Vilanjska planina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

██ Položaj u Mađarskoj

Pogled na Szársomlyó s baranjskih brda. Viljan je lijevo.

Vilanjska planina [1] (mađ. Villányi-hegység) je nisko gorje u južnoj Mađarskoj koje se nalazi zapadno od grada Viljana (mađ. Villány), u Baranjskoj županiji sve do sela Edsemartina na zapadu.

Hrvati u Baranjskoj županiji zovu ovo brdo i imenima Aršanj (Semartin), a u Bačko-kiškunskoj županiji (Santovo) Haršanj [2]. Brdo Haršanj se u pučkim vjerovanjima smatralo sijelom vještica [3]. U svojim ga novelama spominje Janko Leskovar pod imenom "Haršanj" [4].

Njegov najviši vrh Szársomlyó (Harsány-hegy) je visok samo 442 m nadmorske visine. Sultan Sulejman II. je na ovom brdu napravio svoj tabor prije pohoda na Siget [5].

Na potonjem je neobična flora: na južnim padinama klima pokaziva osobine sredozemne klime. Postotak sredozemnih je preko 20%.

Na vrhu ovog gorja se nalaze ruševine srednjovjekovnog dvorca.

Cijelo ovo područje je dijelom nacionalnog parka Dunav-Drava (mađ. Duna-Dráva Nemzeti Park).

Gorje je vapnenačko po geološkom sastavu.

Na obroncima ovog brda se 1687. odvila bitka između snaga Svete lige i Turskog Carstva, po ovom brdu zvana i kao aršanjska bitka.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski planinar br. 12/2005. Planinariti po Mađarskoj
    "...te Vilanjska planina", str. 413
  2. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  3. Udruga Slavoljub Penkala Rječnik pojmova rabljenih u sekciji Hrvatske književnosti
  4. Digitalna zbirka za studente s posebnim potrebama.htm Janko Leskovar, Odabrane novele
  5. Croatian Language Repository Korpus hrvatskoga jezika, pretraga pojma "Haršanj"


Koordinate: 45°53′N 18°21′E / 45.883°N 18.35°E / 45.883; 18.35