Vaš šlager sezone

Izvor: Wikipedija

Vaš šlager sezone je najpoznatiji bosanskohercegovački festival zabavne glazbe, koji se od druge polovice 1960-ih do 1999. održavao u Sarajevu.

Početci[uredi | uredi kôd]

Prvi festival "Vaš šlager sezone" (VŠS) izveden je 6. travnja (Dan oslobođenja Sarajeva) 1967. godine u dvorani Radničkog univerziteta "Đuro Đaković", današnjem Bosanskom kulturnom centru. Idejni tvorac festivala bio je producent i kompozitor zabavne glazbe Esad Arnautalić, a pokretač Televizija Sarajevo. Kako tadašnja Televizija Sarajevo još nije imala vlastite kamere i reportažna kola, natjecateljski program je snimljen filmskom kamerom, a trake je redatelj Muhamed Mehmedović odnosio u Zagreb na montažu, kako bi snimak bio emitiran poslije nekoliko dana iz zagrebačkog televizijskog studija.

Pobjednik prvog Šlagera sezone 1967. bio je tada 18-godišnji Kemal Monteno s pjesmom "Lidija" na tekst pjesnika i novinara Rešada Hadrovića. Naredne 1968. godine "Vaš šlager sezone" je sniman filmskom kamerom, a tek je sljedeće godine Televizija Sarajevo prvi put samostalno i s vlastitom opremom realizirala svoj festival. Festival se, nakon otvaranja Dvorane Skenderija, koju je 29. studenog 1969. godine svečano otvorio predsjednik Josip Broz Tito, počeo redovito održavati u tom prostoru, a tijekom 1970-ih je doživio svoje zlatne godine.

Festivalska proljeća[uredi | uredi kôd]

Tijekom dvadeset godina (do kasnih 1980-ih godina) "izbacio" je niz hitova i bio pozornica na kojoj su zabljesnule najveće zvijezde domaće zabavne glazbe: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Seid Memić Vajta, Davorin Popović, "Indexi", "Ambasadori", Jadranka Stojaković, Ismeta Krvavac, Fadil Toskić, Bisera Veletanlić, Alma Ekmečić, Neda Ukraden, Arsen Dedić, Gabi Novak, Oliver Dragojević, Tereza Kesovija i drugi.

Na Šlageru sezone predstavljane su najaktualnije pjesme tog proljeća. Iz današnje perspektive to je zanimljiva mješavina domaćih urbanih šlagera s poetskim tekstovima i šansona intimnijeg karaktera. Festival se održavao krajem zime ili početkom proljeća, uglavnom vremenski otprilike kad i festivali San Remo i Opatija.

Imao je sve ono što krasi jedan festival lakih nota: aplauz i zvižduk publike, nagrade, mućke, lažni glamur, kolegijalna ogovaranja, scenografske eksperimente i kikseve, a prije svega zanimljive pjesme s kvalitetnim domaćim izvođačima iz cijele bivše Jugoslavije. Od 1967. održan je 21 put (od 1967. do 1983., te 1987. i 1988.), te dva puta u samostalnoj Bosni i Hercegovini (1994. i 1999.). Posljednji Šlager sezone 1999. bio je ujedno i Nacionalni izbor pjesme predstavnice Bosne i Hercegovine na Pjesmi Eurovizije. Organizatori ovog festivala su voljeli eksperimentirati, pa su 1980., kada se predsjednik Tito, borio za život, VŠS organizirali za kućnu atmosferu, pred malim ekranima, a ne pred publikom.

Festivalska godišta[uredi | uredi kôd]

Vaš šlager sezone je podario preko stotinu pjesama, od kojih je njih dvadesetak ušlo u zlatnu pjesmaricu vazdazelenih domaćih festivalskih hitova.


1967.[uredi | uredi kôd]

1968.[uredi | uredi kôd]

1969.[uredi | uredi kôd]

1970.[uredi | uredi kôd]

1971.[uredi | uredi kôd]

1972.[uredi | uredi kôd]

1973.[uredi | uredi kôd]

1974.[uredi | uredi kôd]

1975.[uredi | uredi kôd]

1976.[uredi | uredi kôd]

1977.[uredi | uredi kôd]

1978.[uredi | uredi kôd]

1979.[uredi | uredi kôd]

1980.[uredi | uredi kôd]

1981.[uredi | uredi kôd]

1982.[uredi | uredi kôd]

1983.[uredi | uredi kôd]

Vaš šlager sezone 1987.[uredi | uredi kôd]

Vaš šlager sezone 1988.[uredi | uredi kôd]

1993./94.[uredi | uredi kôd]

(Šlager za 1993. – održan u studiju RTV SA siječnja '94.)

1999.[uredi | uredi kôd]

Epilog[uredi | uredi kôd]

Posljednji Šlager sezone održan je 1999. a bio je ujedno i bosanskohercegovački izbor za Pjesmu Eurovizije. Pobjednik festivala bio je Hari Mata Hari s pjesmom "Starac i more", dok su BiH na Eurosongu u Jeruzalemu ipak predstavljali drugoplasirani Dino Merlin & Beatrice s "Putnicima".

Pobjednici Festivala[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Literatura korištena za članak: U inat godinama, romansirana biografija Indexa.