Vesna Teršelič

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), slovenska feministica i organizatorica.[1] Osnivačica je i voditeljica udruge Documenta - centar za suočavanje s prošlošću[2].

Životopis[uredi VE | uredi]

Vesna Teršelič rođena je u Ljubljani, u Sloveniji, 1962. godine a živi u Hrvatskoj.[1]

Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb"[3] za vrijeme Domovinskog rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine [4].

Djelovanje Vesne Teršelič se, generalno govoreći, u Hrvatskoj češće s odobravanjem dočekuje s lijeve strane političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika desnice.[5] Dijelu javnosti po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za rat i stalno podsjećanje na propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata, dok, s druge strane, dio javnosti ukazuje da Vesna Teršelič i njena "Documenta" ne pokazuju interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom tzv. RS Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u "Krajini", Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.[6] Nakon što je objavljena konačna, oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Međunarodnom sudu za ratne zločine, daje intervju na televiziji Al Jazeera Balkans[7] u kojem laže da Hrvatska ne procesuira zločine nakon Operacije Oluja".[8][9] Također, pozvala je Gotovinu da se pokaje.[10]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja.

  • Za svoje mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj dobila je, zajedno s Katarinom Kruhonja iz Centra za nenasilje, mir i ljudska prava, Osijek, Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) 1998.[11]
  • Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) dodijeljena joj je 2009. za doprinose europskim integracijama, i miroljubivoj i odgovornoj ulozi Europe u svijetu. Nagradu je dobila zajedno s Natašom Kandić, direktoricom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda te s Mirsadom Tokačom, direktorom Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva.[12]
  • Srpsko narodno vijeće dodijelilo joj je 2011. nagradu «Diana Budisavljević» za dugogodišnji rad na kulturi mira, antiratnim kampanjama i nastojanjima da žrtve rata ne budu zaboravljene.[13]
  • Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 2012. uručio je Vesni Teršelič Povelju Republike Hrvatske za iznimno i uspješno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Republici Hrvatskoj, dokumentiranje i istraživanje prijeratnih, ratnih i poslijeratnih zbivanja te suradnje s organizacijama civilnoga društva i sličnih institucija u svijetu, koja je dodijeljena Documenti - centru za suočavanje s prošlošću.[14]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Medienhilfe Ex-Jugoslawien. Professionelle Solidarität gegen Nationalismus und Chauvinismus. Professional solidarity against nationalism and chauvinism: Vesna Teršelič
    Wikicitati

    „born 1962, Ljubljana, Slovenia, living in Croatia

    Vesna Teršelič is organizer, leader, trainer, feminist, who is encouraging new organizations since 1985, being one of the very few people in post yugoslav countries who continually work on civil scene for fifteen years.

    She tried herself as trainer for the first time in 1993 and facilitated first training for trainers in 1996. She is part of international network of women working on promotion of women’s leadership in politics, NGOs, business, governmental and intergovernmental organizations. She combines working on grass root level with advocacy and lobbying on local and international level, promoting linking of economical development with peace building. Since September 2000 she is Executive Director of Center for Peace Studies, Zagreb. Alternative Nobel Prize Laureate (1998) and Nobel Prize Nominee (1997).“
    ()
  2. [1] Mrežna stranice udruge "Documenta"
  3. [2] Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
  4. [3] Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
  5. [4] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
  6. [5] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
  7. Vesna Teršelič o utjecaju presude Gotovini i Markaču. balkans.aljazeera.net, pristupljeno 19. listopada 2014.
  8. Procesuirani zločini u Oluji. Večernji list, pristupljeno 19. listopada 2014.
  9. Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.: B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja": Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba. Pristupljeno 19. listopada 2014.
  10. Teršelič pozvala Gotovinu da se pokaje; Evo tko osim nizozemskog veleposlanstva u Srbiji plaća njen rad! Pristupljeno 19. listopada 2014.
  11. Kreizer, Nenad. 30 godina Alternativne Nobelove nagrade. Deutsche Welle. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  12. Schwarzkopf Europe Prize Nataši Kandić, Vesni Teršelič i Mirsadu Tokači. H-alter. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  13. Vesna Teršelič dobitnica povelje "Diana Budisavljević" za 2010.. Libela. pristupljeno 24. siječnja 2014.
  14. Josipović odlikovao zaslužne osobe, tvrtke i institucije. Tportal. pristupljeno 24. siječnja 2014.