Ujedinjeni Arapski Emirati

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "UAE" preusmjerava ovamo. Za ameđunarodnu registracijsku oznaku za cestovna vozila, vidi UAE (registracijska oznaka).
Ujedinjeni Arapski Emirati
دولة الامارات العربية المتحدة
Dawlat al-Imārāt al-‘Arabīyah al-Muttaḥidah
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Tahiat Alalam
Položaj Ujedinjenih Arapskih Emirata
Glavni grad Abu Dhabi
Službeni jezik arapski
Vlada
 - Predsjednik Kalifa bin Zayed al-Nahayan
 - Predsjednik Vlade Muhammad bin Rashid al-Maktum
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 2. prosinca 1971.
Površina oko 115. po veličini
 - ukupno oko 75.000 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 139. po veličini
 - ukupno (2001) 3.480.000
 - gustoća 46/km2
Valuta dirham UAE (100 filsa)
Pozivni broj +971
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak .ae

Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u Jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dhabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Qaiwain. Svi su smješteni na jugoistočnoj obali Zaljeva osim Fujairah koji izlazi na more na obali Omanskog zaljeva, na istočnoj obali poluotoka Musandam.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Reljef[uredi VE | uredi]

Pješčana pustinja zauzima većinu zemlje, s planinama na sjeveroistoku (najviši vrh Yibir u gorju Hajar, 1.527 m). Duž obale se nalaze slane ravnice (sabkah).

Klima[uredi VE | uredi]

Klima Ujedinjenih Arapskih Emirata je vruća i suha tijekom cijele godine no malo je vlažnija uz obalu.Jaki sezonski vjetrovi donose povremene pješčane oluje koje mogu prouzročiti znatnu štetu.

Vegetacija[uredi VE | uredi]

Osim palmi datulja u oazama sjeveroistočnih emirata raslinje je uglavnom rijetko,vegetacija se uglavnom nalazi u i okolo najvećih gradova gdje uspjeva rasti jedino natapanjem.Od divljih životinja najčešći su pustinjski glodavci.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. stoljeća napadali su britanske brodove u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu zbog čega im je kraj postao poznat kao Piratska obala. Britanski imperij odgovorio je 1819. godine i nizom ugovora stavio države jugoistoka Arapskog poluotoka pod svoju kontrolu, preuzimajući obranu i vanjsku politiku, a ostavljajući unutarnje uređenje uglavnom nedirnutim.

Nakon britanskog povlačenja 1971. godine Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu neovisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje.

Prvo desetljeće neovisnosti proteklo je u znaku borbe dvaju najvećih emirata, Abu Dhabija i Dubaija oko stupnja centralizacije. Godine 1979. postignut je dogovor o podjeli najviših funkcija u zemlji prema kojem mjesto predsjednika zauzima emir Abu Dhabija, a premijera emir Dubaija.

Nakon zaoštravanja političkih prilika u regiji početkom 1980-ih Emirati su se približili zemljama Zapada, osobito SAD-u, iako nisu bezrezervno podržali napad na Irak 2003. godine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Samo oko 25% stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom koji dolaze iz Južne Azije i susjednih Arapskih država. Državljani su uglavnom Arapi, muslimani Suniti, iako ima i Šijita.

Političko uređenje[uredi VE | uredi]

Ujedinjeni Arapski Emirati su ustavna federacija sedam emirata, ustanovljena 2. prosinca 1971. godine. Islam je službena religija, šerijatsko pravo je izvor prava, a arapski jezik je službeni jezik.[1]

Šeik Khalifa bin Zayed Al Nahyan izabran je za predsjednika UAE 3. studenog 2004., nakon smrti svoga oca šeika Zayeda bin Sultana Al Nahyana, koji je tu dužnost obnašao od ustanovljenja federacije pa do smrti 2. studenog 2004.

Federalni sustav vlasti uključuje sljedeće institucije: Vrhovno vijeće, Vijeće ministara, Savezno nacionalno vijeće, Savezno sudstvo. Vrhovno vijeće sastavljeno je od vladara sedam emirata, a trenutačni članovi su šeik Khalifa bin Zayed Al Nahyan (vladar Abu Dhabija), šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum (vladar Dubaija), šeik Sultan bin Mohamed Al-Qasimi, (vladar Sharjaha), šeik Saqr bin Mohammad al-Qassimi (vladar Ra’s al Khaimah), šeik Hamad bin Mohammed Al Sharqi (vladar Fujairaha), šeik Saud bin Rashid Al Mu'alla (vladar Umm al Qaiwaina) i šeik Humaid bin Rashid Al Nuaimi (vladar Ajmana). Oni izabiru predsjednika, potpredsjednika, članove Vijeća ministara i suce Saveznog vrhovnog suda. Vrhovno vijeće također oblikuje vladinu politiku, predlaže i ratificira zakone i međunarodne ugovore. Iako ih izabire Vrhovno vijeće, položaji predsjednika i premijera su zapravo nasljedni.

Svaki od sedam emirata ima svoju lokalnu vladu, čija složenost ovisi o veličini i broju stanovnika pojedinog emirata. Odnos između savezne i lokalne vlade uređen je Ustavom, a mijenja se s vremenom, ovisno o administrativnim zahtjevima. Iako svaki emirat zadržava autonomiju nad svojim državnim područjem, određenim postotkom svojih prihoda doprinosi središnjem proračunu UAE-a.

Emirati[uredi VE | uredi]

Ujedinjeni Arapski Emirati sastoje se od sedam emirata (imarat; jednina: imarah):

Zemljovid UAE
Zastava Emirat Arapsko
ime
Glavni grad Broj stanovnika[2] % ukupnog broja stanovnika Površina (km²)[2] % ukupne površine Gustoća naseljenosti
Flag of Abu Dhabi.svg Abu Dhabi أبو ظبي Abu Dhabi 1.678.000 38,8% 67.340 86,7% 25
Flag of Ajman.svg Ajman عجمان Ajman 258.000 6,0% 259 0,3% 996
Flag of Dubai.svg Dubai دبي Dubai 1.306.000 30,2% 3.885 5,0% 336
Flag of Fujairah.svg Fujairah الفجيرة Fujairah 127.000 2,9% 1.165 1,5% 109
Flag of Sharjah.svg Ras al-Khaimah رأس الخيمة Ras al-Khaimah 205.000 4,7% 1.684 2,2% 122
Flag of Sharjah.svg Sharjah الشارقة Sharjah 678.000 15,7% 2.590 3,3% 262
Flag of Umm al-Qaiwain.svg Umm al-Quwain أم القيوين Umm al-Qaiwain 68.000 1,6% 777 0,9% 88
Flag of the United Arab Emirates.svg UAE الإمارات
العربية المتحدة
Abu Dhabi 4.320.000 100% 77.700 100% 56

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Od 1960-ih godina temelj gospodarstva Emirata čini proizvodnja nafte. Danas se UAE smatra trećim proizvođačem nafte na Bliskom Istoku, iza Saudijske Arabije i Irana. Najvećim rezervama raspolaže Abu Dhabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri kraju. U posljednja dva desetljeća porastao je značaj ne-naftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. BDP je u 2004. godini bio 25.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Zdravstvo i školovanje[uredi VE | uredi]

Zdravstvo i školovanje do fakultetskog obrazovanja su potpuno besplatni. Ipak, ovakav je razvoj razmjerno malen, pa u nedostatku vlastitog znanstvenog i stručnog osoblja mnogi strani profesori i doktori brzo dolaze do posla, a najčešće dolaze iz SAD-a, područja EU-a te ostalih razvijenih zemalja svijeta.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.uaepm.ae/en/uae-government/index.html
  2. 2,0 2,1 Popis 2005.. Ministarstvo gospodarstva, planiranja UAE (2005). pristupljeno 13.11.2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Ujedinjeni Arapski Emirati
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ujedinjeni Arapski Emirati
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Ujedinjenih Arapskih Emirata
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Ujedinjeni Arapski Emirati u Wječniku, slobodnom rječniku.