Upravna podjela Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Upravna podjela Bosne i Hercegovine, organizacijsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine sačinjeno od dvaju entiteta (samoupravnih jedinica):

Brčko distrikt ne pripada nijednome od entiteta, a suverenitet nad njime imaju institucije BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za vrijeme SFRJ BiH je bila podijeljena samo na općine.

Ovakva podjela rezultat je četverogodišnjeg rata.

Daytonskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 14. prosinca 1995. između BiH, bivše SR Jugoslavije i Hrvatske okončan je rat i proglašena ovakva podjela.

Daytonski ustav, koji je još uvijek na snazi, legalizirao je dotadašnju paradržavu Republiku Srpsku, u obliku entiteta, te naglasio da je ona neodvojivi dio Bosne i Hercegovine. Brčko distrikt proglašen je dijelom oba entiteta, a odlukom supervizora 2000. postao je neovisan od entiteta.

Federacija je nastala i prije, Washingtonskim sporazumom potpisanim 14. ožujka 1994., čime je okončan bošnjačko-hrvatski sukob i dogovorena podjela na 10 kantona (županija).

Ovlasti entiteta[uredi VE | uredi]

Entiteti Bosne i Hercegovine

Entiteti imaju visok stupanj autonomije: posjeduju predsjednika, sabor, vladu i sudstvo. Od 1996. nastoji se što više entitetskih ovlasti prenijeti na državnu razinu. Na entitetima je civilna uprava, zdravstvo, obrazovanje, policija, prostorno uređenje i još mnogo toga. Na državi su pak vanjski poslovi, obrana, nadziranje granica, izbori, vanjska trgovina, fiskalna i monetarna politika.

U početku je Federacija bila osmišljena kao isključivo bošnjački i hrvatski entitet, a Republika Srpska kao isključivo srpski. Međutim, jamči se ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda bez obzira na entitete. Zato se brinu Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS. Oni mogu zabraniti provedbu zakona ako je štetan po ravnopravnost.

Međutim, mnogo toga ukazuje na neravnopravnost. Srpski se član Predsjedništva bira isključivo iz Republike Srpske, a bošnjački i hrvatski isključivo iz Federacije. Mnogo institucija iz Republike Srpske nosi prefiks srpski (npr. srpske šume), a i sam naziv Republika Srpska asocira da je to srpski teritorij.

Županije Federacije Bosne i Hercegovine[uredi VE | uredi]

Upravna podjela Federacije BiH

Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, županija:

Broj Županija Središte Broj Županija Središte
Coat of arms of Una-Sana Canton.gif 1. Unsko-sanska Bihać Central Bosnia Canton Grb.png 6. Središnja Bosna Travnik
Coat of arms of Posavina.svg 2. Posavska Orašje Coat of arms of Herzegovina-Neretva Canton.gif 7. Hercegovačko-neretvanska Mostar
Coat of arms of Tuzla Canton.svg 3. Tuzlanska Tuzla Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg 8. Zapadnohercegovačka Široki Brijeg
Coat of arms of Zenica-Doboj Canton.gif 4. Zeničko-dobojska Zenica Sarajevo Canton CoA.png 9. Sarajevska županija Sarajevo
Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton.PNG 5. Bosansko-podrinjska Goražde Goražde Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg 10. Hercegbosanska Livno


Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

Općine i gradovi Bosne i Hercegovine[uredi VE | uredi]

Općine Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina dijeli se na 137 općina: 74 u Federaciji i 57 u Republici Srpskoj. Imaju općinsko vijeće, načelnika i odgovarajuće službe. Dijele se na mjesne zajednice.

Osam službenih gradova su Banja Luka, Mostar, Istočno Sarajevo, Sarajevo, Doboj, Bijeljina, Prijedor, Trebinje