Vinica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vinica. Za druga značenja, pogledajte Vinica (razdvojba).
Vinica
Vinica (grb).gif
Vinica na karti Hrvatska
Vinica
Vinica
Vinica na karti Hrvatske
Koordinate: 46°20′N 16°09′E / 46.34°N 16.15°E / 46.34; 16.15
Županija Varaždinska
Načelnik općine Marijan Kostanjevec
Naselja u sastavu općine Donje Vratno (dio), Gornje Ladanje, Goruševnjak, Marčan, Pešćenica Vinička, Vinica, Vinica Breg
Površina 32,14 km2
Stanovništvo (2011.) 3.389
Poštanski broj 42207 Vinica
Arboretum Vinica.jpg
Arboretum Opeka u Vinici

Vinica je općina i mjesto u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Vinica nalazi se u Hrvatskom zagorju na obroncima Haloze pri prelasku u nizinu rijeke Drave. Graniči s općinama Petrijanec (na sjeveroistoku), Maruševec (na jugoistoku), Cestica (na sjeverozapadu) i Donjom Voćom (na jugozapadu). Općinsko središte Vinica prometno je dobro povezano sa širom okolicom i županijskim centrom Varaždinom, od kojeg je udaljena oko 15 km.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine u općini živi 3.747 stanovnika, a po popisu stanovništva iz 2011., u općini je živjelo 3.389 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Načelnik: Marijan Kostanjevac (HDZ)
  • Predsjednik Općinskog vijeća: Ivica Boltek (HSLS)

Povijest [1][uredi VE | uredi]

Ruševine starog grada u Vinici

Kako se na ovom području križaju rimske prometne linije, postoji pretpostavka da je Vinica postojala i prije najstarijeg pisanog traga (popisa župa Zagrebačke biskupije) koji potječe iz 1334. U popisu župa Varaždinskog arhiđakonata spominje se Item sancti Marci de Vinnicha, tj. Župa sv. Marka u Vinici. Nalazi se i u popisu župa iz 1501. gdje je vidljivo da ima župnika i dva kapelana, a nalazi se i u popisu župnika prisutnih na sinodu što ga je sazvao biskup Drašković 1574. Kroz povijest, postojali su različiti oblici imena: Vinnicha, Vinika, Vinicza, Wynycza, Vinitza, Vinicius i dr.

Stari grad Vinica[uredi VE | uredi]

Tlocrt starog grada u Vinici

Na jednom od brežuljaka Vinica Brega nalaze se ostatci starog grada (burga) koji je imao obrambeni značaj. Bio je dobro zaštićen obroncima i imao je pregled nad nizinom (današnjim Varaždinskim poljem). Burg Vinica se prvi put spominje 1353. kao castrum Vinica, a u popisu vlastelinstava 1767. spominje se Vinica duorum conporationatorum Gyulajano - Istvanffyanorum. Godine 1391. vlasnik mu je bio kralj Sigismund, a 1397. dolazi u posjed grofa Hermana Celjskog. Izumiranjem ove obitelji 1463. vlasnikom grada postaju Čeh Ivan (Jan) Vitovec i sinovi koji ga gube zbog zavjere, a Matija Korvin ga daje sinu Ivanišu koji ga zajedno s Trakošćanom poklanja podbanu Ivanu Gyulayu (Đulaju). U teškom požaru 1555. grad je bio teško oštećen, ali je ubrzo ponovno izgrađen. Smrću Ivana Gyulaya (kao posljednjeg muškog člana obitelji) i sudskim sporom oko nasljedstva, grad u vlasništvo dobivaju njegovi nasljednici po ženskoj lozi: Nikola Istvánffy, Bernad i Gabrijel Thuroczy te Pavao Pethö de Gerse. Nakon smrti Nikole Istvanffyja, grad Vinicu nasljeđuju njegove kćeri Eva, Katarina i Ursula, te njihovi muževi grofovi Draškovići, Keglevići, te Ivan Lipcej i ban Benko Thuroczy. Krajem 17. stoljeća grad je ruševina nepogodna za stanovanje i često mijenja vlasnike: Kegleviće, Draškoviće, Malakocijeve. Zbog takvoga stanja, plemstvo gradi kurije i dvorce u nizini (Opeka, Bajnski dvori, kurije Patačić, Keglević,...) i tu nastavlja život. Danas je grad u razrušenom stanju.

Sajmovi u Vinici[uredi VE | uredi]

Pranger u Vinici

Vinica dobiva sajamske povlastice ispravom braće Stjepana i Wolfganga Gyulaya, viničkih vlastelina, od 6. siječnja 1532., koja se čuva u Povijesnom arhivu u Varaždinu. Pravo na tri godišnja sajma (na sv. Marka, Tijelovo i sv. Nikolu) i jedan tjedni sajam odobrava Nikola Istvánffy, a poveljom potvrđuje kralj Rudolf II. 24. veljače 1580. u Pragu. Kako su na sajmove dolazili i oni koji su zakidali na vagi, za takve su bile određene kazne. Izlagali su ih uz sramotni stup (pranger) i šibali. Isti stup je služio i za mjerenje, što je vidljivo po kamenoj mjerici za žito na prednjoj strani. Na njemu je bio natpis Ivstam mensvr tenete, poziv sa zahtjevom za pošteno mjerenje. Do 1903. nalazio se na ulazu u park Opeku, danas je na Trgu Matije Gupca.

Školstvo u Vinici[uredi VE | uredi]

Prvi pisani podatak o učitelju potiče iz 1638. kojom prilikom Petar Oškoci obavlja vizitu učitelja Blaža Samogiya. U to vrijeme stalnih polaznika škole nije bilo. Ugovorom između Filipa Wohlgemutha (kraljevskog nadzornika narodnih škola) i predstavnika sela Marčan, Vinica i Ladanje od 7. svibnja 1785. regulira se osnivanje trivijalne škole, kao i uzdržavanje učitelja. Nova školska zgrada počinje se graditi 1858. godine koja biva uništena u požaru iste godine, prije nego li je dovršena. Nova zgrada se gradi već sljedeće godine, i nju je pohađalo 235 obveznika. Grofica Terezija ud. Erdödy, rođ. Raczynska 1887. daje sagraditi djevojačku učionicu čime je dotadašnja škola bila podijeljenja po spolovima, što je bila želja tadašnjih župljana i župnika. Učiteljsku službu povjerava se sestrama milosrdnicama iz Zagreba. Kako su djeca zbog radova u polju često izostajala s nastave, grofica Terezija naređuje da od prosinca do ožujka 30 najsiromašnijih djevojčica dobije juhu, a svako dijete komad kruha. Zaslugom grofice Terezije, riješen je i problem pitke vode u školi izgradnjom vodovoda 1892.-1894. Osim grofice Terezije, đake su pomagale i obitelji Bobmelles i Peške te mnogi drugi.

DVD Vinica[uredi VE | uredi]

DVD Vinica jedno je od najstarijih vatrogasnih društava u Varaždinskoj županiji. Osnovano je 27. siječnja 1889. Osim vatrogastva, kroz društvo su djelovale razne sekcije (tamburaška, limena glazba, pjevačko društvo,...), a 1950. su imali i prvu žensku ekipu vatrogasaca.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Dvorac Opeka[uredi VE | uredi]

Dvorac Opeka okružen zelenilom arboretuma

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dvorac Opeka
Dvorac Opeka (također i nazivan Bombellesov dvorac) nalazi se podno maceljske šume. Okružen je velikim i bogatim arboretumom površine od oko 64 hektara. Izgrađen je u baroknom stilu u drugoj polovici 17. stoljeća. Dvorac i arboretum su od prosinca 2007. i zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, a od iste godine arboretum održava i uređuje Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, te Općina Vinica[2], kao i učenici Srednje škole "Arboretum" u Vinici.

Arboretum Opeka[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Arboretum Opeka
Arboretum Opeka u Marčanu je najznačajniji i najvažniji pojam vezan uz Vinicu, a nalazi se u sklopu perivoja dvorca Opeke. Na površini od 64 hektara nalazi se više od 100.000 primjeraka drveća, grmova, povijuša i cvijeća. Po raznolikosti i bogatstvu biljaka, pripada svjetski poznatim parkovima engleskoga stila. Uz Maksimir i Križovljan grad, Opeka je najvrijedniji park kontinentalne Hrvatske.

Ostale znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Pranger, obelisk iz 1643., trokutnog presjeka, visine oko 250 cm, u dnu s posudom širine 46, a dubine 25 cm; služio je kao stup srama, a i moguća mjera za sajmove; do 1903. stajao je na ulazu u park Opeku, danas na Trgu Matije Gupca
  • kurije Mattachich-Dolansky, Keglević, Nyczky i Patačić
  • dvorci Bajnski dvori i Vinica Donja
  • crkva sv. Marka evanđelista, izgrađena početkon 19. stoljeća
  • kapele: Trpeći Isus, sv. Rok, sv. Ana, sv. Tri kralja, kapela Srca Isusova, te kapela obitelji Erdödy

Znameniti Viničanci[uredi VE | uredi]

  • grofica Terezija Erdödy (rođ. Raczynska), dobročiniteljica školstva i vatrogastva u Vinici
  • grof Marko Bombelles ml. (1856.-1912.), jedan od osnivača Dobrovoljnog vatrogasnog društva, inicijator i osnivač društva "Desnica" za pomoć siromašnoj školskoj djeci, vlasnik prvog automobila u Hrvatskoj[3], zaslužan za razvoj stočarstva i lovstva viničkog kraja[4]
  • Marijan Dolanski, pilot, nekadašnji vinički načelnik, te jedna od važnih ličnosti viničkog i hrvatskog vatrogastva[1].

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub "Vinica" (nkvinica.hr)
  • Košarkaški klub "Vinica" (kk-vinica.hr)
  • Moto klub Bombelles (bombelles.hr)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Biserka Vlahović, Općina Vinica, Vinica, 1997., ISBN 953-97115-0-9
  2. Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske - Zagreb, 2011. Pristupljeno 3. rujna 2013.
  3. Na četiri kotača, Vijenac 322 Pristupljeno 2. rujna 2013.
  4. Znameniti Viničanci Pristupljeno 2. rujna 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]