Virginijsko sveučilište

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Monticello i Virginijsko sveučilište u Charlottesvilleu

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Monticello i Virginijsko sveučilište u Charlottesvilleu
Flag of the United States.svg SAD


Virginijsko sveučilište na karti SAD
Virginijsko sveučilište
Virginijsko sveučilište
Lokacija Virginijskog sveučilišta u SAD-u
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iv, vi
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/442 UNESCO

Virginijsko sveučilište (en. University of Virginia, skr. UVA) je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji. Zamislio ga je i dizajnirao 1819. godine Thomas Jefferson (1743.–1826.), autor Američke deklaracije o neovisnosti i treći predsjednik SAD-a, koji je bio također i talentirani arhitekt. Izvorno upravno tijeko UVA su činili bivši američki predsjednici Thomas Jefferson, James Madison i James Monroe. Posjed na kojemu je nastalo sveučilište je bio u vlasništvu Monroea, u čijem domu i odvjetničkom uredu je danas smješten rezidencijalni dio sveučilišta[1].

Thomas Jefferson je dizajnirao Virginijsko sveučilište u duhu neoklasicizma i načelima paladijanizma, te ga je nazivao Akademsko selo (Academical Village). Njezina jedinstvena arhitektura zasnovana na rječniku klasične antike simbolizira težnje novoosnovane američke republike kao nasljednice europske tradicije, ali i najavljuje kulturni eksperiment tzv. kolonijalne arhitekture zrele države. Zbog toga je Virginijsko sveučilište, zajedno s privatnom Jeffersonovom vilom Monticello, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1987. godine[2].

Travnjak Virginijskog sveučilišta

Povijest[uredi VE | uredi]

Tlocrt sveučilišta iz 1826. god., temeljen na Jeffersonovom crtežu

Zemljište za izgradnju sveučilišta su 1788. godine je kupio ratni veteran James Monroe, koji će kasnije postati peti predsjednik SAD-a. God. 1817. odbor je otkupio zemljište od Monroea, kada je on bio predsjednik, i pod vodstvom Jeffersona započela je gradnja koja je dovršena 1819. god. Nastava u sveučilištu je započela 1825. godine. Za razliku od ostalih sveučilišta koja su tada nudili samo tri studija: medicinu, pravo i teologiju, Virginijsko sveučilište je nudilo i studije astronomije, filozofije, politologije, arhitekture i drugih inženjerskih disciplina. Bila je to prva obrazovna institucija koja je nudila studije modernih akademskih disciplina[3]. Još progresivniji korak je bio potpuno odvajanje obrazovanja od religije. God. 1826. James Madison, četvrti predsjednik SAD-a je postao rektor sveučilišta, a Jefferson je bio u upravnom odboru, sve do svoje smrti.

William Faulkner, dobitnik Nobelove nagrade i Pulitzerove nagrade, postao je predavač i konzultant na sveučilištu 1957. godine, što je ostao do svoje smrti 1962. god. Braća John F. i Robert F. Kennedy su pohodili sveučilište 1958., a 1960. godine i Martin Luther King. Sveučilište su posjetili i kraljica Elizabeta II. 1976. i Desmond Tutu 1998. god.

God. 2012. U.S. News & World Report je rangirao Virginijsko sveučilište na drugo mjesto svih javnih sveučilišta u SAD-u i 25. ponajbolje u državi[4]. Sportisti UVA se natječu u 23 sporta, a u ukupnom poretku američkih sveučilišta (NACDA Directors' Cup) su ostvarili treće mjesto 2010. godine[5].

Odlike[uredi VE | uredi]

Rotunda sveučilišta

Virginijsko sveučilište je remek djelo i izvanredan primjer velikih obrazovnih institucija iz vremena prosvjetiteljstva. Ono je bilo posljednje arhitektonsko i najambicioznije Jeffersonovo djelo. Upuštajući se u ovaj projekt utemeljen na obrazovnim idealima enciklopedizma i demokracije, Jefferson je napustio planove starijih fakulteta u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njegov ostvareni plan „akademskog sela” je inspiriran higijenskim načelima graditelja bolnica i masom simbolično dočarava hijererhiju i ponavljanje oblika.

Njegova Rotunda, koja je kopija rimskog Panteona u pola njegove veličine, se uzdiže iznad knjižnice i dominira cijelim kompleksom. U deset paviljona s obje strane knjižnice nalazilo se deset profesora koji su vodili neovisne škole, te je namjera bila da svojim osobitim oblikovanjem predstavljaju enciklopediju klasične i neoklasične arhitekture. Na katu iznad učionica bile su stambene prostorije profesora i 54 sobe za učenike. Kolonada u prizemlju koja ih sve povezuje je služila kao ujedinitelj cjelokupnog prostora.

Zgrada na samom jugu kompleksa je dodana kasnije i nepotrebno je zatvorila ovaj slavodobitni prostor.

Slavni učenici[uredi VE | uredi]

Dvorana diplomanata

Od osoba koje su diplomirale na Virginijskom sveučilištu ističu se:

Dok su sveučilište pohađali i:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Virginijsko sveučilište
  1. Virginijsko sveučilište na HistArch (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
  2. Monticello and the University of Virginia in Charlottesville na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
  3. Dumas Malone, Jefferson and His Time: The Sage of Monticello, str. 417.-418.
  4. Best Colleges 2012: Top Public Schools, US News and World Report (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
  5. NACDA Directors' Cup 2010. (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]