Veliki sjeverni rat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliki sjeverni rat
Stora nordiska kriget.jpg
Prizori s bitkama u pravcu kazaljke na satu: Bitka kod Poltave, Bitka za Ganut, Bitka kod Narve, Bitka kod Gadebuscha, Bitka kod Storkyroa.
Datum 1700. - 1721.
Lokacija Europa
Ishod Pobjeda Antante.
Casus belli Rat za premoć na Baltiku
Teritorijalne promjene Bremen i Verden su pripali Hanoveru, veći dio Pomorja Pruskoj, a Estonija, Livonija, Ingermanland i dio Finske Rusiji.
Sukobljeni
Švedska:
Flag of Sweden.svg Švedska
Chorągiew królewska króla Zygmunta III Wazy.svg Poljsko-Litvanski savez (1704.-1709.)
Ottoman flag.svg Osmansko Carstvo
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Zaporoška Republika (>1708.)
Rusija:
Russian Empire 1914 17 (bordered).PNG Rusko Carstvo
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Zaporoška Republika
Flag of Denmark.svg Danska-Norveška
Chorągiew królewska króla Zygmunta III Wazy.svg Poljsko-Litvanski savez (1700.-1704., >1709.)
Flag of Electoral Saxony.svg Saska (1700.-1704., >1709.)
Flag of the Kingdom of Prussia (1701-1750).svg Prusija (>1715.)
Hanover (>1715.)
Vođe
Naval Ensign of Sweden.svg Karlo XII. Švedski
Chorągiew królewska króla Zygmunta III Wazy.svg Stanislaus Leszczynski
Ottoman flag.svg Ahmed III.
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Ivan Mazepa
Russian Empire 1914 17 (bordered).PNG Petar Veliki
Flag of Denmark.svg Fridrik IV. Danski
Flag of Electoral Saxony.svg August II. Snažni
Flag of the Kingdom of Prussia (1701-1750).svg Fridrik Vilim I.
Đuro I.
Vojne snage
77,000-393,400 (1700.) i 77,000-135,000 (1707.) Šveđana; 100,000-200,000 Turaka (u samo jednoj bitci); 8,000-40,000 Zaporoških kozaka - Ukrajinci; 16,000 Poljaka (1708.); 1,400 Pirata 10,000-170,000 Rusa (ukljućujući postrojbe Ljivoberežnih kozaka); +40,000 Danaca i Norvežana; +100,000 Poljaka i Saksonaca; te nepoznat broj njemačkih postrojbi iz Prusije i Hannovera
Posljedice
Oko 175.000 poginulih vojnika (25.000 u borbi, a ostalo od gladi, bolesti i iscrpljenosti) Oko 165.000 poginulih (75.000 Rusa, 14.-20.000 Poljaka i Saksonaca, te oko 60.000 Danaca i Norvežana, te desetci tisuća od gladi, bolesti i iscrpljenosti)

Veliki sjeverni rat (1700. - 1721.); poznat i kao Nordijski rat; generalno se vodio između dvije europske velesile; Švedske, koja je još Vestfalskim ugovorom (1648.) proglašena velikom kopnenom silom, i ojačane Rusije koja je željela ostvariti premoć na Baltiku.

U Velikom sjevernom ratu su se sukobile Rusija, Zaporoška Republika, Danska-Norveška, Poljska-Litva i Saska s jedne strane, i Švedska uz potporu dijela Zaporoških kozaka iz središnje Ukrajine pod vodstvom hetmana Ivana Mazepe, Poljska-Litva (1704.-1709.), Osmansko carstvo i piratske postrojbe s prvenstvenim ciljem ostvarivanja dominacije na prostoru oko Baltičkog mora. Rat je završio 1721. porazom Švedske, nakon čega je Rusija postala dominantna vojna sila na prostorima uz Baltičko more, čime je u europskoj politici stekla novu dominirajuću ulogu.

Rat je započeo 1700. koalicijskim napadom na Švedsku, a završio je potpisivanjem Nystadskog i Stockhlomskog primirja. U Velikom sjevernom ratu su sudjelovali Šveđani, Norvežani, Danci, Nijemci, Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi, Poljaci, Litavci, Turci i drugi narodi. U ratu je poginulo oko 175.000 vojnika.

Uzroci[uredi VE | uredi]

Uzrok rata bio je borba za prevlast na prostoru šire jugoistočne obale Baltika. Dominantna Švedska je nakon početnih pobjeda nad Poljsko-litavskom državom počela gubiti rat protiv Rusije koja je stvorila opozicijsku koalciju.

Doba 18. stoljeća je obilježeno apsolutizmom, merkantilizmom i prosvjetiteljstvom, ali i tzv. kabinetskim ratovima. Taj naziv proizlazi iz činjenice da su se vladari dogovarali o ratu i miru u kabinetima.

Bitke[uredi VE | uredi]

Rusija, Danska-Norveška, Poljska-Litva i Saska su ujedinile svoje snage 1700. god. i napale Švedsko carstvo. Iako je švedski kralj Karlo XII. ostvario spektakularne pobjede na početku Velikog sjevernog rata, njegov plan da napadne Moskvu i prisili Rusko Carstvo na primirje pokazao se preambicioznim. Nakon dodatne potpore Zaporoških kozaka i bitke kod Poltave (1709.) Karlo XII. je ipak konačno poražen i spasio se bijegom u Tursku.

Nakon Karlova poraza kod ukrajinskog grada Poltave (1709.), Danska se zajedno s Brandenburgom, Pruskom i Hanoverom, pridružila Rusiji u borbi za baltičke prostore.

God. 1714. švedski kralj Karlo XII. je ponovno pokušao oružanim putem istisnuti Dance, ali je ustrijeljen za vrijeme opsade utvrde Frederiksten u Norveškoj 1718. god. Do 1721. god. Danska stječe Schleswig, a Rusija postaje nadmoćnom silom u baltičkoj regiji.

Posljedice[uredi VE | uredi]

Mirovnim sporazumima kod Nystada i Stockholma 1721., savezničke snage (kojima su se pridružili Prusija, Engleska i Hanover) su okončale švedsku prevlast. Bremen i Verden su pripali Hanoveru, veći dio Pomorja Pruskoj, a Estonija, Livonija, Ingermanland i dio Finske Rusiji. U Švedskoj je započelo razdoblje ograničene monarhije pod vlašću parlamenta.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Miecze.svg Nedovršeni članak Veliki sjeverni rat koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.