Upravna podjela Bosne i Hercegovine
Upravno ustrojstvo Bosne i Hercegovine načinjeno je od dva entiteta (samoupravne jedinice):
- Federacija Bosne i Hercegovine (51% teritorija)
- Republika Srpska (49% teritorija)
Brčko distrikt ne pripada nijednome od entiteta, a suverenitet nad njime imaju institucije BiH.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Za vrijeme SFRJ BiH je bila podijeljena samo na općine.
Ovakva podjela rezultat je četverogodišnjeg rata.
Daytonskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 14. prosinca 1995. između BiH, bivše SR Jugoslavije i Hrvatske okončan je rat i proglašena ovakva podjela.
Daytonski ustav, koji je još uvijek na snazi, legalizirao je dotadašnju paradržavu Republiku Srpsku, u obliku entiteta, te naglasio da je ona neodvojivi dio Bosne i Hercegovine. Brčko distrikt proglašen je dijelom oba entiteta, a odlukom supervizora 2000. postao je neovisan od entiteta.
Federacija je nastala i prije, Washingtonskim sporazumom potpisanim 14. ožujka 1994., čime je okončan bošnjačko-hrvatski sukob i dogovorena podjela na 10 kantona (županija).
Ovlasti entiteta [uredi]
Entiteti imaju visok stupanj autonomije: posjeduju predsjednika, sabor, vladu i sudstvo. Od 1996. nastoji se što više entitetskih ovlasti prenijeti na državnu razinu. Na entitetima je civilna uprava, zdravstvo, obrazovanje, policija, prostorno uređenje i još mnogo toga. Na državi su pak vanjski poslovi, obrana, nadziranje granica, izbori, vanjska trgovina, fiskalna i monetarna politika.
U početku je Federacija bila osmišljena kao isključivo bošnjački i hrvatski entitet, a Republika Srpska kao isključivo srpski. Međutim, jamči se ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda bez obzira na entitete. Zato se brinu Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS. Oni mogu zabraniti provedbu zakona ako je štetan po ravnopravnost.
Međutim, mnogo toga ukazuje na neravnopravnost. Srpski se član Predsjedništva bira isključivo iz Republike Srpske, a bošnjački i hrvatski isključivo iz Federacije. Mnogo institucija iz Republike Srpske nosi prefiks srpski (npr. srpske šume), a i sam naziv Republika Srpska asocira da je to srpski teritorij.
Županije Federacije Bosne i Hercegovine [uredi]
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 federalnih jedinica, županija:
| Broj | Županija | Središte | Broj | Županija | Središte | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
1. | Unsko-sanska | Bihać |  |
6. | Središnja Bosna | Travnik |
 |
2. | Posavska | Orašje |  |
7. | Hercegovačko-neretvanska | Mostar |
 |
3. | Tuzlanska | Tuzla |  |
8. | Zapadnohercegovačka | Široki Brijeg |
 |
4. | Zeničko-dobojska | Zenica |  |
9. | Sarajevska županija | Sarajevo |
 |
5. | Bosansko-podrinjska Goražde | Goražde | |
10. | Hercegbosanska | Livno |
Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Općine i gradovi Bosne i Hercegovine [uredi]
Bosna i Hercegovina dijeli se na 137 općina: 74 u Federaciji i 57 u Republici Srpskoj. Imaju općinsko vijeće, načelnika i odgovarajuće službe. Dijele se na mjesne zajednice.
Osam službenih gradova su Banja Luka, Mostar, Istočno Sarajevo, Sarajevo, Doboj, Bijeljina, Prijedor, Trebinje
