Virnjaci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Virnjaci
Pseudobiceros bedfordi
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Platyhelminthes
Razred: Turbellaria
Ehrenberg, 1831
Područje života
redovi

Acoela
Catenulida
Haplopharyngida
Lecithoepitheliata
Macrostomida
Nemertodermata
Polycladida
Prolecithophora
Rhabdocoela
Seriata
Temnocephalida

Virnjaci su plosnato građeni organizmi tamnosmeđe boje. Žive slobodno. Površinu tijela prekrivaju stanice s trepetljikama pa se smatra da im podrijetlo dolazi od trepetljikaša. Pokreću se mišićima koji se nalaze ispod trepetljikavih stanica i sluzi koju izlučuju žlijezde u koži.

Virnjak ima mrežasti živčani sustav, a neki imaju ganglije povezane živčanim vrpcama. Virnjaci se hrane kroz jedini usni otvor smješten s trbušne strane i njime ujedno izbacuju neprobavljene ostatke hrane. Grabežljivci su pa gutaju cijeli plijen. Nemaju organe za disanje pa dišu difuzijom. Nemaju ni krvotok. Za regulaciju količine vode u organizmu i za izbacivanje štetnih tvari služe im cjevčice nefridije. Virnjaci su dvospolci stoga se razmnožavaju spolno. Imaju sposobnost regeneracije pa se iz svakog dijela može razviti novi virnjak.

Ukratko[uredi VE | uredi]

  • Virnjaci su plosnati, bilateralno simetrični organizmi tamnosmeđe ili crne boje. Žive slobodno (u moru i slatkim vodama, vlažnim šumama, a neki parazitiraju u crijevu beskralješnjaka). Pokreću se pomoću mišića, trepetljika i sluzi.
  • Tijelo im pokriva jednoslojna trepetljikava epiderma. Svjetlosne podražaje primaju pomoću jednostavnih očiju. Tijelo im ispunjava parenhim, rijetko vezivno tkivo.
  • Probavilo im je neprohodno. Hranu razgrađuju ili enzimima koje izlučuju u probavilo (izvanstanična probava) ili razgradnjom u probavnim vakuolama (unutarstanična probava). Usni otvor im je na trbušnoj strani. Crijevo im je vrećasto ili razgranjeno. Virnjaci dišu difuzijom.
  • Za izlučivanje štetnih tvari služe im protonefridije (razgranati sustav cjevčica sa vršnim stanicama u kojima se nalaze trepetljike).
  • Imaju vrpčasti živčani sustav koji se sastoji od nakupine živčanih stanica ganglija, a od ganglija se pružaju živčane vrpce duž tijela.
  • Skoro svi virnjaci su dvospolci (hermafroditi).Mogu se razmnožavati i nespolno (poprečnom diobom). Dvospolni virnjak ima i muške i ženske spolne organe, a oplodnja je obostrana. Virnjaci imaju veliku moć regeneracije.
  • Prema Hadžijevoj hipotezi prvobitni višestaničari bile su bilateralno- simetrične životinje preci današnjih virnjaka. Zato je njihov značaj velik.