Vladimir Šoljić
| Vladimir Šoljić | |
.jpg)
| |
| 2. predsjednik Federacije BiH | |
|---|---|
| trajanje službe 18. ožujka 1997. – 29. prosinca 1997. | |
| Zamjenik | Ejup Ganić[1] |
| Prethodnik | Krešimir Zubak |
| Nasljednik | Ejup Ganić |
| 1. ministar obrane Federacije BiH | |
| trajanje službe 18. prosinca 1996. – 18. ožujka 1997. | |
| Zamjenik | Hasan Čengić |
| Prethodnik | ured osnovan |
| 2. ministar obrane Herceg-Bosne | |
| trajanje službe 23. veljače 1994. – 14. kolovoza 1996. | |
| Premijer | Jadranko Prlić (1993. – 1996.)Pero Marković (od 1996.) |
| Prethodnik | Perica Jukić |
| Nasljednik | ured ukinut |
| dopredsjednik Vlade Herceg-Bosne | |
| trajanje službe 23. veljače 1994. – 15. lipnja 1996. | |
| Premijer | Jadranko Prlić |
| 1. ministar energetike, rudarstva i industrije Herceg-Bosne | |
| trajanje službe 28. kolovoza 1993. – 7. travnja 1994. | |
| Premijer | Jadranko Prlić (1993. – 1996.)Pero Marković (od 1996.) |
| Prethodnik | ured osnovan |
| Nasljednik | Marinko Bošnjak |
| Rođenje | 19. listopada 1943. |
| Politička stranka | HDZ BiH |
Vladimir Šoljić (19. listopada 1943.) je bosanskohercegovački političar.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Vladimir Šoljić rođen je 19. listopada 1943.[2]
U ratnim danima je bio ministar energetike, industrije i rudarstva, a potom i obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Poslije je, odlukom Parlamenta FBiH,[3] postao predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Tu dužnost vršio je od 18. ožujka 1997. do 29. prosinca 1997. godine. On i njegov zamjenik Ejup Ganić imali su malo utjecaja u stvaranju politike FBiH i bili su pod pritiskom Međunarodne zajednice, Ureda visokog predstavnika i pod pritiscima bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.[4]
Na utemeljiteljskom saboru 24. svibnja 1997. godine izabran je za predsjednika Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, udruženja koje nema državotvorne ingerencije i čiji je cilj povezati sve Hrvate u BiH, definirati strateške smjerove nacionalnog, kulturnog i gospodarskog razvitka.
Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je ostao i nakon njenog 3. sabora, koji je održan 17. travnja 2010. godine.
Na tom saboru, Vladimir Šoljić je proglašen jednim od nekoliko članova Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]
- Hrvatska Republika Herceg-Bosna
- Federacija Bosne i Hercegovine
- Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sigurnosno vijeće Ujedinjenih naroda. Security Council Official Records. Ujedinjeni narodi. 1997. Str. 24. ISBN 9218900056
- ↑ Matica: časopis Hrvatske matice iseljenika, Opseg 46. Matica iseljenika Hrvatske. 1996. Str. 42.
- ↑ Karatnycky, Adrian; Motyl Alexander J.; Graybow, Charles. Nations in transit, 1998: civil society, democracy, and markets in East Central Europe and the newly independent states. Freedom House. 1999. Str 126. ISBN 0-7658-0623-1
- ↑ Chandler, David. Bosnia: faking democracy after Dayton. Pluto Press. 2000. Str 74. ISBN 0-7453-1690-5
| |||||||
