Varaždinska biskupija

Izvor: Wikipedija
Varaždinska biskupija
Diocesis Varasdinesis
Grb biskupuije
Grb biskupuije
Grb biskupuije
Područje
Država Hrvatska
Metropolija Zagrebačka
Statistika
Površina 3.100 km2
Katolici 368.700
Podatci
Obred Latinski
Osnovana 5. srpnja 1997.
Katedrala Katedrala Blažene Djevice Marije
Vodstvo
Papa Franjo
Biskup Bože Radoš
Ostalo
Službene stranice Varaždinska biskupija
Stanje od 13. srpnja 2015.

Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj. Utemeljio ju je papa Ivan Pavao II., 5. srpnja 1997. godine zajedno s Požeškom biskupijom izdvajanjem iz sastava Zagrebačke nadbiskupije. I dalje je ostala podložna Zagrebačkoj metropoliji.

Na čelu biskupije od njenog osnivanja do 19. kolovoza 2006. bio je biskup Marko Culej. Papa Benedikt XVI. imenovao je 20. ožujka 2007., Josipa Mrzljaka drugim varaždinskim biskupom. Treći je biskup Varaždinske biskupije Bože Radoš, kojeg imenovao je papa Franjo 2019. godine.

Zemljopisni smještaj[uredi | uredi kôd]

Teritorij Varaždinske biskupije obuhvaća područje Varaždinske i Međimurske županije, veći dio Podravine te sjeverni dio Hrvatskog zagorja. Prirodnu granicu između sadašnje Zagrebačke nadbiskupije i Varaždinske biskupije čine goraIvanščica, te područja Kalnika i Bilogore. Sjevernu granicu Varaždinske biskupije predstavljaju rijeke Mura i Drava, odnosno državna granica Republike Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Varaždinska katedrala

U crkvenopravnom pogledu Varaždinska biskupija je sufragan (podložna biskupija) Zagrebačke nadbiskupije u okviru Zagrebačke metropolije.

Varaždinska biskupija sastoji se od četiri povijesna arhiđakonata: Zagorsko-vrbovečki, Bekšinski, Komarnički, Varaždinski

Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Varaždinska biskupija sastoji se od 11 dekanata sa 105 župa:

U trenutku osnivanja biskupija je imala 97 župa i 9 dekanata. Zbog pastoralnih potreba osnovani su Ludbreški i Čakovečki dekanat te je ustrojeno nekoliko novih župa. Od 105 župa, njih 8 vode redovnici, a ostale dijecezanski svećenici.

Poznata svetišta[uredi | uredi kôd]

Na njenom području se nalazi svetište Predragocjene Krvi Kristove (proštenište) u Ludbregu, nekadašnji pavlinski samostan u Lepoglavi te mnogi vrijedni spomenici crkvene arhitekture, posebno iz razdoblja baroka. Varaždinska katedrala u Varaždinu posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a sagrađena je u 17. stoljeću kao isusovačka crkva.

Popis dosadašnjih varaždinskih biskupa[uredi | uredi kôd]

  1. Marko Culej (1997.2006.)
  2. Josip Mrzljak (2007.2019.)
  3. Bože Radoš (2019.danas)

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]