Utjecaj mesne industrije na okoliš

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Krave u farmi

Utjecaj mesne industrije na okoliš i uzročno-posljedična veza proizvodnje mesa sa zagađenjem okoliša predmet je raznih rasprava.[1] Svjetska potražnja za mesom povećava se. Tvornice proizvodnje mesa konzumiraju ogromne količine energije, zagađuju izvore vode, izbacuju velike količine ugljičnog dioksida (CO2) te zahtijevaju neprestano povećanje uzgoja kukuruza, soje i ostalih žitarica; ovisnosti koja je dovela do velikog uništavanja prašuma kako bi se stvorilo mjesta za sadnju istih.[2] Prema raznim istraživanjima, uzgajati životinje na žitaricama zahtijeva više vode nego samo uzgajanje žitarica.[3] Omjer uložene energije i dobivene količine proteina tijekom konzumiranja mesa je 4:1.[3] Proizvodnja mesne prehrane općenito je manje učinkovitija od uzgoja voća i povrća radi izravnog ljudskog konzumiranja.[3]

2006., Organizacija za prehranu i poljoprivredu objavljuje izvještaj za Ujedinjene narode, "Duga sjena stočarstva", u kojoj navodi kako je stočarstvo odgovorno za 18 % sveukupnog ispuštanja CO2 u svijetu, što je više i od prometa.[4]

Posljedice uzgoja mesa[uredi VE | uredi]

Prijevoz ovaca
Prema procjenama, za većinu svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi krivo je rastuće stočarstvo.[5][6]

Svjetska opskrba mesom bila je 71 milijun tona 1961. To je poraslo na 284 milijuna tona 2007. U tom razdoblju, konzumiranje mesa po stanovniku se gotovo udvostručilo.[2] Brazil je 2008. objavio da je u samo pet mjeseci posječeno 3.240 km2 amazonske prašume kako bi se stvorila zemlja za sadnju soje ili pašnjaka za uzgoj stoke.[2] SAD je 2008. ubijao 10 milijardi životinja godišnje radi opskrbe mesom a prosječni je Amerikanac jeo oko 150 kg mesa godišnje.[2] Prema jednom istraživanju Nacionalnog instituta za stočarstvo u Japanu, radi dobivanje 1 kg govedine izbacuje se jednaka količina CO2 koliko i jedan europski auto svakih 200 km.[2]

Iako 800 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta, velika većina kukuruza i soje se uzgaja samo radi hranjenja stoke, svinja i kokoši.[2] Agencija za zaštitu okoliša zaključuje da 3/4 svih onečišćenja pitke vode američkih rijeka i potoka proizlazi od poljoporivrede, većinom koja se usmjerava na uzgoj mesa.[2]

Prema istraživanjima, klasični uzgoj životinja na livadama nije toliko štetan koliko industrijski, gdje se životinje gomilaju u industrijskim farmama a šume se masovno krče kako bi se uzgajale žitarice za njihovu prehranu. Također, na 70 % svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi uzgaja se soja, koja se većinom koristi za prehranu stoke.[7]

McDonald's je zanijekao da hrani svoje kokoši sa sojom iz amazonske prašume koje snabdijeva poljoprivredni div Cargill; međutim, dokazi su pokazali upravo suprotno, ali i potvrdili slučajeve iskorištavanja radnika, nezakonitog grabljenje zemlje i krčenje šuma. Prema računicama, McDonald's i njegovi snabdijevači su odgovorni za 70,000 km² deforestizacije Amazone u 2000-ima. Greenpeace je podnio zahtjev za zabranom trgovanjem soje i bilo kakvih mesnih proizvoda povezanih sa amazonskom prašumom.[8][6]

Slavni koji se protive mesnoj industriji[uredi VE | uredi]

Paul McCartney je 2009. počeo promovirati "ponedjeljak bez mesa" na međunarodnoj sceni, te je čak održao govor pred Europskim parlamentom. U govoru je potvrdio da promovira vegetarijanstvo zbog smanjenja ispuštanja CO2.[9]

Bill Maher je također u nekoliko navrata pozvao ljude da se odreknu mesa kako bi spasili planet.[10]

Rajendra Pachauri, predsjedatelj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, je 2008. upozorio javnost da bi odricanje od mesa pomoglo smanjiti ispuštanje CO2 plinova u atmosferu, ali i metana, koji ima puno veći učinak u efektu staklenika. Ciklus proizvodnje mesa uključuje prema njemu čišćenje zemlje od šuma radi stvaranja pašnjaka, pravljenje i prijevoz gnojiva, paljenje fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima farme te ispuštanje metana u stočarstvu i ovčarstvu.[11]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Paul Armstrong. "Scientist: Don't blame cows for climate change", CNN, 24. ožujka 2010, pristupljeno 2010-12-17
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Mark Bittman. "Rethinking the Meat-Guzzler", New York Times, 27. siječnja 2008, pristupljeno 2010-12-17
  3. 3,0 3,1 3,2 U.S. could feed 800 million people with grain that livestock eat Cornell University, kolovoz 1997. Preuzeto 17. prosinca 2010.
  4. (2006) Livestock's Long Shadow - Environmental Issues and Options, Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Pristupljeno 2010-12-17. ISBN 9251055718
  5. Raymond Colitt (14. travnja 2009). Cattle, not soy, drives Amazon deforestation: report. Reuters. pristupljeno 2010-12-18
  6. 6,0 6,1 John Vidal (6. travnja 2006). The 7,000km journey that links Amazon destruction to fast food. Guardian. pristupljeno 2010-12-18
  7. Nicolette Hahn Niman (30. listopada 2009). The Carnivore’s Dilemma. New York Times. pristupljeno 2010-12-18
  8. Greenpeace. 2006. We're trashin' it: how McDonald's is eating up the Amazon. Amsterdam: Greenpeace
  9. Sean Stowell. "Macca: Eat less meat to cut Co2", BBC News, 3. prosinca 2009, pristupljeno 2010-12-17
  10. Bill Maher: New Rule: A-hole in one Shouldn't Be Obama's Game. Huffington Post (14. kolovoza 2009.). pristupljeno 2010-12-17 “But when it comes to bad for the environment, nothing -- literally -- compares with eating meat. The business of raising animals for food causes about 40 percent more global warming than all cars, trucks, and planes combined. If you care about the planet, it's actually better to eat a salad in a Hummer than a cheeseburger in a Prius.”
  11. Richard Black. " Shun meat, says UN climate chief ", BBC News, 7. rujna 2008, pristupljeno 2010-12-17

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]