Varna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Varna. Za jezero u Bugarskoj, pogledajte Varna (jezero).
Varna
Варна
VarnaRailway.JPG
Koordinate: 43°13′N 27°55′E / 43.217°N 27.917°E / 43.217; 27.917Koordinate: 43°13′N 27°55′E / 43.217°N 27.917°E / 43.217; 27.917
Država Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Varna
Vlast
 - Gradonačelnik Kiril Jordanov
Visina 80
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 354 220
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 9000-9030
Pozivni broj 052
Službena stranica varna.bg
Zemljovid
Položaj Varne na karti Bugarske

Položaj Varne na karti Bugarske

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj sa 349 031 stanovnika. Sjedište je Provincije Varna, koja uključuje Oblasti; Dobrič, Šumen, Targovište i Varna.

Ljetni glavni grad Bugarske, Varna je glavna turistička destinacija, ali i veliki sveučilišni centar, velika morska luka, sjedište je bugarske ratne i trgovačke mornarice.

Povijest[uredi VE | uredi]

Varna je jedan od najstarijih europskih gradova. Grci iz grada Mileta iz maloazijske provincije Jonije osnovali su trgovačku koloniju apoikia - Odessos oko 570. pr. Kr. (u vrijeme Astiagesa) na mjestu ranije Tračke naseobine. Ime Odessos, prvi put spominje povjesničar Strabon i vjerojatno je karijanskog podrijetla (Karijani su narod koji je živio prije doseljenja grčkih plemena na Balkan).

Prije Tračana koji su naselili ovaj kraj oko 120. pr. Kr., postojalo je nekoliko prapovijesnih kultura, od kojih je najpoznatija Varna kultura. Na području samog grada Varna, sedamdesetih je godina otkrivena nekropola koja je dala mnoštvo predmeta od zlata. C14 analize govore da je nerkopola pripada razdoblju eneolitika , točnije razdoblju od 3600 do 3200 godina prije Krista.

Odessos je bio najznačajniji grad crnomorskog - Pontskog Pentapolisa i mjesto susreta između visoko razvijenih Jonjana s jedne strane i barbarskih tračkih plemena (Geta, Krobiza, Teriza) iz unutrašnjosti - jedna miješana grčko - tračka zajednica (pogledajte temu o bogu Darzalasu).

339. pr. Kr., grad je neusješno opsjedao Filip II. Makedonski, ali se predao Aleksandru Velikom 335. pr. Kr., koji je postavio svog diadochusa Lizimaha da vlada gradom. Rimski grad - Odessus isprva je bio dio - Praefectura orae maritimae, a zatim je 15.g. pripojen Provinciji Meziji, kasnije Donja Mezija). To je bio grad na 47 hektara sa poznatim javnim kupalištem - Thermae, podignutim krajem 2. stoljeća pr. Kr., danas je to najveće arheološko nalazište rimske kulture u Bugarskoj. Grad Odessus je vrlo rano kristijaniziran, o tome svjedoče ostatci desetak ranokršćanskih bazilika, samostana, a i legenda da je - Ampliatus, bio biskup u gradu, (on je jedan od 70 učenika, slijedbenik Sv. Andrije, koji je također po legendi propovijedao u gradu oko 56.). Godine 442.. potpisan je u Odessusu, mirovni ugovor između Teodozija II. i hunskog vođe Atile.

Godine 536., Justinijan I., učinio ga je vojnim sjedištem ( Quaestura exercitus ) za; Meziju, Skitiju, Kariju, Egejske otoke i Cipar.

Sv.Teofan Ispovijednik ( 8. st. ) prvi put spominje ime Varna, kada je grad podpao pod Slavene, koji su prodrli na Balkan u 6. - 8. st.

Godine 681., Asparuh, osnivač prvog Bugarskog Carstva., imao je sjedište svog carstva pod imenom Varna blizu Odessosa, prije premiještanja u Plisku.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

U ranom srednjem vijeku (kraj 9. st. i 10. st. ), kontrola nad gradom prelazila je iz bizantskih u bugarske ruke, u više navrata. Varna je bila i važan ranosrednjovjekovni prepisivački centar (Preslavska škola), u samostanu koji je osnovao prvi bugarski car Boris I. 1201., Kalojan zauzeo je tvrđavu (Svetu subotu) i osvojio grad za Drugo Bugarsko carstvo.

Pri kraju 13. i tijekom 14. st, grad je postao trgovačko čvorište za brodove Genove, Venecije i Dubrovnika, sve tri pomorske republike imale su svoje konzule u gradu, kao i vlastite kolonije. Neko vrijeme u zajedničkom posjedu, držale su i dvije utvrde sa malim lukama Kastricu i Galatu. Pored grada, na ušću rijeke Kamčije, razvila se brodogradnja. Na tadašnjim pomorskim kartama, Varna je označavana kao najvažnija luka između Konstatinopolisa i delte Dunava, i sjedište regije Zagora.

1366. i 1386. grad je bezuspješno opsjedao Amadeo VI. iz Savoje, zatim je nakratko postao sjedište Kneževine Karvune. Potom ga je zauzelo Osmansko Carstvo 1389., nakratko ga je ponovo držao Bizant (za Manuela II. Paleologa 1413.-1444.), ali su ga 1414. opljačkali Tatari, da bi ga 1444. ponovno zauzeli Turci.

Bitka kod Varne[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Bitka kod Varne
Dana 10. studenog, 1444., dogodila se jedna od posljednjih velikih križarskih bitaka u Europskoj povijesti, ispred zidina grada.

Križarska vojska koju je vodio poljski i ugarsko-hrvatski kralj Vladislav I. te Janko Hunjadi (1443. -1444.) spremala se iz Varne otploviti za Konstatinopolis. Tada je napadnuta je od strane većih otomanskih snaga (oko 55 000 do 60 000 ljudi) vođenih od sultana Murata II. Ladislav III. je ubijen pri svom pokušaju da zarobi sultana, zbog toga ga je stekao nadimak Warneńczyk ( poljski: od Varne, Varnski), a u Madžarskoj Várnai Ulászló, u literaturi na latinskom navodi se kao Ladislaus Varnensis. Ovaj poraz križarske vojske, rezultirao je kasnijim padom Carigrada u osmanske ruke 1453., kao i padom cijele Bugarske pod osmansku vlast za više od 400 godina.

Kasna osmanska vlast[uredi VE | uredi]

Krajem 18. st. Varna je uključena u Četverolist utvrda, zajedno s gradovima; Ruse, Šumen, i Silistra) koje su trebale braniti Dobrudžu i ostalu Bugarsku od nadirućih Rusa u Rusko-turskim ratovima. Ruska vojska je privremeno zauzela grad 1773., pa zatim 1828., nakon dugotrajne opsade grada, (Opsada Varne). Nakon dvije godine oni su se povukli, ali su trajno razorili srednjovjekovnu utvrdu. Za Krimskog rata(1854-1856), u kojem su Britanci i Francuzi ratovali protiv Rusa, Varna je korištena kao vojno sjedište i pomorska baza; od strane Britanaca i Francuza. Mnogo vojnika je pomrlo u gradu od kolere, a sam grad nastradao je u velikom požaru, danas u gradu postoji memorijalno groblje pokopanih vojnika. 1866., izgrađena je prva željeznička pruga (Baron Hirsch) u Bugarskoj, između Varne i grada Ruse na Dunavu, ova pruga je nekoliko godina povezivala otomansku prijestolnicu Istambul sa Centralnom Europom. Nakon toga ovom trasom išao je i slavni Orient Express. Grad je uskoro postao važan trgovački i prometni centar, u njemu su ubrzo otvorena 12 konzulata.

Oslobođenje Bugarske[uredi VE | uredi]

Na valu nacionalnog oslobođenja balkanskih zemalja, tadašnja Varna koja je brojala oko 25 - 26 000 stanovnika, pripala je Bugarskoj Berlinskim mirovnim ugovorom 1878. Ruska vojska ušla je u grad u 27. lipnja, 1878., i tako izgnala tursku vlast.

Varna je bila prva linija bojišnice, za Prvog balkanskog rata, kao i za Prvog svjetskog rata . Grad je ekonomski nazadovao, privremenim priključenjem svoje bogate agrarne okolice (Južna Dobrudža) Rumunjskoj (1913.-16. i 1919.-40.). Za Drugog svjetskog rata u grad su ušle snage Crvene armije, u rujnu 1944., i tako pomogle ustoličenju komunističke vlasti u Bugarskoj, za više desetljeća.

U prvim desetljećima nakon oslobođena 1878., grad su napustili mnogi etnički Turci i Grci, a u njega su došli mnogi Bugari iz okolice, sa sjevera zemlje; iz Dobrudže, Besarabije i Male Azije. A kasnije, bugarske izbjeglice iz Makedonije, Istočne Tračke i Grčke, osobito nakon Drugog Balkanskog rata i Prvog svjetskog rata. Danas je to grad sa pretežitim bugarskim stanovništvom, ali sa značajnom manjinskim zajednicama Gagauza, Armenaca, i Sefardskih Židova.

Slike iz Varne[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Varna