Universal Studios

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Universal Studios
Universal logo
Osnovana 8.lipnja 1912.
Los Angeles, Kalifornija, SAD
Osnivač(i) Carl Laemmle
Sjedište Universal City, Kalifornija, SAD
Ključne osobe Ronald Meyer, predsjednik
Izvršni direktor Ronald Meyer
Djelatnost(i) film
Vlasnik General Electric (80%)
Vivendi (20%)
NBC Universal
Web stranica http://www.universalstudios.com/

Universal Studios, Inc. (nekada pod imenom Universal Pictures ili Universal City Studios), jedan od je od šest velikih američkih filmskih studija, dio grupe NBC Universal, s više od 100 ureda i setova diljem Universal City Plaza Drivea u Universal Cityju u Kaliforniji. Universalov kompleks nalazi se u Los Angelesu. Distribucija, uprava i administrativni uredi su smješteni u New Yorku. Universal je drugi najveći i najstariji studio u Hollywoodu (Viacom'ov Paramount Pictures, Universalov partner, tj. United International Pictures - koji distribuira Paramount i Universal globalno - je najstariji).

Povijest[uredi VE | uredi]

Utemeljitelj Universala je njemački imigrant židovskog podrijetla Carl Laemmle (1867.-1939.), koji je po dolasku u SAD osnovao prodavaonicu odjećom u naselju Oshkosh, Wisconsin te uskoro započeo kupovati kinodvorane. Otvorio je The White Front Theatar, a u suradnji s Robertom Cochraneom otvorio je i drugu kinodvoranu.[1] Godine 1912. osnovao je The Universal Film Manufacturing Company kojoj je stao na čelo, a za potpredsjednika je postavljen njegov suradnik Cochrane.

Godine 1914. Laemmle i Cochrane otvorili su Universal City, što im je omogućilo povećanje filmske proizvodnje, pa su već iduće godine ostvarili ukupnu proizvodnju od 250 Universalovih filmova. U tom periodu, za studio su bile angažirane filmske zvijezde i slavni redatelji poput Rudolpha Valentina i Ericha von Stroheima.

Studio je 1922. godine preimenovan u Universal Pictures Corporation i tijekom 20-ih i 30-ih godina fokusirao se na kratke, niskobudžetne filmove, westerne i melodrame. Ipak, i u tom razdoblju ostvarena su dva klasika nijemog filma: Zvonar crkve Notre-Dame (1923.) i Fantom iz opere (1925.).[2]

Kada je 1929. menadžerske poslove u produkciji preuzeo Carl Laemmle, jr. (1908.-1979.), kompanija je srezala viškove potrošnje i preusmjerila se na snimanje sofisticiranijih i dugometražnih filmova. Godine 1936. kompaniju je kupila tvrtka Standard Capital za 4.1 milijun USD i preimenovala je u New Universal, čime je završena era Laemmleovih.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, studio je uglavnom snimao filmove o čudovištima, niskobudžetne westerne, filmske nastavke i "pustinjske drame". Godine 1946. studio se ujedinio s International Picturesom, a 1952. kompaniju je kupila Decca Records.

Godine 1962. MCA je kupila Decca Records, čime je stekla i vlasništvo nad Universalom. MCA je renovirala studijska postrojenja i ponovno uvela turističke ture. U tom periodu značajna su dva filmska ostvarenja: Hitchcockove Ptice (1962.) i Ubiti pticu rugalicu (1962.) s Gregoryjem Peckom u glavnoj ulozi.[3]

Studio je ostvario uspješno poslovanje u razdoblju 70-ih i 80-ih kada je snimioo niz uspješnih blockbustera poput Bljedolikog jahača, Ralja (1975.), Smoky i Bandita (1977.), Blues Brothersa (1980.), E.T., Povratak u budućnost (1985.) i Povratak u budućnost 2 (1989.).

Japanska korporacija Matsushita Electrical Industrial Company kupila je Universal u studenom 1990. godine. U tom periodu studio je iznjedrio filmove kao što su Jurski park i Schindlerova lista. Zbog neusklađenih poslovnih stavova među upravama Matsushita Electrical Industrial Company i MCA, japanska je tvrtka 1995. godine prodala 80% svog udjela u MCA-i trvtki Seagram Company Ltd. za 5.7 milijardi USD.[4]

Izabrana filmografija[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


CashRegister.svg Nedovršeni članak Universal Studios koji govori o tvrtki treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.