Veselko Tenžera

Izvor: Wikipedija
Veselko Tenžera

Veselko Tenžera
Puno ime Veselko Tenžera
Rođenje 10. veljače 1942.
Uzdol Prozor-Rama
Smrt 20. veljače 1985.
Zagreb
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1975. – 1983.
Književne vrste esej, književna kritika, feljton
Supruga(e) Ivana Tenžera
Važnija djela
  • :::Prvi zmaj, En passant: feljtoni, Zašto volim Zagreb, Pisma Ivani
Portal o životopisima

Veselko Tenžera (Prozor, 10. veljače 1942. – Zagreb, 20. veljače 1985.), bio je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i feljtonist.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Veselko Tenžera rodio se u Uzdolu Prozor-Rama 1942. godine. Majka Jelena rođ. Petrović podrijetlom je iz Konjica, a otac Šime iz Sinja. Gimnaziju je završio u Konjicu, a maturirao je radom „Ivan Goran Kovačić - pjesnik i borac”. U Sarajevu je najprije studirao šumarstvo, a potom studij prava. U Zagreb je došao 1961. godine [1] i studirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[2] Kao književni i likovni kritičar, esejist i feljtonist, surađivao u mnogim listovima i časopisima (Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Start, Studio, Danas). Autor je likovnih monografija o Ivanu Lovrenčiću, Ivi Šebalju i Dimitriju Popoviću. Od 1995. godine osnovna škola u selu Uzdol nosi njegovo ime. Po njemu je bila nazvana nagrada tjednika Danas (od 1990. godine do gašenja lista)[3] i tradicionalna Nagrada Novinar godine, (od 1996. do 2000. godine, te kasnije preimenovana u Nagrada Veselko Tenžera za unapređenje novinarskog izraza, od 2001. do 2002. godine) koju je dodjeljivalo Hrvatsko novinarsko društvo.[4][5] Kad je stekao ugled i dobio stan, 18. veljače 1985. godine otišao je na operaciju srca. Za dva dana (20. veljače 1985. godine) umro je na operacijskom stolu, u KB Dubrava. Iza njega su ostale supruga Ivana i dvije kćeri, Marina i Ana.

Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[6]

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • U Uzdolu osnovna škola nosi ime "Veselko Tenžera".[7]
  • Od osamostaljenja Hrvatske postoji ulica Veselka Tenžere u zagrebačkom kvartu Vrbiku, u blizini nebodera Vjesnika.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Prvi zmaj, (1975.) (ilustr. Franjo Klopotan)
  • Miting, (feljtoni, 1978.)
  • En passant: feljtoni, (feljtoni, 1978.)
  • Ivan Lovrenčić: crteži, (tekst na hrvatskom i engleskom, prij. Janko Paravić, 1980.)
  • Dimitrije, (suautori: Ivan Lovrenčić, Josip Depolo, Tonko Maroević, 1980.)
  • Ivo Šebalj: crteži, tempere, pasteli, (fotografije Slaven Fischer, 1983.)

Posmrtno[uredi | uredi kôd]

  • Zašto volim Zagreb, (feljtoni, 1987.; Zašto volim Zagreb, Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.)
  • Sportski život: feljtoni, eseji, osvrti, (feljtoni, 1987.)
  • Makar se i posvađali: književni feljtoni , (književni portreti, 1988.)
  • Zašto volim TV, (feljtoni, 1988.)
  • La Croatie Hrvatska, (1991.)
  • Želja za dobrim kupanjem, (književne kritike, 1992.)
  • Likovne teme, (feljtoni, eseji, kritike, 1993.)
  • Pisma Ivani, (pisma, 1995.)
  • Preživljuje dobro pisanje: o hrvatskim piscima, (književne kritike, 1995.)
  • Šok običnosti: kritika/kronika hrvatskoga pjesništva, (izabrao i pogovor napisao Tonko Maroević, književne kritike, 1997.)
  • Čitanje lektire: kroatističke teme, (izbor i pogovor Zdravko Zima, 2001.)
  • Sadašnjost za vječnost: Izbor iz djela, (ur. Zdravko Zima, 2005.)
  • Sloboda u rezervatu, (zbirka tekstova objavljivanih između 1972. i 1975. u dnevnom listu Vjesnik i polumjesečniku Start, 2012.)[8]
  • Tragedija kao navika: kazališne kritike, (kritike, feljtoni, ogledi, komentari i polemike, 2018.)

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. Dragić, Helena., Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 109-129.
  2. Dragić, Helena., Filološka interpretacija feljtonistike Veselka Tenžere, u: Između dviju domovina, Zbornik Milorada Nikčevića, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; Crnogorsko kulturno društvo „Montenegro-Montenegrina”, Osijek; Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica-Montenegrina” RH; Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, Osijek, travanj 2011., str. 235.-257.
  3. M(uhoberac), M(ira)., Tenžera Veselko, u: Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Krešimir Nemec, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
  4. Bošković, Ivan J., Autentično pismo, Uz feljtonsko »četveroknjižje« Veselka Tenžere, Slobodna Dalmacija, Forum, 29. listopada 1989.
  5. Bošković, Ivan J., Preživljuje dobro pisanje, Slobodna Dalmacija, Forum, 21. travnja 1998.
  6. Bošković, Ivan J., Pisac zarazne popularnosti, Slobodna Dalmacija, Forum, 21. travnja 1998.
  7. Bošković, Ivan J., Autentično pismo, Slobodna Dalmacija, Utorkom otvoreno, 30. siječnja 1996.
  8. Bošković, Ivan J., Ljubav i tekst kao sudbina, Slobodna Dalmacija, Forum, utorak, 5. rujna 1995.
  9. Mihalić, Slavko., Pogovor, u: Tenžera, Veselko, Zašto volim Zagreb, (feljtoni), Znanje, Zagreb, 1987.
  10. Mihalić, Slavko., In memoriam. Veselko Tenžera (1942. – 1985.). Croatica 20-21/1984, Zagreb 1984., 161.-163.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 109.
  2. ↑ Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  3. ↑ Goran Borković, Veselko se klonio HND-a, Feral Tribune, 13. svibnja, 2004., preuzeto 14. siječnja 2013.
  4. ↑ HND: Dobitnici novinarskih nagrada  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. ožujka 2014. (Wayback Machine), preuzeto 14. siječnja 2013.
  5. ↑ S. Vejnović, Obitelj Veselka Tenžere tuži HND:
    »Nagrada za novinara godine "Veselko Tenžera" dodjeljuje se ponajboljim hrvatskim novinarima od 1996. godine, a dobili su je Dražen Vukov Colić, Ivo Lončar, Jelena Lovrić, Ivo Pukanić i Denis Latin. Posljednje dvije godine, otkad to ime nosi nagrada za unapređenje novinarskog izraza, dobili su je Ðermano Senjanović Ćićo i Jurica Pavičić«, Glas Slavonije, 19. travnja 2004., hnd.hr, preuzeto 14. siječnja 2013.
  6. ↑ Mirogoj, str. 5., 43., 45., infozagreb.hr, pristupljeno 17. listopada 2022. (engl.)
  7. ↑ Helena Dragić, Osvrt na život i publicistiku Veselka Tenžere (Uz 80. obljetnicu rođenja). Zadarska smotra 1-3. Matica hrvatska Zadar, 2022. 110.
  8. ↑ mvinfo.hr: Sloboda u rezervatu. Veselko Tenžera, preuzeto 14. siječnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Veselko_Tenžera&oldid=6496388"