Valenciennes

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Valenciennes
[[Slika: Zastava Valenciennesa]]
Grb Valenciennesa
zastava grb
Geslo: Valenciennes a bien mérité de la patrie.
" Valenciennes je učinio veliku uslugu domovini."
Paris plan pointer b jms.svg
Karta Francuske sa oznakom Valenciennesa
Koordinate : 50°21′29″N, 03°31′24″E
Vremenska zona : SEV (GMT +1)
Slika
Valenciennes.JPG
Središnji gradski trg s vijećnicom
Uprava
Pokrajina Nord-Pas-de-Calais
Departman Nord (59)
Okrug Valenciennes
Kanton Središte 3 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 17 m, najviša: 56 m, prosječna: 37 m
Površina 13,84 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 43.335 stanovnika
Gustoća 3131 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 59300
INSEE kôd 59606
Službena stranica valenciennes.fr
Portal:Francuska

Valenciennes (niz. Valencijn) je grad na sjeveru Francuske u regiji Nord-Pas-de-Calais, upravno središte istoimenog okruga te ujedno podprefektura departmana Nord. Grad pripada povijesnoj regiji Hainaut.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi na utoku rijeke Rhônelle u Šeldu (koju Francuzi zovu Escaut), 50 km jugoistočno od Lillea, u blizini granice s Belgijom. Valenciennes je udaljen 106 kilometara od Bruxellesa i 200 kilometara od Pariza.

Povijest[uredi VE | uredi]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Valenciennes se prvi put spominje godine 693. u pravnome dokumentu franačkog kralja Klodviga II.. Verdunskim ugovorom godine 843. Valenciennes je ostao neutralan, na granici između Austrazije i Neustrije. 881. su šire područje oko grada opustošili Normani. Od 923. je Valenciennes u sklopu Donje Lotaringije; u razdoblju saske dinastije Otonovaca pod suverenitetom Svetog Rimskog Carstva postao je središte pogranične marke. 1008. je glad prouzročila strašnu epidemiju kuge. Prema lokalnoj predaji Blažena Djevica Marija je grad tada obavila konopcem koji je njegove stanovnike očuvao od kuge. Taj se događaj i danas obilježava hodočašćem. U gradu su se zaredali mnogi grofovi, isprva kao valencienneski markgrofovi, od 1070. kao grofovi grofovije Hainaut. U 15. je stoljeću Valenciennes potpao pod burgundsko vojvodstvo.

Pod Habsburgovcima[uredi VE | uredi]

U 16. stoljeću grad je dio carstva njemačko-rimskog cara Karla V., koji ga je posjetio 1524. Razvojem tekstilne industrije cijeli se kraj gospodarski osamostalio. Oko 1560. postao je rano središte kalvinizma, dvije godine kasnije došlo je do prvih akcija otpora protiv vjerskih progona u Nizozemskoj. 1580. je regiju, tada već moćno kalvinističko uporište, osvojio guverner španjolske Nizozemske Alessandro Farnese i iskorijenio protestantizam.

Francuska vlast[uredi VE | uredi]

Luj XIV. je 1677. zauzeo Valenciennes te je sporazumom u Nijmegenu godine 1678. Francuska preuzela od Španjolske nadzor nad gradom i cijelim južnim dijelom Hainaulta. U vrijeme Napoleonskih ratova je od srpnja 1793. do kolovoza 1794. bio pod okupacijom englesko-habsburške vojske.

1. i 2. svjetski rat[uredi VE | uredi]

U Prvom svjetskom ratu kroz grad je prolazila Hindenburgova linija, pa je Valenciennes tada teško stradao. Za Drugoga svjetskog rata grad je gotovo potpuno uništen. Nakon bombardiranja 10. svibnja, u njega je 27. svibnja 1940. umarširala njemačka vojska. Anglo-američke snage su ga oslobodile 2. rujna 1944.

Poratni Valenciennes[uredi VE | uredi]

Valenciennes je obnovljen uglavnom betonskom arhitekturom. Do 1970-ih glavne industrije su bile industrije čelika i tekstila. U restrukturiranju gradske ekonomije veliku ulogu odigrala je automobilska industrija, danas najznačajnija. Osim domaćih proizvođača automobila poput PSA Peugeot Citroën, u Valenciennesu se od 2001. nalazi i Toyotina tvornica, gdje se proizvodi Toyota Yaris.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.