Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Hrvatsko-slavonskog kraljevstva. Za suvremenu županiju vidi: Varaždinska županija.
| Varaždinska županija |
|
|
 |
| Sjedište županije |
Varaždin |
| Broj stanovnika |
307.010 (1910.) |
| Površina |
2.521 km2 |
 |
Varaždinska županija (mađ. Varasd vármegye; lat. Comitatus Varasdinensis) ime je povijesne županije u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji unutar Zemalja Krune sv. Stjepana u doba Austro-Ugarske Monarhije. Glavni grad županije bio je Varaždin.
Zemljopis [uredi]
Varaždinska županija graničila je s tadašnjom austrijskom zemljom Štajerskom, ugarskom županijom Zala kojoj je pripadalo i Međimurje, te županijama Zagrebačkom i Bjelovarsko-križevačkom županijom koje su pripadale Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Sjevernu granicu županije činila je rijeka Drava, a čitava je županija obuhvaćala površinu od 2.521 km2.
Povijest [uredi]
Poznato je da je već u 15. stoljeću postojala Varaždinska županija, koja je tada pripadala Slavoniji. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. ova županija, koja se tada više ne smatra dijelom Slavonije, već pripada Hrvatskoj, dio je Hrvatsko-slavonskog kraljevstva, a njezin glavni grad ima povlasticu županijskog grada (u Hrvatskoj i Slavoniji tu su povlasticu imali još samo Zagreb, Osijek i Zemun). Nakon što je Hrvatski sabor godine 1918. raskinuo sve državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom, i ova županija dijeli sudbinu Hrvatske.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu iz 1910. Varaždinska je županija brojala 307.010 stanovnika, koji su govorili sljedeće jezike:
Upravna podijela [uredi]
Početkom 20. stoljeća županija je bila podijeljena na sljedeće kotareve:
