Veliki četvrtak

Izvor: Wikipedija
Posljednja večera, Leonardo da Vinci.

Veliki četvrtak je peti dan u Velikom tjednu i prvi dan Vazmena trodnevlja koji slavi spomen na posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, kako je opisana u kanonskim evanđeljima. Prethodi joj Velika srijeda, a slijedi ju Veliki petak.

Velikim četvrtkom započinje Vazmeno trodnevlje, razdoblje u kojemu se slavi Isusova muka, smrt i uskrsnuće. Misa večere Gospodnje obično se slavi navečer, kada počinje petak prema židovskoj tradiciji, jer se Posljednja večera održavala na blagdan Pashe, prema trima sinoptičkim evanđeljima. Na Veliki četvrtak ujutro biskupi sa svim svećenicima iz svojih biskupija slave Misu posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu) te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Veliki četvrtak uvijek dolazi između 19. ožujka i 22. travnja.

Liturgijsko slavlje[uredi | uredi kôd]

Katolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak 2006.

Dok se pjeva Slava, na svim crkvama zvone sva zvona. Nakon toga se gase sve do Slave na Veliku Subotu.

Getsemanska ura[uredi | uredi kôd]

Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt. Tamo ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Stoga vjernici kao uspomenu na ovo Isusovu molitvu provode uru klanjanja u svojim crkvama. Sam je Isus zapitao svoje učenike: "Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?"

Pobožnosti[uredi | uredi kôd]

Sveti Filip Neri ustanovio je u Rimu pobožnost sedam crkava, koja se obdržava u pojedinim dijelovima svijeta, a čini ju pohod sedmerim crkvama uz molitvu i razmatranje događaja iz Kristove muke.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki četvrtak