Valona

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Valona
Vlorë
Znamenitosti Valone
Znamenitosti Valone
Koordinate: 40°27′N 19°29′E / 40.45°N 19.483°E / 40.45; 19.483Koordinate: 40°27′N 19°29′E / 40.45°N 19.483°E / 40.45; 19.483
Država Flag of Albania.svg Albanija
Distrikt Valonski distrikt
Okrug Valonski okrug
Vlast
 - Gradonačelnik Shpëtim Gjika
Visina 0 m
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 79.948
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 9401-9405
Službena stranica vlora.gov.al
Zemljovid
Valona na karti Albanija
Valona
Valona

Valona (albanski Vlorë) je grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji. Najveći je grad na jugu Albanije i najbliži talijanskoj obali. Nalazi se na strateški značajnom položaju (na Otrantskim vratima koja kontroliraju ulaz u Jadransko more), te je u povijesti bio značajan vojni centar. U gradu je proglašena nezavisnost Albanije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad su u 6. st. pr. Kr. osnovali grčki kolonisti na ilirskoj obali i nazvali ga Aulon. Prvi ga spominje Ptolomej. Bio je značajan grad u rimskom i bizantskom razdoblju, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. st. su se oko grada vodile borbe između Bizanta i Normana.

1345. godine je grad zauzelo Srpsko Carstvo za cara Dušana i Srbi su osnovali posebnu kneževinu. Smještena na izvanrednoj poziciji pri ulazu u Jadran iz Sredozemlja, branjena moćnom utvrdom Kaninom, važna postaja na pomorskom putu za Levant, a tradicionalno poznato tržište žitarica i soli, Valona je odavno privlačila dubrovačke trgovce. Gospodarima Valone Dubrovnik dariva sve veću pažnju već i kroz 14. stoljeće. Tako npr. 1368. Aleksandar, gospodin Kanine i Valone, izriče želju biti jedin od Dubrovčan, jedin brat od komuna dubrovačkoga, pa zajedno sa svojim plemstvom osigurava Dubrovčanima prijateljstvo.[1] Živa je dubrovačka trgovina s Valonom. Ponekad vrbuje Dubrovnik tamo i najamnike za svoje vojne potrebe.[2] Jaka je dubrovačka trgovačka kolonija u Valoni. U valonskom zaljevu kartografi 15. stoljeća bilježe i lokalitet Porto raguseo.[3] 1417. je grad zauzelo Osmansko Carstvo i stvorilo poseban sandžak. Grad je postao značajan centar sefardskih Židova koji su izbjegli iz Španjolske u Osmansko Carstvo. I nakon turskog osvajanja Valone Dubrovčani u njoj živo posluju. Kada se 1443.-1444. stvara velika koalicija za rat protiv Turske, i Dubrovnik se pridružuje. Nadajući se sigurnom uspjehu protuturskog ratnog pohoda, Dubrovnik se 27. lipnja 1444. obraća ugarsko-hrvatskom kralju Vladislavu. Izražavajući mu uvjerenje kako će postići istjerivanje Turaka iz Grčke traži da kralj Dubrovniku, iz milosti, "ustupi i daruje mjesto odnosno zemlju Valonu, položenu uz obalu mora, s njenim pripadnostima tj. s njenom utvrdom Kaninom".[4] Međutim, ratni pohod protiv Turaka nije uspio, pa niti dubrovačko stjecanje Valone. 1851. je grad pogodio potres.

Za vrijeme Prvog balkanskog rata 1912. je Ismail Qemali u Valoni proglasio nezavisnost Albanije i Valona je postala prvi albanski glavni grad. Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom 1. i 2. svj. rata. Tokom 2. svj. rata je bila značajna talijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali Saveznici. Tokom komunističke vlasti je na blizu grada osnovana jedina sovjetska vojna baza na Sredozemlju koja je nakon spora Albanije i Sovjetskog Saveza 1961. prešla pod kinesku upravu (Albanija je nakon raspada veza sa Sovjetskim savezom sklopila čvrste veze s Kinom). Nakon pada komunizma dolazi do jakih nemira zbog siromaštva koji eskaliraju 1997. pobunom protiv vlasti.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Valona je smještena na obali Otrantskih vrata, morskog prolaza između Jadranskog i Jonskog mora. Od svih albanskih gradova je najbliži talijanskoj obali. Grad se nalazi na zaljevu kojeg poluotok Karaburun štiti od vjetra i valova, te je posebno pogodan za razvoj luke. U blizini je otok Sazan na kojem su značajni vojni objekti. Klima je sredozemna.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavnina djelatnosti u gradu je vezana uz lučke poslove. Značajno je ribarstvo. U okolici grada postoje nalazišta nafte, prirodnog plina i bitumena. Okolica grada je također značajan poljoprivredni prostor, najvažniji je uzgoj maslina. Mnoge djelatnosti u gradu su vezane uz vojsku, posebno uz bazu na Sazanu. U novije vrijeme se razvija turizam.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najvažnija je zgrada u kojoj je proglašena nezavisnost Albanije. U gradu postoji nekoliko značajnih džamija (najpoznatija je džamija Muradija). Valona je danas poznata po noćnom životu koji privlači turiste.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. F. Miklosich, n.d.d. 178.-179.
  2. N. Iorga, Notes et extraits pour servir a l'historie des croisades au XV siecle, II, Paris 1899, 97, rat s bosanskim kraljem Ostojom 1403. godine
  3. K. Jireček, Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjega vijeka, Dubrovnik 1915., 46., 99.
  4. N. Iorga, n.d. II, 403. Iz uputstva Vlahu Ranjini, dubrovačkom poklisaru kod kralja Vladislava