Vesna Teršelič

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vesna Teršelič (1962.) osnivačica je i voditeljica udruge Documenta - centar za suočavanje s prošlošću[1].

Životopis[uredi VE | uredi]

Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb"[2] za vrijeme Domovinskog rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine [3].

Djelovanje Vesne Teršelič se u Hrvatskoj često s odobravanjem dočekuje s lijeve strane političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika desnice.[4] Dijelu hrvatske javnosti kojemu smeta hrvatski nacionalizam, po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za rat i stalno podsjećanje na propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata; pripadnici onog dijela javnosti koji se rado prepoznaju pod nazivom "domoljubi", ukazuju da V. Teršelič i njena "Documenta" ne pokazuju interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom tzv. RS Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u "Krajini", Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.[5]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja. Za svoje mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj dobila je, zajedno s Katarinom Kruhonja iz Centra za nenasilje, mir i ljudska prava, Osijek, Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) 1998. [6]

Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) dodijeljena joj je 2009. za doprinose europskim integracijama, i miroljubivoj i odgovornoj ulozi Europe u svijetu. Nagradu je dobila zajedno s Natašom Kandić, direktoricom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda te s Mirsadom Tokačom, direktorom Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva.[7]

Srpsko narodno vijeće dodijelilo joj je 2011. nagradu «Diana Budisavljević» za dugogodišnji rad na kulturi mira, antiratnim kampanjama i nastojanjima da žrtve rata ne budu zaboravljene.[8]

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 2012. uručio je Vesni Teršelič Povelju Republike Hrvatske za iznimno i uspješno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Republici Hrvatskoj, dokumentiranje i istraživanje prijeratnih, ratnih i poslijeratnih zbivanja te suradnje s organizacijama civilnoga društva i sličnih institucija u svijetu, koja je dodijeljena Documenti - centru za suočavanje s prošlošću.[9]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Mrežna stranice udruge "Documenta"
  2. [2] Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
  3. [3] Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
  4. [4] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
  5. [5] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
  6. Kreizer, Nenad. 30 godina Alternativne Nobelove nagrade. Deutsche Welle. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  7. Schwarzkopf Europe Prize Nataši Kandić, Vesni Teršelič i Mirsadu Tokači. H-alter. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  8. Vesna Teršelič dobitnica povelje "Diana Budisavljević" za 2010.. Libela. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  9. Josipović odlikovao zaslužne osobe, tvrtke i institucije. Tportal. pristupljeno 24. siječnja 2014.