Vitez (BiH)

Izvor: Wikipedija

Vitez
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Srednjobosanska
Sjedište	Vitez
Načelnik	Vlado Alilović
Površina	159 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	27.859 (1991.) ?/km²

Vitez je grad i općina u srednjoj Bosni, u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj 1 Zemljopis 1.1 Klima 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Povijest 5 Gospodarstvo 6 Poznate osobe 7 Spomenici i znamenitosti 8 Obrazovanje 9 Kultura 10 Sport 11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Općina Vitez je prostor koji se proteže u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390-480 metara nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od Sarajeva 70 km, a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 metara nadmorske visine.

[uredi] Klima

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vitez imala je 27.859 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Nacionalni sastav:

• Hrvati - 12.675 (45,49%)
• Muslimani - Bošnjaci - 11.514 (41,32%)
• Srbi - 1.501 (5,38%)
• Jugoslaveni - 1.377 (4,94%)
• ostali - 792 (2,87%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 20.628

• Hrvati - 10.196 (49,42%)
• Muslimani - 8.527 (41,33%)
• Srbi - 1.502 (7,28%)
• Jugoslaveni - 178 (0,86%)
• ostali - 225 (1,11%)

Grad Vitez, 1991.

ukupno: 7.200

• Bošnjaci - 2.647 (36,76)
• Hrvati - 2.607 (36,20)
• Srbi - 741 (10,29)
• Jugoslaveni - 937 (13,01)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 268 (3,74)

Danas ne postoje službeni podaci o nacionalnom sastavu u Općini Vitez, no prema procjenama^{[nedostaje izvor]} Hrvati čine više od 60% stanovništva. Za vrijeme rata tisuće Hrvata su izbjegle iz susjednih općina u Vitez (najviše iz Zenice i Travnika).

[uredi] Naseljena mjesta

Ahmići, Bila, Brdo, Bukve, Divjak, Donja Večeriska, Dubravica, Gaćice, Gornja Večeriska, Jardol, Kratine, Krčevine, Krtine, Krušćica, Lupac, Ljubić, Mali Mošunj, Nadioci, Pirići, Počulica, Preočica, Prnjavor, Putkovići, Rijeka, Sadovače, Sivrino Selo, Šantići, Tolovići, Veliki Mošunj, Vitez, Vraniska, Vrhovine, Zabilje i Zaselje.

[uredi] Povijest

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. No, susret s povješću viteškog kraja započeo je davno već u mlađem kamenom dobu neolitiku. Prva naselja iz ovog perioda pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru.

U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i Slaveni, no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana Mateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u bosanskom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeskoj, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12. ožujka 1380. godine kralj Tvrtko I. daruje knezu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašva: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

Godine 1463. srednjovjekovna bosanska država pala je pod tursku vlast. Gine i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, te započinje prihvaćanje islama jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac Evlija Čelebija tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom 17. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom 19. stoljeća Ivan Franjo Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

[uredi] Gospodarstvo

Nakon Drugog svetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 m³ i pilanu kapaciteta do 50.000 m³ drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim privredni eksplozivi i štapin, a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl. U toj tvornici je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan eksploziv (dinamit), kao i svi drugi, ali mu se je dodalo hrđe (ruzine, željezova (III) oksida) 20% i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage.

Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. . Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "FIS" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupovinu u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje. .

[uredi] Poznate osobe

• Marko Martinović Car, književnik
• Pero Gudelj, gospodarstvenik
• Senad Galijašević alias Senad od Bosne alias Senna M, glazbenik i glazbeni producent
• Anto Rajković, bivši nogometni reprezentativac SFRJ, kasnije trener
• Zlatan Bajramović, bosanskohercegovački nogometni reprezentativac
• Saša Skenderija, pjesnik
• Tarik Hodžić, prvi bosanskohercegovački predstavnik na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.)
• Ankica Oprešnik, slikarica, grafičarka
• Redžo Trako, doktor filozofije, slobodni znanstvenik
• Darko Kraljević, zapovjednik Vitezova, jedinice HOS-a i HVO-a iz rata u BiH
• Mario Čerkez,zapovjednik Viteške brigade HVO-a
• Suad Salkić, dvostruki ukupni pobjednik kviza "Brojke i slova"
• Željko Kocaj, književnik
• Ivo Totić, pjesnik
• Ivana Mlakić, bosanskohercegovačka rukometna reprezentativka
• Nebojša Taraba, televizijski producent
• Haris Mujezinović, bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac
• Nisvet Hrustić, redatelj

[uredi] Spomenici i znamenitosti

• Sveta gora Kalvarija u Mošunju
• Ahmed-begova džamija
• Crkva sv. Juraja u Starom Vitezu
• Spomen obilježje u Križančevom selu
• Spomenik poginuloj hrvatskoj djeci za vrijeme sukoba između Armije BIH i HVO-a.

[uredi] Obrazovanje

Na području Općine Vitez nalaze se 3 osnovne škole:

• OŠ "Vitez" ,
• OŠ "Dubravica" i
• OŠ "Bila".

[uredi] Kultura

• Vokalna skupina Viteški Akordi
• Rock grupa Concept
• Udruga umjetnika općine Vitez "ARTIST"
• Udruga mladih Enter
• Hip-Hop grupa Stuff & Crack
• Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod" (KDB Preporod)
• Gradsko kazalište mladih (GKM) Vitez - počelo je s radom u kolovozu 2006. kao glumačka radionica od 4 tjedna. Danas ima status Gradskog kazališta.
• HKD Napredak

[uredi] Sport

• NK Vitez FIS
• NK Rijeka Vitez
• NK Jardol PC 96
• NK Šantići
• FK Vitez
• HKK Vitez Economic
• STK Vitez
• KK Vitez
• KK Mladost Vitez
• JK Vitez
• Športski plesni centar Let s dance forever Vitez

Plesni centar djeluje već 10 godina, a do sada su njegovi članovi ostvarili brojne uspješne rezultate širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Centar vodi profesionalni trener Dejan Brkić.

[uredi] Vanjske poveznice

• vitez.info
• STK Vitez
• Vitezani Sjeverne Amerike