Veliki kanal

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliki kanal danas, Suzhou
Suvremeni tok Velikog kanala

Veliki kanal, vrlo često i Carski kanal (kineski: 大運河, pinyin: Dà Yùnhé) poznat i pod nazivom Veliki kanal Beijing-Hangzhou (kineski: 京杭大運河, pinyin: Jīng Háng Dà Yùnhé) je najduži postojeći kanal ili umjetna rijeka na svijetu. Najstariji dio kanala datira se u 5. stoljeće pr. Kr. a različiti dijelovi kanala su konačno dovršeni i povezani u jedan u vrijeme Sui dinastije (581. - 618.). Pored transporta, voda iz kanala korištena je i za navodnjavanje.

Gradnja kanala rezultirala je iz potrebe jednostavnijeg (vodom) i sigurnijeg povezivanja sjevernih i južnih dijelova Kine. Zbog konfiguracije tla gotovo sve velike plovne rijeke u Kini teku od zapada prema istoku, a veze okomite na njih (sjever - jug) bile su samo kopnene, značajno teže i manje sigurne. To je bila i jedna od prepreka snažnije međusobne integracije tih područja, što je dijelom olakšano i gradnjom ovog kanala.

Ukupna dužina Carskog kanala je oko 1770 km. Najveću nadmorsku visinu kanal doseže u planinama Shandong i iznosi oko 42 m/Nm [1]. Nakon što je u 10. stoljeću (u vrijeme Song dinastije) osmišljena mogućnost premošćivanja visinskih razlika u kanalu uz pomoć ustava[1], kineski brodovi više nisu imali problema i plovili su cijelom dužinom kanala bez pretovara tereta (što je do tada bilo neophodno). O dimenzijama i veličanstvenosti kanala i svom divljenju prema njemu trag su ostavili mnogi vjerodostojni povjesničari, ukljujučujući japanskog redovnika Ennina (794. - 864.), perzijskog povjesničara Rašida al-Dina Hamadanija (1247. - 1318.) i korejskog dužnosnika Choe Bua (1454. - 1504.)[1][2].

Povremene poplave Žute rijeke ugrožavale su sigurnost i funkcionalnost kanala, a u ratnim vremenima visoki nasipi uz Žutu rijeku namjerno su rušeni kako bi neprijateljske snage bile poplavljene. To je izazivalo velike ljudske nesreće i ekonomske poteškoće. Usprkos tim povremenim razdobljima pustošenja i prestajanja korištenja, Veliki kanal je stoljećima imao ogromnu ulogu u razvoju i rastu tržišta kineskih urbanih centara.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Needham
  2. Brook, 40–51.