Užička republika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Užička republika. Za istoimeni film, pogledajte Užička republika (1974).
Užička republika
Ужичка република
Partizanski slobodni teritorij
Flag of German Reich (1935–1945).svg
1941. Flag of German Reich (1935–1945).svg
Himna
Nijedna službena1
Lokacija Užičke republike
Užička republika unutar Nedićeve Srbije
Glavni grad Užice
Jezik/ci srpskohrvatski
(de facto Užički govor)
Vlada
Predsjednik2 Dragojlo Dudić
Sekretar3 Petar Stambolić
Povijest Drugi svjetski rat
 - Partizani u Užicama 28. srpnja 1941.
 - Bitka kod Drežnika 18. kolovoza 1941.
 - Njemački ultimatum 10. rujna 1941.
 - Oslobođenje Užica 24. rujna 1941.
 - Bitka kod Kadinjače 29. studenoga 1941.
 - ukinuta 1. prosinca 1941.
1 - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i Hej, Sloveni
2 - Predsjednik Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
3 - Sekretar (hrv. tajnik) Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.

Užička republika je naziv za veliki partizanski slobodni teritorij, nastao 1941., nakon što su nacisti okupirali Jugoslaviju. O njoj je snimljen i istoimeni film.

To je bila država socijalističkoga usmjerenja u zapadnoj Srbiji i, djelomično, istočnoj Bosni pod vlašću jugoslavenskih partizana, stvorena tijekom 1941. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka Drine na zapadu Zapadne Morave na istoku i od rijeke Skrapeža na sjeveru do Uvca na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od 24. rujna do 29. studenoga 1941., a potom je pala u ruke njemačkog Wehrmachta i četnika, dok su se partizani povukli prema Sandžaku.

Prilikom povlačenja preko Zlatibora, u studenom i prosincu 1941. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Enciklopedijski članak Srbi. u: Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija, sv. 7 – (Raš-Szy), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, lipnja 1981., str. 615.
    Wikicitati

„… u narodu poznat pod imenom »Užička republika«.”

()