godine, a utvrda se počela graditi 1463. godine. Današnju snagu i izgled duguje zamisli Antonia Ferramolina iz Bergama koji je 1538. godine na dotadašnjoj utvrdi zamislio i izradio model po kojem je tvrđava Revelin kao izdvojena masivna tvrđava nepravilnog četverokutnog tlocrta sa sjeveroistočnim oštrim kutom i izgrađena. U ponedjeljak 30. prosinca 1538. model je prihvaćen u Vijeću umoljenih,[1] a izgradnja je započela sljedeće godine. Gradnja Revelina je dovršena 1551. godine.

Nakon potresa 1667. godine tvrđava postaje upravno središte Dubrovačke Republike i u nju je prenesena državna riznica i riznica katedrale.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

U vrijeme gradnje tvrđave uveden je propis da svatko tko dolazi u Dubrovnik mora sa sobom donijeti jedan kamen koji je veličinom trebao biti primjeren tjelesnoj građi donositelja.

Prilikom arheoloških istraživanja unutar tvrđave Revelin 1983.1986. godine nađeni su brojni ostatci zidova i građevina iz doba prije Revelina od kojih je najzanimljivija peć vrsnog ljevača zvona i topova Ivana Krstitelja Rabljanina.[2]

Danas se na terasi tvrđave odigravaju predstave Dubrovačkih ljetnih igara, a unutar tvrđave se organiziraju razni koncerti.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 44 list 125.
  2. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 47, list 126.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tvrđava Revelin