Vesna Teršelič

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), mirovna je i feministička aktivistica i organizatorica koja djeluje u Zagrebu.[1] Osnivačica je i voditeljica udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.[2] U zelenim, ženskim i mirovnim organizacijama radi i djeluje od 1985. godine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Vesna Teršelič rođena je 1962. godine u Ljubljani, u Sloveniji, ali živi u Hrvatskoj.[1] Po narodnosti je Slovenka.[3][4][5] Za osobu koja nastupa kao javni intelektualac, javnosti je do danas (listopad 2014.) učinila dostupnim neobično malo osobnih podatka: ne nalazi se podatke gdje je odrastala, niti koje je škole pohađala. Također nisu u javnosti poznate baš nikakve pojedinosti o njenom obiteljskom stanju. Suosnivačica je mreže Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu i njena koordinatorica od 1991. godine do 1998. godine. Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb",[6] za vrijeme Domovinskoga rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine.[7]

Djelovanje Vesne Teršelič se, generalno govoreći, u Hrvatskoj češće s odobravanjem dočekuje od intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika preostalog dijela hrvatske javnosti.[8] Dijelu javnosti po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za rat, o navodnoj hrvatskoj odgovornosti za rat, te stalno podsjećanje na stvarne i navodne propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata; mnogi ukazuju da su Vesna Teršelič i njena "Documenta" u službi neojugoslavenskih i zapadnobalkanskih političkih kombinatorika, da su podatci iz njezinih izvora nepouzdani i krivotvoreni, kao i da njezina udruga "Rekom" uopće ne pokazuje interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom tzv. RS Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u "Krajini", Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.[9]

Nakon što je objavljena konačna, oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Međunarodnom sudu za ratne zločine, daje intervju na televiziji Al Jazeera Balkans[10] u kojem netočno prikazuje da Hrvatska ne procesuira zločine nakon Operacije Oluja.[11][12] Također, pozvala je Gotovinu da se pokaje.[13]

Ostale udruge[uredi VE | uredi]

Suosnivačica je Svaruna (ekološka »radna grupa«; u proljeće 1986. uzima ime Svarun), Zelene akcije (prvotno ime: Zelena akcija Zagreb), Centra za ženske studije, te Centra za mirovne studije. Kao volonterka je članicom Nadzornoga odbora Zelene akcije.[14]

Citati i izjave[uredi VE | uredi]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja.

  • Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) dodijeljena joj je 2009. za doprinose europskim integracijama, i miroljubivoj i odgovornoj ulozi Europe u svijetu. Nagradu je dobila zajedno s Natašom Kandić, direktoricom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda te s Mirsadom Tokačom, direktorom Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva.[17]
  • Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 2012. uručio je Vesni Teršelič Povelju Republike Hrvatske za iznimno i uspješno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Republici Hrvatskoj, dokumentiranje i istraživanje prijeratnih, ratnih i poslijeratnih zbivanja te suradnje s organizacijama civilnoga društva i sličnih institucija u svijetu, koja je dodijeljena Documenti - centru za suočavanje s prošlošću.[19]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Medienhilfe Ex-Jugoslawien. Professionelle Solidarität gegen Nationalismus und Chauvinismus. Professional solidarity against nationalism and chauvinism: Vesna Teršelič
    Wikicitati

    „born 1962, Ljubljana, Slovenia, living in Croatia

    Vesna Teršelič is organizer, leader, trainer, feminist, who is encouraging new organizations since 1985, being one of the very few people in post yugoslav countries who continually work on civil scene for fifteen years.

    She tried herself as trainer for the first time in 1993 and facilitated first training for trainers in 1996. She is part of international network of women working on promotion of women’s leadership in politics, NGOs, business, governmental and intergovernmental organizations. She combines working on grass root level with advocacy and lobbying on local and international level, promoting linking of economical development with peace building. Since September 2000 she is Executive Director of Center for Peace Studies, Zagreb. Alternative Nobel Prize Laureate (1998) and Nobel Prize Nominee (1997).”
    ()
  2. [1] Mrežna stranice udruge "Documenta"
  3. slovenci.hr: Slovenci v Zagrebu / Slovenci u Zagrebu, pristupljeno 6. prosinca 2014.
  4. slovenci-zagreb.hr: Izložba o poznatim zagrebačkim Slovencima, pristupljeno 6. prosinca 2014.
  5. (slov.) Saša Založnik, Delovanje in organiziranost Slovencev v Zagrebški urbani regiji (Djelovanje i organiziranost Slovenaca u zagrebačkoj urbanoj regiji), str. 63., Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Odjel za zemljopis. Diplomski rad. Ljubljana, 2009., pristupljeno 6. prosinca 2014.
  6. [2] Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
  7. [3] Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
  8. [4] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
  9. [5] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
  10. Vesna Teršelič o utjecaju presude Gotovini i Markaču. balkans.aljazeera.net 17.11.2012., pristupljeno 19. listopada 2014.
  11. Procesuirani zločini u Oluji. Večernji list, pristupljeno 19. listopada 2014.
  12. Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.: B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja": Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba. Pristupljeno 19. listopada 2014.
  13. Teršelič pozvala Gotovinu da se pokaje; Evo tko osim nizozemskog veleposlanstva u Srbiji plaća njen rad! Pristupljeno 19. listopada 2014.
  14. http://zelena-akcija.hr/hr/o_nama (pristupljeno: 16. studenoga 2914.)
  15. Tito neosporan simbol antifašističke Europe
  16. Kreizer, Nenad. 30 godina Alternativne Nobelove nagrade. Deutsche Welle. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  17. Schwarzkopf Europe Prize Nataši Kandić, Vesni Teršelič i Mirsadu Tokači. H-alter. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  18. Vesna Teršelič dobitnica povelje "Diana Budisavljević" za 2010.. Libela. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  19. Josipović odlikovao zaslužne osobe, tvrtke i institucije. Tportal. pristupljeno 24. siječnja 2014.