Veterinarski fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Zagrebu
Veterinarski fakultet
grb Sveučilišta

lat. Facultas medicinae veterinariae Zagrabiensis
Osnovan 26. rujna 1919.
Dekan Tomislav Dobranić
Zaposlenika 321 *
Studenata 593 *
Studijski programi
Integrirani P+D veterinarska medicina (6+0)
Službena stranica
* podatci iz ak. god. 2004/05.
Veterinarski fakultet u Zagrebu

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola. 7. prosinca 1924. godine škola je preimenovana u Veterinarski fakultet, koji postaje sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu.

Misija i djelovanje[uredi VE | uredi]

Znanstveno nastavna ustanova koja se bavi kontinuiranim osposobljavanjem kandidata (studenata) za izvršavanje zadataka iz područja veterinarske medicine. Zadaća Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je poboljšati i unaprijediti vodeću obrazovnu visokoškolsku ulogu te osigurati vodeću znanstvenu poziciju na području veterinarske medicine i dodirnih znanosti u Hrvatskoj i široj regiji. Te zadaće ostvaruju se na tradiciji, osmišljenoj kadrovskoj politici, suvremenoj opremi te na povezivanju u europskim i svjetskim razmjerima. Pri tome se posebno predviđa i očekuje izrazit razvitak regionalne suradnje u okvirima EU, a osobito u sklopu udruga i organizacija poput Veterinary Network of Student and Staff Transfer, te fakulteta i sveučilišta s kojima je ugovorena izravna suradnja.

VetNEST je organizacija koja je osnovana 1993. godine, a okuplja sedam europskih veterinarskih visokih učilišta (Sveučilišta u Beču i Košicama, te fakultete u Ljubljani, Brnu, Budimpešti, Wroclawu i Zagrebu). Članice VetNEST-a putem spomenute organizacije uspješno obavljaju razmjenu studenata i nastavnog osoblja te razmjenjuju iskustva u nastavnom, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu. U cilju unapređenja cjelokupnog rada nastavnici Veterinarskoga fakulteta također razmjenjuju iskustvo i znanja s inozemnim fakultetima kroz članstvo našega fakulteta u Europskoj udruzi ustanova za veterinarsku izobrazbu (European Association of Establishments for Veterinary Education, EAEVE.

EAEVE je osnovan 1987. godine u Francuskoj i među prvima je u Europi. razradio trajni sustav prosudbe veterinarskih učilišta te na taj način odredio visoki položaj veterinarske medicine u europskom sustavu obrazovanja. Veterinarski fakultet je među prvim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu prihvatio ovakvo vrednovanje s ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu i uvjete izvođenja nastave, odnosno s obzirom na znanstveno-stručne aktivnosti. Sukladno ocjeni ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete visokih učilišta u Europi, te na temelju izvješća koje je prihvaćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet je 2003. godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih veterinarskih visokih učilišta u Europi.

Veći dio nastavnog procesa obavlja se u sklopu Fakulteta, smještenog u jugoistočnom dijelu Zagreba. Fakulteta posjeduje brojne zgrade u kojima se nalaze nastavni prostori poput predavaonica, vježbaonica, kompjutorskih učionica, laboratorija te nastambi za velike i male životinje. Preostali dio nastave odvija se u lovištu Črnovšćak kao izdvojenoj jedinici Fakulteta i vanjskim radilištima (Veterinarske stanice, farme, mesne industrije i dr.) s kojima Fakultet surađuje. Fakultetsko dobro u Dugom Selu, planirano na zemljištu koje je Fakultetu darovano odlukom Vlade Republike Hrvatske, ukupne površine gotovo 100 ha, u budućnosti bi svakako trebalo ojačati praktičnu nastavu u aspektima držanja farmskih životinja.

Postojeća dobro opremljena infrastruktura Fakulteta omogućava provedbu diplomske i poslijediplomske nastave, znanstvenih istraživanja i stručno-kliničkog rada u specijalističkim ambulantama. Nastavna, znanstvena i klinička djelatnost Fakulteta osniva se na radu zavoda i klinika koji su na osnovi Statuta iz 2005. godine objedinjeni u Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti, Odjel klinika, Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane. Na Veterinarskom fakultetu postoji udruga studenata veterinarske medicine Equus, a osnovana je 1993. godine s jasnim ciljem poboljšanja uvjeta studiranja i zaštite prava studenata. U udruzi djeluje više sekcija radi ostvarivanja stručnih, znanstvenih, društvenih, kulturnih, sportskih i drugih interesa studenata. Studenti Veterinarskoga fakulteta također aktivno sudjeluju u radu Međunarodnog udruženja studenata veterinarske medicine - IVSA, (engl. International Veterinary Students Association).

Studij je podijeljen na dodiplomsku i posljediplomsku nastavu:

Dodiplomska nastava[uredi VE | uredi]

Sveučilišni diplomski studij izvodi se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine u trajanju od 6 godina (12 semestara), a njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktor veterinarske medicine. Do 1997./1998.[1] akademske godine studenti su stjecali akademski naziv diplomiranoga veterinara (10 semestara). U prve četiri godine student odsluša teorijsku i obavi praktičnu nastavu iz društvenih, temeljnih, zootehničkih, pretkliničkih i pojedinih kliničkih predmeta. U posljednje dvije godine student sudjeluje u teorijskoj i praktičnoj nastavi iz redovnih kliničkih predmeta, kolegija vezanih za javno zdravstvo i obveznih izbornih predmeta prema odabranom usmjerenju (Farmske životinje i konji; Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo; Kućni ljubimci). Pored toga, sudjeluje u praktičnom radu u veterinarskim organizacijama, farmama i prehrambenim industrijama (izvanfakultetska nastava putem ambulantne klinike i organiziranog terensko-stručnog rada), čime u potpunosti stječe znanja i vještine za obavljanje budućeg zanimanja.

Tijekom studija student također upisuje izborne predmete u okviru 20 posto studijskoga programa. Izbor je relativno velik, a podiljeljeni su na opće predmete, predmete zajedničke za sva tri usmjerenja i predmete vezane za pojedina usmjerenja. Svaki student može ih izabrati u upisanom semestru, ali i kasnije tijekom studiranja, kada uvidi potrebu za dodatnim znanjem prema svojim sklonostima. Na taj način studenti ujedno oblikuju svoju kvalifikaciju. Završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine student je osposobljen za:

  • liječenje životinja;
  • rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva;
  • zaštitu čovjekova okoliša, terensku, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku;
  • preventivno suzbijanje zaraznih bolesti i zoonoza;
  • projektiranje i sudjelovanje u izradbi programa za razvijanje i unapređivanje djelatnosti u stočarstvu te proizvodnji namirnica animalnog podrijetla;
  • razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša te njegovanje etike i humanog odnosa prema životinjama.

Stjecanjem diplome doktora veterinarske medicine pruža se mogućnost nastavka školovanja na poslijediplomskom specijalističkom ili doktorskom studiju, odnosno uključivanje u programe cjeloživotnog učenja radi nadogradnje postojećih znanja u okviru stečenih kvalifikacija tijekom profesionalne karijere.

Osnovna skupina predmeta:

zatim:

kojima prethode sljedeći kolegiji:

Uz navedene kolegije cjelinu izobrazbe nadopunjuju i:

Poslijediplomski studij "Veterinarska medicina"[uredi VE | uredi]

Doktori veterinarske medicine u okviru kontinuiranog usavršavanja i školovanja imaju priliku kroz specijalističke i znanstvene discipline odabrati sljedeće smjerove:

Poznati studenti[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Markt, Dubravka et al. (ur.) Zaposliti se ili studirati : kamo nakon srednje škole : vodič kroz visoka učilišta Republike Hrvatske, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zavod za zapošljavanje, Zagreb, ožujka 1996., str. 51.