Velika Bosna
Izvor: Wikipedija
Velika Bosna je izraz kojim se označava Bosna u čije granice spada slavensko islamsko življe prije Berlinskog kongresa iz 1878. godine.
Granice Velike Bosne [uredi]
Velika Bosna bi uključivala sljedeće jedinice:
- Bosnu i Hercegovinu, međunarodno priznatu državu sa svojim granicama,
- Istočnu Bosnu, koja bi uključivala prostor gdje je muslimansko stanovništvo bilo većinsko prije 1867., s gradovima kao što su Beograd, Smederevo, Užice, Šabac...
- Sandžak koji bi uključivao i:
- Novopazarski sandžak, koji je ostao pod vlašću Bosanskog pašaluka sve do 1878., i pod Osmanlijskim carstvom do 1912., s relativnom bošnjačkom većinom sve do danas;
- djelove Metohije, gdje su muslimani činili dobar dio stanovništva, kao što su gradovi Peć, Prizren, Gora...
- Zeta, koja bi uključivala dijelove Crne Gore, gdje su muslimani činili većinu do 1878. u praktično svim većim gradovima: Podgorica, Nikšić, Kolašin, Bar...
- Dubrovnik i Kotorski zaljev, pošto su djelovi Kotorskog zaljeva ostali pod Socijalističkom Republikom BiH sve do 1947., dok bi Dubrovnik s okolicom bio korišten kao veza između neumske luke i luka na obali Zete.
- južni dio Slavonije i Dalmacija, do Zadra.
Zaključak [uredi]
Ideju Velike Bosne uglavnom promoviraju bošnjački ekspanzionisti [1]. Sama ideja nije prihvaćena među velikom većinom Bošnjaka. Može se reći da je glavni razlog tomu taj što je bošnjačka nacija mlada i nije bilo dovoljno vremena da se među Bošnjacima značajnije raširi ekspanzionizam.
