Uši (kukci)
| Životinjske uši | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Labuđa tekut (Trinoton anserinum)
|
||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||
| Sistematika | ||||||||||
|
||||||||||
| Područje života | ||||||||||
Životinjske uši (Phthiraptera) red su malenih, sploštenih, beskrilnih kukaca koji žive kao nametnici na toplokrvnim životinjama. Poznato je više od 3000 vrsta.
Sadržaj |
Izgled [uredi]
Zadak im je široko spojen s prsima. Usni organi su prilagođeni grizenju rožnatih tvari (tekuti) ili bodenju i sisanju (prave uši). Ticala su im kratka, a složene oči reducirane.
Prehrana [uredi]
Žive kao vanjski nametnici na koži toplokrvnih životinja. Bez životinje domodara mogu preživjeti nekoliko dana.
Razvoj [uredi]
Cijeli život provode na domodaru. Jaja kao gnjide lijepe na dlake ili perje.
Poznatiji podredovi [uredi]
Poznatiji su podredovi: tekuti (Mallophaga) koji se hrane kožom domodara (ljuščicama, perjem, dlakama i rijetko krvlju) i prave uši (Anoplura) koji žive na tijelu sisavaca i hrane se krvlju. [1]
Izvori [uredi]
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
Nedovršeni članak Uši (kukci) koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.