Viskoznost
Izvor: Wikipedija
Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju otpor međusobnom kretanju njihovih slojeva.
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. Ulje ima veću viskoznost od vode ali ima manju gustoću i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti η i mjeri se u paskal-sekundama (Pa · s).
Definicija viskoznosti:
Ako se sjetimo valova u moru, onda znamo da su najintenzivniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. To je zbog vjetra koji površinu vode pomiče, većom brzinom na površini koja postepeno opada s porastom dubine vode.
Zamislimo si dvije ploče površine A, između kojih se nalazi fluid (debline y) koji se zbog adhezivnih sila i trenja "lijepi" za površine ploča. Fluid između ploča možemo podijeliti u više slojeva. Ako jednu od ploča P1 krenemo pomicati brzinom v u smjeru x, tada će se sloj fluida najbliži ploči također pomicati brzinom v u smjeru x. Zbog kohezivnih sila unutar fluida je za očekivati da će se i daljni slojevi početi pomicat, ali sa smanjenjem brzine proporcionalno udaljenošću od pokretne ploče. Smanjenje brzine uzrokuje trenje u fluidu.
Možemo zaključiti da je sila F potrebna za pomicanje ploče P1 proporcionalna sa njenom površinom A( veća površina = potrebna veća sila za pomicanje zbog veće količine tekućine koja se miče u skladu sa pločom), proporcionalna je sa brzinom v i obrnuto proporcionalna udaljenosti među pločama y ( y = više slojeva fluida = potrebna veća sila za pomicanje svih slojeva).
i
i
.
iz čega proizlazi da je:
.
i završna jednadžba je:
.
gdje η predstavlja koeficijent viskoznosti.
Neke tvari i njihov koeficijent viskoznosti η:
| Fluid | voda (20°C) | voda (100°C) | etanol (20°C) | krv (37°C) | mot. ulje SAE30 (0°C) | mot. ulje SAE30 (20°C) | benzin (20°C) | zrak (20°C) | zrak (70°C) | vodik (20°C) |
| η | 1 | 0,28 | 0,11 | 4 | 110 | 30 | 0,29 | 0,018 | 0,0195 | 0,0009 |
Viskoznost motornih ulja označava se posebnom SAE skalom američke udruge automobilskih inženjera. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja SAE 10 zimi, a SAE 30 ljeti. U mjenjaču automobila koristi se SAE 90.
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "nenjutnovske" tekućine (eng. Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem.

