Velike župe u NDH
Velika župa bila je upravna jedinica u NDH. Dijelila se na kotare, kotarske ispostave, općine i gradove. U NDH je djelovalo 22 župe, a u prvoj inačici bilo ih je 10.
Povijest i nadležnosti[uredi | uredi kôd]
Prve su osnovane Zakonskom odredbom o velikim župama od 10. lipnja 1941. godine, a preustroj velikih župa bio je 5. srpnja 1944.[1]
Kao prvomolbenoj oblasti, nadležnost velike župe bili su poslovi koji su na nju 1942. prenijela ministarstva:[2] pojedini poslovi nastave, nadzorništva rada, zapošljavanja stranih državljana, prometa i javnih radova, zdravstva, obrta, veleobrta (industrije), trgovine i seljačkog gospodarstva, a od 1944. i župska školska nadzorništva koja su dotad bila bila pod nadzorom velikog župana. 6. travnja 1943. nadležnosti nad poslovima srednjeg školstva vraćeni su Ministarstvu narodne prosvjete.[2]
Kao drugomolbene oblasti, velika župa bila je viša razina kotarskim oblastima i ispostavama, gradskim i državnim redarstvenim oblastima, odnosno, rješavala je predmete koji nisu bili riješeni u prvoj molbi na tim razinama.[2]
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan, kao pouzdanik vlade. Imenovao ga je poglavnik NDH.[2]
Ustrojstvena radna ustanova Ustaškog pokreta koja je bila na razini velike župe jest stožer.[3][4]
22 velike župe od srpnja 1941.[uredi | uredi kôd]
NDH je u početku bila podijeljena na 10 velikih župa. Nakon priprema, koje su trajale četiri mjeseca, napravljena je u srpnju 1941. konačna podjela na 22 velike župe:
22 velike župe od 1943.[uredi | uredi kôd]
Popis sjedišta i imena Velikih Župa prema SLUŽBENOM zemljovidu izdanom 1945. godine u Zagrebu (NDH)
(imena pisana korienskim pravopisom)
01. Banja Luka/Sana-Luka
02. Bjelovar/Bilogora
03. Bihać/Krbava-Psat
04. Brod/Posavje
05. Dubrovnik/Dubrava
06. Gospić/Lika-Gacka
07. Karlovac/Pokupje
08. Mostar/Hum
09. N. Gradiška/Livac-Zapolje
10. Ogulin/Modruš
11. Osiek/Baranja
12. .../Raša
13. Sarajevo/Vrhbosna
14. Senj/Vinodol-Podgorje
15. Split/Cetina
16. Šibenik/Bribir
17. Travnik/Lašva-Pliva
18. Tuzla/Usora-Soli
19. Varaždin/Zagorje
20. Vukovar/Vuka
21. Zadar/Sidraga-Ravni kotari
22. Zagreb/Gora-Prigorje
23. Grad Zagreb/Posebna upravna jedinica
Vidi[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ ARHiNET - Velika župa Posavje, pristupljeno (6. ožujka 2015.)
- ↑ a b c d ARHiNET - Velika župa Zagorje, pristupljeno (6. ožujka 2015.)
- ↑ Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 277, 296, ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radu i smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.
- ↑ a b Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213, 223
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 209-225
| |||||||||||||
