Utjecaj vjetroelektrana na okoliš

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stoka ignorira vjetrovne turbine,[1] i nastavlja ispašu kao i prije nego su vjetrovne turbine postavljene.

Izvještaj Europske Komisije[2] govori o malom trošku vjetrovnih elektrana, kada se usporedi s ugljenom, uljem, plinom, biomasom, nuklearnom, hidro i fotonaponskom generacijom struje.

Izvještaj također obuhvaća utjecaj na energije vjetra na ljudsko zdravlje, štetnost za usjeve i građevine, utjecaj na globalno zatopljenje, gubitak tradicijskih običaja i ekološki utjecaj. Energija dobivena iz vjetra ne zahtjeva gorivo za proizvodnju i ne proizvodi zagađenje zraka. Studija Lenzena i Munksgaarda sa sveučilišta u Sydneyu i Danskog Instituta za Lokalne Vladine Studije zaključila je da je energija potrošena u proizvodnji i transportu materijala korištenih za izgradnju vjetroturbine isplaćena u roku od nekoliko mjeseci.[3]

Mark Diesendorf, direktor Sustainability Centra, izjavljuje da vjetrovne instalacije u poljoprivrednim područjima zauzimaju vrlo malo površine te su kompatibilne s ispašom stoke i uzgojem usjeva.[4]

Postoje izvješaji o stradavanju ptica i šišmiša od vjetrovnih turbina, kao i od drugih umjetnih struktura. Visina ekološkog utjecaja može[5] ili ne mora[6] biti značajna, ovisno o pojedinom izvoru. Prevencija i smanjenje smrtnosti divljih životinja, i zaštita cretova, utječe na smještaj i način korištenja vjetroelektrana.

Postoje oprečni izvještaji[7][8] o utjecaju na ljudsko zdravlje zvuka ili ultrazvuka koji proizvode vjetroelektrane.

Emisija ugljičnog dioksida i zagađenje[uredi VE | uredi]

Vjetroelektrane ne zahtijevaju potrošnju goriva za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode ugljični dioksid, sumporov dioksid, živu, čestice, i mnoge druge vrste zagađenja zraka, kao što stvaraju fosilna goriva. Vjetroelektrane troše resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tjekom proizvodnje vjetroelektrane, čelik, beton, aluminij te drugi materijali, moraju se proizvesti i transportirati koristeći procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvođač vjetroelektrana, Vestas, tvrdi da se početna emisija ugljičnog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini obale.[9]

Studija iz 2006. zaključila je da je emisija CO2 od vjetrovne energije između 14 do 33 tone po GWh proizvedene energije. Većina emisije CO2 dolazi od proizvodnje betona za temelje vjetroturbine.[10]

Studija Irske nacionalne mreže govori da "Proizvodnja električne energije iz vjetra smanjuje potrošnju fosilnih goriva te time smanjuje emisiju CO2", uočili su smanjenje u emisiji CO2 u razini od 0.33 do 0.59 tona CO2 po MWh.[11]


Studija UKERC-a o intermitentnosti također zaključuje da vjetrovna energija može zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujući i potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida.[12]

Neto energetski dobitci[uredi VE | uredi]

Početna emisija ugljičnog dioksida iz energije korištene za postavljenje "isplati se" u roku od 9 mjeseci rada turbina u blizini obale. Povrat energije na investiciju (EROEI) za vjetrovnu energiju jednak je kumulativnoj generiranoj električnoj energiji podijeljenoj s kumulativnom primarnom energijom potrebnom da se izgradi i održava turbina. EROI za vjetar varira u skali od 5 do 35, s prosjekom od 18, prema zaključcima zastupnika vjetrovne energije. EROI je proporcionalan veličini turbine,[13] i veće kasno-generacijske turbine na višem su kraju ove skale, na otprilike 35.

Ekologija[uredi VE | uredi]

Površina zemlje za smještaj i rad turbina[uredi VE | uredi]

U SAD-u, zemljoposjednici obično primaju $3,000 do $5,000 godišnje iznajmljivače rente za svaku vjetroturbinu, dok farmeri nastavljaju uzgajati usjeve i slati stoku na ispašu sve do temelja turbina.[14]
Vjetroturbina u Greenparku, Reading, Engleska, proizvodi električnu energiju za oko 1000 kućanstava.

Da bi se smanjili gubitci nastali interferencijom među turbinama, vjetrovna farma zahtjeva otprilike 0.1 km2 zemlje, bez zapreka po megawatu nominalnog kapaciteta. Vjetrovna farma od 200 MW može se prostirati na površini od otprilike 20 km2.

Krčenje šumovitih predjela često nije potrebno. Farmeri učestalo iznajmljuju zemlju kompanijama koje grade vjetrovne farme. U SAD-u, farmeri primaju godišnju isplatu od dvije do pet tisuća dolara po turbini.[15] Zemlja i dalje može biti korištena za uzgoj usjeva i ispašu. Zagovornici vjetrovne energije tvrde da manje od 1% zemlje treba za temelje i pristupne ceste, ostalih 99% može biti korišteno za poljoprivredu.[16] Kritičari ističu da bi bilo potrebno raščišćavanje stabala oko baze tornja za postavu na padinama planina, kao na sjeveroistoku SAD-a.[17]

Turbine se generalno ne postavljaju u urbanim područjima. Kada su smještene u urbanim područjima, turbine moraju biti na sigurnoj udaljenosti ("odmaku") od rezidencija u slučaju otkazivanja, osim toga vrijednost zemljišta je visoka. Međutim, postoje neke uočljive iznimke. Toronto Hydro izgradio je demonstracijski projekt na obali jezera. Steel Winds je također urbani projekt od 20 MW, južno od Buffala, New York. Oba ova projekta su na urbanim lokacijama, ali profitiraju od smještaja na nenaseljenoj obali jezera.

Vjetroturbine smještene na poljoprivrednim područjima mogu stvarati poteškoće pilotima letjelica koje zaprašuju usjeve. Pravila upravljanja letjelica mogu zabraniti pristup letjelici na propisanu udaljenost od turbina tijekom zaprašivanja.

U UK postoji zabrinutost za štetu nanesenu cretovima.[18][19]U škotskoj se provodi kampanja (MEP) za moratorij na izgradnju vjetroelektana na zemlji cretova. Ona govori da "Oštećenje cretova uzrokuje veću emisiju ugljičnog dioksida nego što vjetrovne farme uštede ".[20]


Lokacije u blizini obale ne koriste zemlju i izbjegavaju sve znane pomorske puteve.


Korištenje zemlje u dobavnom lancu[uredi VE | uredi]

Preko desetak vjetroturbina vidljivih na horizontu kod otvorene jame rudnika ugljena u Njemačkoj.

Rudarenje i vađenje rijetkih minerala, neodimija, potrebno je za generatore vjetroturbina.[21] Neki generatori za 3-megawatne strojeve zahtijevaju dvije tone rijetkih minerala za svoje permanentne magnete, iako je isti dizajn generatora za sve tipove postrojenja za generiranje električne energije, bez obzira na vrstu primarnog izvora energije. Osim toga, generatori vjetroturbina ne trebaju nužno permanentne magnete za rad, te mogu biti dizajnirani s drugom vrstom magneta.[21][22] Permanentni magneti koriste se za električne strojeve, djelom jer su značajno učinkovitiji te na taj način smanjuju proizvodnju stakleničkih plinova.[23]


Utjecaj na divlje životinje[uredi VE | uredi]

Projekti kao Black Law Wind Farm dobli su široko priznanje za svoj doprinos ekološkim ciljevima, uključujući nagradu Royal Society for the Protection of Birds, koji su izjavili da projekt ne uljepšava samo krajolik u napuštenom rudniku otvorene jame, nego također donosi dobrobit za cijeli raspon divljih životinja u tom području. Uključuje i skup projekt habitata za životinje koji pokriva površinu od 14 kvadratnih kilometara.[24]

Ptice[uredi VE | uredi]

Opasnost za ptice često je glavna zamjerka protiv instalacije vjetroturbina. Međutim, studija procjenjuje da su vjetrovne farme odgovorne za 0.3 do 0.4 pogibelji po gigawat-satu (GWh) struje, dok su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5.2 pogibelji po GWh. Autorova studija stoga tvrdi da struja dobivena fosilnim gorivima prouzrokuje 10 puta više pogibelji od struje dobivene na vjetrovnim farmama, primarno zbog promjene habitata zagađenjem i krčenja šuma. Broj ptica koje su ubijene vjetrovnim turbinama također je zanemariv naspram broja ubijenih drugim ljudskim aktivnostima poput prometa, lova, prijenosa električne energije i nebodera, te povećanja broja mačaka lutalica.[25]. Na primjer, u UK, gdje ima nekoliko stotina turbina, jedna je ptica ubijena po turbini godišnje; 10 milijuna ubijeno je samo u prometu automobilima.[26] U SAD-u, turbine ubiju 70.000 ptica godišnje,naspram 80,000 ubijenih zračnim prometom, 57 milijuna ubijenih automobilima, 97,5 milijuna ubijenih sudarom sa staklom na zagradama, te stotine milijuna koje ubiju mačke. Članak u časopisu Nature govori da svaka vjetroturbina ubije u prosjeku 4.27 ptica godišnje.[27]

U UK, Society for the Protection of Birds (RSPB) zaključilo je da "Dostupni dokazi sugeriraju da prikladno smještene vjetrovne farme ne predstavljaju značajnu opasnost za ptice."[6] Zaključuju da klimatske promjene predstavljaju puno značajniju prijetnju za divlje životinje, te stoga podupiru vjetrovne farme i druge tipove obnovljive energije. U 2009, međutim, RSPB upozorio je da "je broj od nekoliko visoko zaštićenih vrsta u fazi razmnožavanja smanjen u blizini vjetroturbina," vjerojatno stoga jer "ptice koriste područja blizu turbina manje nego što bi to radile inače, što potencijalno smanjuje kapacitet površine za nastanjivanje tog područja."[28] National Audubon Society u SAD-u sličnog je stajališta, široko podupirući vjetrovnu snagu za pomoć u smanjenju globalnog zatopljenja, upozoravajući protiv postavljanja vjetrovnih farmi u područjima posebne važnosti za ptice i ostale pogođene divlje životinje.

U nekim slučajevima, sama prisutnost vjetrovnih turbina ili dalekovoda može utjecati na ugrožene vrste, ograničavajući njihov habitata, i time fragmentirati populaciju.[5] U.S. Fish and Wildlife Service izdala je dobrovoljne upute za smještaj vjetrovnih postrojenja u SAD-u. Ove upute preporučuju ovisnost smještaja koje uključuju izbjegavanje u

1) područjima dokumentiranima kao lokacije bilo koje vrste zaštićene pod aktom o ugroženim vrstama,

2) u lokalnim migracijskim putovima ili područjima gdje se ptice skupljaju,

3) u blizini krajolika koji privlače sokolovke, 4) u konfiguraciji koja ima veću vjerojatnost da uzrokuje pogibelj ptica i

5) gdje će se dogoditi fragmentacije ili veliki dodirni predjeli staništa divljih životinja kao rezultat postavljanja turbina.[29] Industrija vjetra odupire se takvim propisima.[5]

Peñascal Wind Power Project u Texasu smješten je u sred važnog migracijskog puta ptica, i vjetrovna farma koristi avian radar originalno razvijen za NASA-u i Ratno zrakoplovstvo SAD-a za detektiranje ptica i do 6.5 km daleko. Ako sistem ustvrdi da su ptice u opasnosti od zalijetanja u okretajuće lopatice, gasi turbinu. Sistem automatski ponovo pali turbinu kada se ptice udalje.[30] U Altamont Pass vjetrovnoj farmi u Californiji, stalni napori da se smanji pogibelj sokolovki i drugih ptičjih vrsta, uključujući sezonska gašenja, pokazala su se neučinkovita. Trenutno je zaključeno da "bi veće moderne turbine poprilično, ako ne i značajno, smanjile broj sokolovki ubijenih po megawatu snage proizvedene u APWRA."[31]

Neki putovi ptičje migracije, posebno za ptice koje prelijeću noću nepoznati su. Studija sugerira da bi ptice u migraciji mogle izbjegavati velike turbine,[32] barem u uvjetima malog vjetra i ne u razdoblju sumraka koji su proučavani. Danska studija iz 2005.(Biology Letters 2005:336) pokazala je da su migracijske ptice, označene radio odašiljačem, zaobilazile turbine smještene daleko od obale, manje od 1% migracijskih ptica prolazilo je kroz vjetrovnu farmu u blizini obale u Røndeu, Danska, te došlo u opasnost od sudara, iako je lokacija proučavana samo tijekom uvjeta malog vjetra i ne u razdoblju sumraka.

Šišmiši[uredi VE | uredi]

Broj šišmiša ubijen postojećim postrojenjima u blizini obale zabrinuo je ljubitelje šišmiša.[33] Studija iz 2004. Procjenjuje da je više od 2200 šišmiša ubijeno od 63 turbine na obali u samo 6 tjedana na dvije lokacije u SAD-u.[34] neke lokacije na obali i u blizini obale mogu biti posebno opasne za lokalnu populaciju šišmiša i još je istraživanja potrebno. Migracijske vrste šišmiša su u pogotovo na riziku, posebno tijekom ključnih migracijskih perioda (proljeće i posebno u jesen). Neke vrste čine se najranjivije na lokacijama u Sjevernoj Americi. O trenutnoj populaciji ovih vrsta i utjecaju na brojnost šišmiša kao rezultat pogibelji od vjetroenergetskih lokacija, gotovo se ništa ne zna. Vlada mišljenje da su šišmiši privučeni na ove lokacije u potrazi za odmorištem.[35] Vjetrovne farme u blizini od 10 km od obale ili više udaljene ne utječu na populaciju šišmiša.

Znanstvenici u U.S. Geological Survey već su pripremili istraživanje koje bi koristilo analizu stabilnih izotopa u praćenju migracije među kopnenim sisavcima. Znanstvenici s USGS trenutno primjenjuju ovu tehniku u svojim nastojanjima otkrivanja geografskih podrijetla šišmiša poginulih od vjetrovnih turbina.[36] Šišmiši mogu biti ranjeni od direktnog sudara s lopaticama turbine, tornjevima, ili dalekovodima. Nedavna istraživanja pokazuju da šišmiši mogu biti ubijeni i tijekom naglog prolaska kroz regiju niskog taka zraka koji okružuje vrhove lopatica turbine. Nizak tlak uzrokuje barotraumu, oštećenje na plućima šišmiša.[37] Ptice imaju kruća pluća te na njih ne utječe zona niskog tlaka zraka.[38]

U Travnju 2009. Godine the Bats and Wind Energy Cooperative objavila je početne rezultate studije koji pokazuju pad od 73% u pogibelji šišmiša kada se vjetrovna farma gasi tijekom uvjeta malog vjetra, kada su šišmiši više aktivni.[39]

Šišmiši izbjegavaju radare, a smještaj odašiljača mikrovalova na vjetrovne turbine može smanjiti broj sudara šišmiša s turbinom.[40][41]

Klimatske promjene[uredi VE | uredi]

Jedna studija govori o simulacijama koje pokazuju zamjetne promjene u globalnoj klimi za jako veliko korištenje vjetrovnih farmi, u veličini od 10% površine kopna. [46] U sličnom smislu, postoji zabrinutost za mikro-klimatske promjene radi turbulencija tijekom početka vrtnje rotora turbina..[42] In a similar way, there are concerns of micro-climate change due to turbulence in the wakes of the spinning turbine rotors [43].

Vjetroelektrane u blizini obale[uredi VE | uredi]

U vodama UK-a grade se mnoge vjetrovne farme u blizini obale. U Siječnju 2009.provedena je opsežna vladina studija o okolišu obalnih voda Ujedinjenog Kraljevstva, koja zaključuje da ima prostora za instalaciju između 5,000 i 7,000 vjetroelektrana izvan obale, bez velikog utjecaja na morski okoliš. Studija, koja je dio strateške studije utjecaja energije u blizini obale na okoliš, odjela energije i klimatskih promjena, a temelji se na istraživanju od preko godinu dana. Uključujući analizu geologije morskog dna, kao i nadzor morskih ptica i morskih sisavaca.[44][45]

Utjecaj na ljude[uredi VE | uredi]

Sigurnost[uredi VE | uredi]

Rad bilo kojeg sistema pretvorbe energije, u korisnom razmjeru, predstavlja sigurnosnu opasnost. Vjetroturbine ne troše gorivo niti ne proizvode zagađenje tijekom normalnog radnog ciklusa, ali i dalje imaju opasnost povezanu sa svojom izgradnjom i radom.

Do sada je bilo najmanje 40 smrtnih slučajeva tijekom izgradnje, rada i održavanja vjetroelektrana, uključujući i radnike i prolaznike, te druge ozljede i smrti koje su se dogodile od nastanka vjetrovnih farmi.[46][47][48] Većina pogibelji radnika dogodila se tijekom pada ili zaplitanjem u strojeve tijekom održavanja unutar kućišta turbine. Kvar na lopaticama i padajući led također su uzrok broja smrtnih slučajeva i ozljeda. Smrti prolaznika uključuju zaljetanje padobranaca u turbinu, te sudari manjih letjelica sa tornjem turbine. Druge smrti pripisuju se transportnim vozilima, te uključuju i motoriste koji su bili ometeni treperenjem sjena vjetroturbina duž autocesta.[49]

Kada turbini otkažu kočnice, može se slobodno vrtiti dok ne dođe do raspada ili požara. Slobodno rotirajuće lopatice također mogu udariti toranj, uzrokujući urušavanje, kao što se dogodilo 6. Ožujka 2009. godine u Altoni, New York.[50][51] Lopatice turbine mogu spontano zakazati kao rezultat greške u proizvodnji. Čest problem su i udari munje, uzrokujući štetu na lopaticama rotora te požare.[46][52][53][54] Kada turbina izbaci komadiće lopatica ili leda, oni mogu letjeti stotinama metara u dalj. Iako niti jedan prolaznik nije poginuo radi greške na turbini, bilo je padova dijelova u njihovoj blizini, i ozljeda uzrokovanih padom leda. Veliki komadi krhotina, i do nekoliko tona, padali su u naseljene dijelove, rezidencijalne posjede, ceste, oštećujući automobile i domove.[46]

Požari na turbinama često ne mogu biti ugašeni radi visine te su ostavljeni da se sami ugase. U tijeku tog procesa, proizvode se toksični plinovi te se goruće krhotine mogu raznjeti na širem području, započinjući sekundarne požare na tlu. Nekoliko požara na turbinama spalilo je, svaki, stotine kvadratnih metara vegetacije, jedan je spalio 800 kvadratnih kilometara Australskog nacionalnog parka.[46][55][56][57]

Elektroničke kontrole i sigurnosni pod-sistemi nadziru brojne različite dijelove turbine, generatora, tornja, te okoliša kako bi utvrdili da turbina radi sigurno u propisanim granicama. Ovi sistemi mogu privremeno isključiti turbinu radi jakog vjetra, nestabilnosti električnog napona, vibracija i drugih problema. Ponavljanje značajnih problema uzrokuje blokadu sistema te se automatski šalje obavjest inženjeru za pregled i popravak. Uz to, većina sistema uključuje više pasivnih sigurnosnih sistema koji zaustavljaju turbinu čak i kad otkažu elektroničke kontrole.

Zagovaratelj snage vjetra i autor Paul Gipe procjenjuje smanjenje smrtnosti s razvitkom vjetrovne energije, smrtnost snage vjetra od 1980.- 1994. bila je 0.4 smrti po terawat-satu.[58][59] Procjena Paula Gipeoa za kraj 2000.-te godine bila je 0.15 po TWh,smanjenje je doprinijelo većoj ukupnoj generaciji struje.

Za usporedbu, hidroelektrična snaga ima stopu smrtnosti od 0.10 po TWh (883 smrtnosti za svaki TWgod.) u periodu od 1969.–1996.[60] Ta brojka, koja je možda izmijenjena na netočno nisku procjenu smrtnost, uključuje urušavanje Banqiao brane u Kini 1975. , koje je možda ubilo i do 230,000 ljudi—krajnja procjena, koju kineska vlada nije željela priznati, slično njihovoj politici smanjenja pravog broja poginulih u potresima. Iako je razina smrtnosti za snagu vjetra viša od nekih drugih izvora energije, brojevi su nužno temeljeni na malom uzorku. Trenutni trend u smanjenju smrti po TWh stvara više proizvodnje podržavane većim jedinicama s poboljšanim projektom i radnim procedurama.

Estetika[uredi VE | uredi]

Vjetrenjače La Mancha, Španjolska, proslavljena slavnim romanom Don Quixote iz 1605.godine, nacionalno su blago.

Povijesno iskustvo bučnih i vizualno nametljivih vjetroturbina može stvoriti otpor za stvaranje vjetrovnih farmi na kopnu. Stanovnici u blizini turbina žale se na "treperenje sjena" uzrokovanih rotacijom lopatica turbina. Vjetroelektrane zahtijevaju signalna svjetla za avione, koja stvaraju zagađenje svjetlom. Prigovori na ta svjetla uzrokovali su da FAA razmatra dozvoljavane manje svjetla po turbini u određenim područjima.[61] Ti efekti mogu biti poništeni izmjenom dizajna turbina.U novije vrijeme vjetrovne farme rade se s više razmaknutim turbinama, čime nestaje efekt nagužvanih starih instalacija.

Problemi estetike važni su za lokacije uz obalu ili na kopnu jer njihov "vidljiv utisak" može biti ekstremno veći u usporedbi s drugim izvorima industrijske snage ( koji se mogu smjestiti u industrijsko razvijenim područjima). Vjetrovne farme mogu biti u blizini lijepih ili na druge načine nerazvijenih područja. Gradnja vjetrovnih farmi u blizini obale, barem 10 km od obale može smanjiti ovu zabrinutost. Problemi estetike, međutim subjektivni su. Nekim su ljudima vjetrovne farme ugodne i optimistične, ili simboli energetske nezavisnosti i lokalnog prosperiteta,[62] te prepoznaju da je ono što je lijepo u krajoliku predmet promjene. Dok neki turistički službenici predviđaju da će vjetrovne farme naštetiti turizmu,[63] neke vjetrovne farme same su postale turistička atrakcija,[64][65][66] neke imaju i centre za posjetitelje u razini zemlje ili čak promatračke palube na vrhu tornja turbine.

Zvučni efekti[uredi VE | uredi]

Dr. Nina Pierpont, pedijatrica iz New Yorka, izjavila je kako buka može biti važna mana vjetroturbina, pogotovo kada se one grade u blizini urbanog područja. Govori o tome da vjetroturbine mogu proizvoditi zvuk koji može utjecati na raspoloženje ljudi, te može uzrokovati psihološke probleme kao što su nesanica, migrene, zuj u ušima, vrtoglavicu i mučninu.[7][67] Profesor Han Lindeboom na Imares Maritime Research Institute izrazio je zabrinutost da neki morski i kopneni organizmi mogu biti pogođeni zvukom stvorenim tijekom izgradnje vjetrourbina u blizini obale, zaključujući da "Gradnja vjetrovnih farmi ne mora predstavljati nepremostive probleme za morski život, ali trebalo bi držali situaciju pod kontrolom."[68]

Renewable UK, organizacija koja trguje vjetrovnom energijom, kaže da je buka mjerena 350m od vjetrovnih farmi manja od normalnog prometa ili u uredu.[69] Međutim, nezavisne studije doktora medicine i inženjera akustike uočavaju problem s bukom turbina, uključujući nesanicu, migrene, vrtoglavice i anksioznost.[70][71][72]

Istraživanje Stefana Oerlemansa za University of Twente i nizozemski National Aerospace Laboratory sugerira da buka postojećih vjetroturbina može biti smanjena i do pola dodavanjem "zubi pile" na rubove lopatica, iako istraživanje nije dovršeno.[73]


U Prosincu 2006.godine, teksaška porota nije odobrila tužbu radi zagađenja bukom protiv FPL Energy, nakon što je kompanija dokazala da očitanja buke nisu pretjerano visoka. Najveća očitanja bila su 44 decibela, ona su bila opisana kao iste razine zvuka vjetra pri 16 km/h.[74] Najbliži stanovnik među tužiteljima bio je 520m od jedne od turbina.[75] Novije tužbe podnijete su u Missouriju[76], Pennsylvaniji,[77] i Maineu.[78]

U kanadskoj provinciji Ontario, ministarstvo okoliša stvorilo je upute za limit jačine zvuka turbine 30m udaljene od naseljene lokacije ili kampa na 40 db(A).[79] Također postavljaju i minimalnu udaljenost od 550 metara za grupu do 5 relativno tihih [102 dB(A)] turbina unutar radijusa od 3 km, udaljenost se penje do 1,500 metara za grupu od 11 do 25 bučnijih (106-107 db(A)) turbina. Veća postrojenja i bučnije turbine zahtijevale bi posebnu studiju buke.[80][81][8]

U završnom izvještaju za "Inquiry into Wind Farms", parlament New South Walesa, Australija, zaključio je: "Preporuke u vezi ovog problema proizašle su tijekom saslušanja , te uključuju primjenu minimalne udaljenosti od 2 km."[82]

Gostujuća rubrika u Environmental Health Perspectives' iz 2008.godine, objavljena od National Institute of Environmental Health Sciences, SAD-ov Nacionalni institut za zdravlje, izjavljuje: "Čak i naizgled čisti izvori energije mogu imati utjecaj na ljudsko zdravlje. Energija vjetra, bez sumnje će stvarati buku, što povećava stres, što na kraju povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka."[83]


Japansko ministarstvo okoliša započelo je "veliku studiju o utjecaju zvuka vjetroturbina na ljudsko zdravlje" u Travnju 2010.godine, jer "ljudi koji žive u blizini vjetrovnih postrojenja sve učestalije se žale na zdravstvene probleme ". U planu je četverogodišnji pregled svih 1,517 vjetroturbina u zemlji.[84]

Studije iz 2007 i 2008[uredi VE | uredi]

Izvještaj iz 2008. sponzoriran od strane Europske Unije–iz Nizozemske došao je do zaključka da "zvuk vjetroelektrana stvara razdražljivost". Zvuk se doživljava na niskoj frekvenciji i smatra se iritantnijim od jednako glasnog vjetra ili prometa ".[85] Iako je samo 9% sudionika u nizozemskoj studiji živjelo na procijenjenoj vanjskoj razini buke višoj od 45 dBA, postoje značajni problemi sa spavanjem i iritiranosti, autori su primijetili da "je iritiranost od zvuka vjetroturbina povezana s psihičkim nemirom, stresom, poteškoćama s zaspivanjem i prekidima u snu", koji su opisani kao utjecaji na zdravlje.[85]

Slično tome, švedska studija iz 2007.godine izjavljuje "Iritiranost je nepovoljnog utjecaj na zdravlje."[86]

Izvještaj iz 2007., koji je napisao U.S. National Research Council, zamjetio je da nisko-frekvencijske vibracije i njihovi efekti na ljude nisu dovoljno poznati. Osjetljivost na takve vibracije, koje dolaze od vjetroturbina, iznimno jako variraju kod ljudi. Iako postoje oprečna mišljenja na ovu temu, nedavno se zaključilo (Pierpont 2006.[87]) da “neki ljudi osjećaju uznemirujuću količinu vibracija ili pulsacija od turbina, te mogu u svom tijelu osjetiti, pogotovo u prsima, okretaje lopatica na tornju turbine, čak i kad ih ne mogu vidjeti ili čuti.” Trebalo bi se znati i razumjeti više o utjecaju nisko-frekventne buke na ljude.'[88]


Pregled iz 2009[uredi VE | uredi]

Pregled iz 2009.godine, sponzoriran od dvije vjetro-industrijske grupe, opisan kao najobuhvatniji do danas, ušao je u ispitivanje mogućih štetnih utjecaja po zdravlje onih koji žive blizu vjetroturbina. Rezultati zaključuju da vjetroturbine ne uzrokuju bolesti direktno.[8][89]

Studija na 85 stranica sponzorirana je od Canadian Wind Energy Association i American Wind Energy Association. Akademici i medicinski stručnjaci koji su proveli studiju izjavljuju da su do svojih zaključaka došli nezavisno od sponzora. "Nije nam rečeno da bilo što pronađemo," rekao je stručnjak David Colby, službenik općeg zdravstva za Chatham-Kent i profesor medicine na University of Western Ontario. "Bilo je potpuno otvorenog ishoda.""[8]

Ova studija dozvoljava za istinito da neki ljudi mogu biti pod stresom od zvuka rotacije turbine. "Mala manjina tih izvještaja o iritiranosti i stresu povezanim s percepcijom zvuka..." [međutim] "Iziritiranost nije bolest." Studija je ukazala na to da su slične iritacije koje proizlaze od lokalnog i prometa autocestom, kao i od industrijskih postrojenja te aviona.[8]

Izvještaj vjetrovne-industrije, između ostalih stvari zaključuje da:[8]

• Simptomi "Sindroma vjetroturbine" isti su kao i oni zamijećeni u općoj populaciji kao rezultat stresa u svakodnevnom životu. Oni uključuju glavobolju, nesanicu, anksioznost, vrtoglavicu, itd... [8] • Niske frekvencije i izuzetno niske frekvencije "ultrazvuk" koje proizvode vjetroturbine iste su kao one proizvedene u cestovnom prometu i od kućanskih aparata, čak i od otkucaja ljudskog srca. Takvi 'infrasounds' nisu specifični i ne predstavljaju nikakve faktore rizika;[8] • Colby izjavljuje da su dokazi o štetnosti bili tako nezamjetni, da vjetrovno udruženje nije moglo početi drugu nezavisnu paralelnu studiju od strane vladinih agencija. Nije iznenađujuće da njihov zahtjev nije naišao na odobravanje potrebe da se taj problem detaljnije pregleda;[8] • Jedan sudionik studije primijetio je: "Ne možeš kontrolirati broj automobila koji prođu, a buka vjetroturbine generalno je tiša od buke autoputa ";[8] • Snaga sugestije, kakao je zaključio news media uzrok je doživljene 'bolesti vjetroturbina, koja je potaknula "strah u iščekivanju" onih u blizini vjetroturbina.[8] Članovi studije bili su: Robert Dobie, doktor i klinički profesor na Sveučilištu u Texasu, Geoff Leventhall, stručnjak za zvučne vibracije i akustiku u UK, Bo Sondergaard, s Danish Electronics Light and Acoustics, Michael Seilo, profesor audiologije na Sveučilištu Sjeverni Washington i Robert McCunney, znanstveni inženjer biologije na Massachusetts Institute of Technology. Dr. McCunney opovrgnuo je tvrdnje da ultarzvuk proizveden vjetroturbinama može stvoriti vibracije koje uzrokuju loše zdravstveno stanje: "Nema baš vjerodostojnosti, barem temeljene na literaturi ovdje".[8]

Efekti trepereće sjene i odsjaja[uredi VE | uredi]

Trepereće sjene opisane su kao izmjenjujuće promjene intenziteta svjetla uzrokovane rotirajućim lopaticama, koje bacaju sjenu na tlo i stacionarne objekte, kao naprimjer prozore neke građevine. Odsjaj može biti definiran kao efekt koji nastaje kada se svjetlo sunca reflektira od lopatica turbine na tlo ili stacionarne objekte. Trepereće sjene i odsjaj obično se događaju u vremenskom razdoblju od 15 do 30 minuta dnevno za bilo koju lokaciju i za bilo koju vjetroelektranu ali mogu trajati i duže u određenom vremenu u godini kada više vjetroelektrana baca sjenu i odsjaj na određeno mjesto.

Trepereće sjene navode se kao uzrok brojnih zdravstvenih efekata, od distrakcije za vrijeme vožnje i rada s opremom do vrtoglavice, glavobolje, mučnine i napadaja. Trepereće sjene mogu se smanjiti ili eliminirati s optimalnim postavljanje u odnosu na zauzeta i prometna područja.[96]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Buller, Erin (2008-07-11). Capturing the wind. Uinta County Herald. pristupljeno 2008-12-04"The animals don’t care at all. We find cows and antelope napping in the shade of the turbines." - Mike Cadieux, site manager, Wyoming Wind Farm
  2. EUROPEAN COMMISSION, Directorate-General for Research (First published 2006). Directorate J-Energy (English). EUROPEAN COMMISSION. pristupljeno 2010-Sep 27
  3. Lenzen, M. & Munksgaard, J. Energy And Co2 Life-Cycle Analyses Of Wind Turbines: Review and Applications, Renewable Energy, 2002, Vol.26, pp.339–362 (subscription). Note: The authors found that the average energy payback period was 5.2 months during the 2001 study.
  4. Why Australia needs wind power
  5. 5,0 5,1 5,2 Eilperin, Juliet, Steven Mufson. "Renewable Energy's Environmental Paradox", The Washington Post, April 16, 2009, pristupljeno 2009-04-17
  6. 6,0 6,1 Wind farms. Royal Society for the Protection of Birds (2005-09-14). pristupljeno 2008-09-07
  7. 7,0 7,1 Pierpont, Nina (March 7, 2006). Wind Turbine Syndrome: Testimony before the New York State Legislature Energy Committee. Save Western NY. pristupljeno 29 April 2010
  8. 8,00 8,01 8,02 8,03 8,04 8,05 8,06 8,07 8,08 8,09 8,10 8,11 Hamilton, Tyler. "Wind Gets Clean Bill of Health: Turbines Do Not Make People Sick, Industry-Funded Study of Impacts Concludes", TorontoStar.com, Toronto Star, December 15, 2009, str. B1–B2., pristupljeno 16 December 2009
  9. Vestas: Life Cycle Assessments (LCA). pristupljeno 2008-02-13
  10. http://www.springerlink.com/content/ug33477443j40vx4/
  11. "Impact of Wind Generation in Ireland on the Operation of Conventional Plant and the Economic Implications" (PDF). ESB National Grid (February 2004). Arhivirano s izvorne stranice na 2007-12-01. pristupljeno 2008-01-15
  12. Gross, Robert (March 2006). The Costs and Impacts of Intermittency, UK Energy Research Council. Pristupljeno 2010-07-27. “it is unambiguously the case that wind energy can displace fossil fuel-based generation, reducing both fuel use and carbon dioxide emissions” ISBN 1 90314 404 3
  13. Nate Hagens (October 19, 2006). Energy from Wind: A Discussion of the EROI Research Figure 2. pristupljeno 2008-02-13
  14. American Wind Energy Association (2009). Annual Wind Industry Report, Year Ending 2008 pp. 9-10.
  15. RENEWABLE ENERGY — Wind Power’s Contribution to Electric Power Generation and Impact on Farms and Rural Communities (GAO-04-756) (PDF). United States Government Accountability Office (September 2004). pristupljeno 2006-04-21
  16. Wind energy Frequently Asked Questions. British Wind Energy Association. pristupljeno 2006-04-21
  17. Forest clearance for Meyersdale, Pa., wind power facility
  18. Anon. "Wind farm may 'damage' island bog", BBC News, BBC, 2 February 2007, pristupljeno 20 May 2009
  19. Lindsay, Richard (October 2004). "WIND FARMS AND BLANKET PEAT The Bog Slide of 16th October 2003 at Derrybrien, Co. Galway, Ireland". Preuzeto 20 May 2009.
  20. Stevenson, Tony Struan. "Bid to ban peatland wind farms comes under attack", Sunday Herald, newsquest (sunday herald) limited, 20 may 2009, pristupljeno 20 may 2009
  21. PBS News Hour, Dec. 14, 2009. "Are Rare Earth Minerals Too Costly for Environment?"
  22. Taylor, Phil. Rush On for 'Rare Earths' as U.S. Firms Seek to Counter Chinese Monopoly, New York Times, July 23, 2010. Quote: "But the turbines do not require permanent magnets to operate, and manufacturers will pay only so much to have them installed."
  23. Neomax Neodymium Rare Earth Permanent Magnet: Energy Conservation and Taking Account of Environmental Concerns, Hitachi website. Retrieved July 24, 2010.
  24. UK's most powerful wind farm could power Paisley
  25. Cats Indoors! The American Bird Conservancy's Campaign for Safer Birds and Cats. National Audubon Society. pristupljeno 2008-08-25 .
  26. Birds. pristupljeno 2006-04-21
  27. Emma Marris; Daemon Fairless (10 May 2007). "Wind farms' deadly reputation hard to shift" 447 126. Nature. DOI:10.1038/447126a. pristupljeno 2008-01-15 Subscription required.
  28. Upland birds face displacement threat from poorly sited wind turbines. Royal Society for the Protection of Birds (2009-09-26). pristupljeno 2009-09-30
  29. Existing Wind Power Siting Guidelines. Association of Fish & Wildlife Agencies (May 2007). pristupljeno 2008-09-06
  30. Matthew McDermott. "Texas Wind Farm Uses NASA Radar to Prevent Bird Deaths" Treehugger. Retrieved May 2, 2009.
  31. Morate navesti title = i url = dok rabite {{cite web}}.
    ICF Jones & Stokes (December 2009). . Alameda County Community Development Agency. pristupljeno 26 May 2010
  32. (18 June 2005). "Wind turbines a breeze for migrating birds". New Scientist (2504): 21. Preuzeto 2006-04-21.
  33. Caution Regarding Placement of Wind Turbines on Wooded Ridge Tops (PDF). Bat Conservation International (4 January 2005). pristupljeno 2006-04-21
  34. Arnett, Edward B.; Wallace P. Erickson, Jessica Kerns, Jason Horn (June 2005). Relationships between Bats and Wind Turbines in Pennsylvania and West Virginia: An Assessment of Fatality Search Protocols, Patterns of Fatality, and Behavioral Interactions with Wind Turbines (PDF). Bat Conservation International. Arhivirano s izvorne stranice na 2006-02-10. pristupljeno 2006-04-21
  35. "Bats take a battering at wind farms", New Scientist, May 12, 2007
  36. Bat Fatalities at Wind Turbines: Investigating the Causes and Consequences. US Geological Survey. pristupljeno 2010-06-29
  37. Baerwald, Erin F, D'Amours, Genevieve H; Klug, Brandon J; Barclay, Robert MR (2008-08-26). "Barotrauma is a significant cause of bat fatalities at wind turbines". Current Biology 18 (16): R695–R696. Preuzeto 2008-09-26. Laysource includes audio podcast of interview with author.
  38. "B.C. study to help bats survive wind farms", National Wind Watch, September 23, 2008
  39. Effectiveness of Changing Wind Turbine Cut-in Speed to Reduce Bat Fatalities at Wind Facilities (PDF). American Wind Energy Association (2009-04-28). pristupljeno 2009-04-28
  40. Aron, Jacob. "Radar beams could protect bats from wind turbines", The Guardian, 2009-07-17, pristupljeno 2009-07-17
  41. Nicholls, Barry, Racey, Paul A. (2007). "Bats Avoid Radar Installations: Could Electromagnetic Fields Deter Bats from Colliding with Wind Turbines?". PLoS ONE 2 (3): e297.
  42. The influence of large-scale wind power on global climate — PNAS
  43. Wind farms impacting weather - Science Daily
  44. Study finds offshore wind farms can co-exist with marine environment
  45. UK Offshore Energy Strategic Environmental Assessment
  46. 46,0 46,1 46,2 46,3 Craig, David (2007-11-30). Summary of Wind Turbine Accident data. Caithness Windfarm Information Forum. pristupljeno 2007-12-30 - Table of accidents, PDF format (anti-wind power)
  47. Gipe, Paul (2007). A Summary of Fatal Accidents in Wind Energy. Wind-Works.org. pristupljeno 2007-12-30
  48. Gipe, Paul (2006). Contemporary Mortality (Death) Rates in Wind Energy. Wind-Works.org. pristupljeno 2007-12-30 - Table of fatalities, Microsoft Excel format (pro-wind power)
  49. Unfälle und Eiswurfgefährdung durch Windkraftanlagen (German) (30. November 2000). Arhivirano s izvorne stranice na 2007-11-21. pristupljeno 2008-02-13
  50. Andrea VanValkenburg. "Wind turbine collapses in Altona", Press Republican
  51. Danish wind turbine collapses in storm
  52. Lightning Damage. NGup Rotor Blades. pristupljeno 2007-12-31
  53. "Send us your burnouts. We accept trade-ins.". Moorsyde Wind Farm Action Group. pristupljeno 2008-01-15
  54. Pictures: Safety. Industrial Wind Action Group. pristupljeno 2008-03-05
  55. Wind Turbine Accidents Database ((njem.)) (2007-11-26). Arhivirano s izvorne stranice na 2002-08-03. pristupljeno 2007-12-31
  56. "Experts try to determine wind farm blaze cause", ABC South East SA, 2006-01-23, pristupljeno 2007-12-31
  57. "Edenhope and Ngarkat fires", Naracoorte Herald, pristupljeno 2007-12-31
  58. Gipe, Paul (1995). Wind Energy Comes of Age, str. 560, John Wiley and Sons. “The total mortality rate, admittedly based on scanty data from a young technology, is 0.23 death per terawatt-hour.” ISBN 047110924X
  59. Gipe, Paul (2006). Contemporary Mortality (Death) Rates in Wind Energy. Wind-Works.org. pristupljeno 2007-12-30 “I reported in Wind Energy comes of Age a mortality rate of 0.27 deaths per TWh. However ... in the mid-1990s the mortally rate was actually 0.4 per TWh.”
  60. Severe Accidents in the Energy Sector, Paul Scherrer Institut, 2001. Chap. 6.: External Costs — Environment, Health and Safety Issues. Nuclear Electricity. Uranium Information Centre Ltd. (2003). Arhivirano s izvorne stranice na 2008-01-07. pristupljeno 2008-02-13
  61. Rod Thompson (May 20, 2006). "Wind turbine lights have opponents seeing sparks". Honolulu Star-Bulletin. pristupljeno 2008-01-15
  62. name="guardian.co.uk">Wind farms are not only beautiful, they're absolutely necessary
  63. "Tourism blow for windfarm", Sunday Mirror, 2003-05-30, pristupljeno 2008-09-06
  64. Young, Kathryn (2007-08-03). Canada wind farms blow away turbine tourists. Edmonton Journal. pristupljeno 2008-09-06
  65. Zhou, Renjie; Yadan Wang (2007-08-14). Residents of Inner Mongolia Find New Hope in the Desert. Worldwatch Institute. pristupljeno 2008-11-04
  66. Centre d'interprétation du cuivre de Murdochville. pristupljeno 2008-11-19 - The Copper Interpretation Centre of Murdochville, Canada features tours of a wind turbine on Miller Mountain
  67. Pagano, Margareta. "Are wind farms a health risk? US scientist identifies 'wind turbine syndrome'", independent.co.uk, Sunday, 2 August 2009, pristupljeno 29 April 2010
  68. van Eerten, Thijs Westerbeek (28 Dec 2008). Do wind farms threaten marine life?. News Focus. Expatica Communications. pristupljeno 29 April 2010
  69. Noise from Wind Turbines - The Facts. RenewableUK (2010). pristupljeno 29 April 2010
  70. Keen, Judy. "Neighbors at odds over noise from wind turbines", USA Today, 2008-11-03
  71. http://www.kselected.com/?page_id=6560
  72. http://www.mlive.com/news/bay-city/index.ssf/2009/06/wind_turbines_create_bad_buzz.html
  73. Saw teeth make wind turbines quieter. University of Twente (3 September 2009). pristupljeno 29 April 2010
  74. Dana Childs (December 20, 2006). "Wind energy scores major legal victory in U.S.". pristupljeno 2008-01-15
  75. North American Windpower, May 2007. "Sound Defense For A Wind Turbine Farm".
  76. Associated Press, 3 February 2009. "NW Missouri man sues Deere, wind energy company".
  77. Phil Ray, Altoona Mirror, 27 March 2009. "Charges against wind companies upheld".
  78. Anne Ravana, Maine Public Broadcasting Network, 7 August 2009. "Discontent of Mars Hill residents leads to lawsuit against First Wind".
  79. Ministry of the Environment, Ontario (October 2008) "Noise Guidelines for Wind Farms"
  80. Ministry of the Environment, Ontario (June 9, 2009). "Wind Turbines – Proposed Requirements and Setbacks"
  81. Government of Ontario (September 24, 2009). "Ontario Makes It Easier, Faster To Grow Green Energy"
  82. General Purpose Standing Committee No. 5, Parliament of New South Wales (December 16, 2009). "Final Report, Rural Wind Farms".
  83. Julia M. Gohlke, Sharon H. Hrynkow, and Christopher J. Portier. "Health, Economy, and Environment: Sustainable Energy Choices for a Nation". Environ Health Perspect 2008 Jun;116(6):A236-7.
  84. Yomiuri Shimbun (November 29, 2009). "Govt to study effects of wind farms on health".
  85. 85,0 85,1 Frits van den Berg, Eja Pedersen, Jelte Bouma, and Roel Bakker, "Visual and acoustic impact of wind turbine farms on residents", University of Groningen, June 3, 2008.
  86. Pedersen and Persson Waye, 2007, "Wind turbine noise, annoyance and self-reported health and well being in different living environments", Occupational and Environmental Medicine 64 (7): 480-486.
  87. Pierpont, Nina (March 7, 2006). 'Wind Turbine Syndrome. Testimony before the New York State Legislature Energy Committee'.
  88. Committee on Environmental Impacts of Wind Energy Projects, National Research Council (2007). Environmental Impacts of Wind-Energy Projects, p. 158-9.
  89. W. David Colby, Robert Dobie, Geoff Leventhall, David M. Lipscomb, Robert J. McCunney, Michael T. Seilo, Bo Søndergaard. "Wind Turbine Sound and Health Effects: An Expert Panel Review", Canadian Wind Energy Association, December 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]