Vlado Pandžić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić (Drinovci, Grude, 31. prosinca 1945.), kroatist, metodičar, retoričar i političar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Nakon gimnazije završio je studij hrvatskoga jezika i povijesti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U akademskoj godini 1975/1976 upisao je poslijediplomski studij. Magistarski rad je obranio 1978. Doktorirao je 1979., iz znanstvenoga područja filologije. Studirao je govorništvo u Bordeauxu (Francuska) i usavršavao se u Grazu (Austrija).

Prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je desetak godina hrvatski jezik i povijest u osnovnim školama, kratko vrijeme u osnovnoj školi za odrasle te u srednjoj školi. Bio je u tom razdoblju mentor studentima pedagoških akademija (splitske, mostarske i mariborske) i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1977. izabran je za asistenta na današnjem kroatističkom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1978. za znanstvenog asistenta, 1980. za docenta te ponovno 1986. Za višega znanstvenog suradnika izabran je 1993., za izvanrednog profesora 1996., za redovitoga profesora 2002., a 2008. za redovitoga profesora u trajnom zvanju.

Trideset tri godine je držao predavanja i vodio seminare iz nastavnog predmeta Metodika nastave književnosti (Književnost u nastavi), a osamnaest godina iz nastavnih predmeta Metodika nastave hrvatskog jezika (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika), Teorija i praksa nastave govornoga i pismenoga izražavanja (Usmeno i pismeno izražavanje) i Osnove govorništva. Šest godina je predavao nastavni predmet Metodologija znanstvenoga istraživanja na poslijediplomskom studiju iz Metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predstojnik je Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti (2000. – 2009.) i pročelnik Odsjeka za kroatistiku (2000. – 2002.). Surađivao je stalno ili povremeno sa znanstvenim i obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Tri akademske godine (1984. – 1987.), na temelju odobrenja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, radio je kao predavač i lektor na Sveučilištu u Bordeauxu (Francuska). Predavao je na poslijediplomskom studiju i vodio predavačku izobrazbu asistenata Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Predavao je studentima na poslijediplomskom studiju Pedagoškog fakulteta u Mariboru (Slovenija).

Bijaše glavni urednik listova Naši pokušaji, Zvonimir i Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, znanstvenoga časopisa Hrvatski (2003. – 2009.), zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (2008.), urednik struke u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža i dr. te suurednik i član uredništva niza ostalih listova i časopisa, kao i član uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2004. – 2009.) u Hrvatskome leksikografskom institutu Bosne i Hercegovine u Mostaru.

Bio je narodni zastupnik u Skupštini SRBiH/RBiH (1990.1996.) te ujedno predsjednik Kluba zastupnika HDZBiH-a.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

1. Hrvatski roman u školi, Liber, Zagreb, 1989. ISBN 86-329-0390-X

2. Hrvatski jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom školstvu, Profil, Zagreb, 2001. ISBN 953-200-328-2

3. Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. ISBN 953-200-455-8

4. Hrvatski roman u školi, II. promijenjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2000. ISBN 953-200-326-6

5. Profesori i učenici, hrvatski pisci, Birotisak, Zagreb, 2001. ISBN 953-6156-21-0

6. Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Profil, Zagreb, 2001. ISBN 953-200-486-6

7. Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2004. ISBN 953-12-0045-9

8. Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini, Hrvatski leksikografski institut BiH, Mostar, 2006. ISBN 9958-9249-3-5

9. Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva, Redak, Split, 2007. ISBN 978-953-99193-5-9

10. Recepcija dječje književnosti, Zagreb, 2008.

11. Prinosi bosanskohercegovačkih Hrvata hrvatskoj kulturi, Zagreb, 2008.

Literatura[uredi VE | uredi]