Vlado Pandžić

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Vlado Pandžić

Rođenje 31. prosinca 1945.
Drinovci, Bosna i Hercegovina
Zanimanje sveučilišni profesor, znanstvenik
Nacionalnost Hrvat
Portal o životopisima

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić (Drinovci, 31. prosinca 1945.), sveučilišni profesor, kroatist, metodičar, retoričar, hrvatski književnik i političar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić rođen je 31. prosinca 1945. u Drinovcima (BiH). Nakon gimnazije završio je studij hrvatskoga jezika i povijesti na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U akademskoj godini 1975./1976. upisao je poslijediplomski studij. Magistarski rad obranio je 1978. Doktorirao je 1979. iz znanstvenoga područja filologije.

Prije zaposlenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je desetak godina hrvatski jezik i povijest u višim razredima osnovne škole, kratko vrijeme u osnovnoj školi za odrasle i srednjoškolskim ustanovama. Bio je u tom razdoblju mentor studentima pedagoških akademija (splitske, mostarske i mariborske) i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svojim dvadesetim godinama stekao je ugled izvrsna predavača i govornika, a tijekom četrdesetak godina je na poziv mnogih prosvjetnih ustanova, pedagoških i učiteljskih akademija te filozofskih, jezičnih i učiteljskih fakulteta iz Hrvatske i inozemstva održao više od tisuću predavanja koja su trebala poslužiti kao uzor ili poticaj studentima, učiteljima, profesorima, znanstvenim novacima i asistentima. Posvećivao je i nakon predavačke te govorničke afirmacije veliku pozornost učenju te je studirao govorništvo u Bordeauxu (Francuska) i usavršavao se u Grazu (Austrija).

Godine 1977. izabran je za asistenta, 1978. za znanstvenog asistenta, 1980. za docenta, 1986. ponovno za docenta, 1993. za višega znanstvenog suradnika, 1996. za izvanrednoga profesora, 2002. za redovitoga profesora, a 2008. za redovitoga profesora u trajnom zvanju. Umirovljen je 1. listopada 2016. kao redoviti profesor (u trajnom zvanju) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali nastavio je suradnju s nekoliko sveučilišnih i znanstvenih ustanova.

Tri akademske godine (1984. – 1987.), na temelju odobrenja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, radio je kao predavač i lektor na Sveučilištu u Bordeauxu (Francuska). Imao je kao hrvatski narodni zastupnik dvogodišnji dopust (1991. – 1992.), ali izvršavao je svoje uobičajene obveze na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Surađivao je stalno ili povremeno sa znanstvenim i prosvjetnim ustanovama u Hrvatskoj, BiH i inozemstvu: Ministarstvom prosvjete i športa, Zavodom za unapređivanje školstva, Hrvatskim leksikografskim zavodom Miroslava Krleže, Pravnim fakultetom u Zagrebu, Pedagoškim fakultetom u Mariboru, Pedagoškom akademijom u Pečuhu, Jezičnim fakultetom u Bordeauxu, Filozofskim fakultetom u Osijeku, Filozofskim fakultetom u Zadru, Ekonomskim fakultetom u Splitu, Filozofskim fakultetom u Splitu, Učiteljskim fakultetom u Čakovcu, Pedagoškim fakultetom u Sarajevu, Maticom hrvatskih iseljenika, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskim leksikografskim institutom iz Mostara itd. Devet je godina kao vanjski suradnik predavao na Filozofskom fakultetu (sada Odjelu za kroatistiku i slavistiku) Sveučilišta u Zadru. Šest je godina kao vanjski suradnik izvodio nastavu na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Svoje znanstvene i stručne postavke stalno je provjeravao u nastavi, dodiplomskoj i poslijediplomskoj. Četrdeset godina držao je predavanja i vodio seminare iz nastavnog predmeta Teorija nastave književnosti (Metodika nastave književnosti, Književnost u nastavi); trideset četiri godine iz nastavnih predmeta: Metodika nastave hrvatskog jezika (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika) i Teorija i praksa nastave govornoga i pismenoga izražavanja (Usmeno i pismeno izražavanje); dvadeset tri godine iz nastavnih predmeta: Osnove govorništva, Govorništvo, Svjetska književnost u nastavi, Dramski tekst u nastavi i Teorija nastave hrvatskoga jezika i književnosti. Na inozemnim sveučilištima držao je predavanja i vodio seminare iz nastavnih predmeta: Gramatika (slovnica) hrvatskoga jezika, Novija hrvatska književnost, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Hrvatsko govorništvo (propovjedništvo) itd. O uspješnosti njegovih predavanja i seminara najbolje svjedoči iznimno velik broj zainteresiranih slušača: studenata kroatistike, ali i mnogih studenata drugih studijskih skupina i fakulteta. Svrhovito je uključivao studente u samostalan nastavni rad i istraživanje stručne problematike.

Predavao je na poslijediplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Pedagoškog  fakulteta (Filozofskog fakulteta) u Mariboru (Slovenija) i Pedagoškog fakulteta u Sarajevu (BiH). Bio je član povjerenstva za organizaciju poslijediplomskog studija kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je na poslijediplomskom studiju i vodio predavačku izobrazbu asistenata Ekonomskoga fakulteta u Splitu. Bio je mentor u izradi dvadesetak magistarskih i doktorskih radova na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilištu u Zadru, Pedagoškom fakultetu u Sarajevu itd. Kao predsjednik ili član povjerenstava sudjelovao je u ocjenjivanju i obrani dvjestotinjak diplomskih te četrdesetak magistarskih i doktorskih radova.

Petnaest godina bio je predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti (2000. – 2015.), a dvije godine pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2000. – 2002.).

Dvanaest je godina bio predavač i voditelj jezičnih vježbi na hrvatskim seminarima za nastavnike, učitelje i profesore hrvatske narodnosti iz Mađarske, Italije, Rumunjske, Austrije i Švedske te na kroatističkim seminarima za strane studente. Gostovao je kao predavač u Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Sloveniji, Poljskoj i dr.

Sudjelovao je na stotinjak znanstvenih i petstotinjak stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditelj jedanaest znanstvenih skupova i sedam znanstvenih projekata. Recenzirao je stotinjak znanstvenih radova u časopisima i zbornicima te tridesetak znanstvenih projekata (programa).

Bio je angažiran u mnogim stručnim povjerenstvima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i drugim znanstvenim i stručnim te državnim ustanovama (Povjerenstvu za znanstveno-nastavni rad, Povjerenstvu za doškolovanje nastavnika, Povjerenstvu za školovanje hrvatske djece u inozemstvu te kao pregovarač u izaslanstvima za razgovore i pregovore o nekadašnjoj državi /Jugoslaviji/, zatim BiH, mirnoj reintegraciji Hrvatskoga Podunavlja itd.). Napisao je četrdesetak izvješća za različita promaknuća i izbore sveučilišnih nastavnika na hrvatskim i inozemnim sveučilištima.

Suautor je službenih programa nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim školama (1995. – 2006.) i srednjim školama (1995. – 2018.), nastavnih programa za hrvatske dopunske škole u inozemstvu (1995. – 2004.) i nastavnih programa za pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj (1995. – 2007.). Tijekom četiriju desetljeća sudjelovao je kao predavač na različitim skupovima i seminarima za stručno usavršavanje nastavnika diljem Europe. Dvadeset pet godina bio je predsjednik ili član povjerenstva za polaganje stručnih ispita za učitelje i profesore hrvatskoga jezika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

Bio je glavni urednik listova: Naši pokušaji, Zvonimir i Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja; član uredništava časopisa i zbornika: Kršni zavičaj, Nova Matica, Drinovački zov, Nastavni vjesnik, Život i škola, Hum i dr.; član Uredništva Filmoteke 16; urednik struke u Hrvatskome leksikografskom zavodu Miroslava Krleže; član Uredništva Zbornika radova i pjesama (urednik /2005. – 2009./ pet zbornika radova međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova u Kijevu o životu i djelu hrvatskih književnika: Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića, Vlade Gotovca, Jure Kaštelana i Ivana Raosa); urednik Zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (2008.); član Uredništva zbornika radova znanstveno-stručnih skupova s međunarodnom suradnjom Prema kvalitetnoj školi u Splitu (2005. – 2008.); član Uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (2004. – 2011.) u Hrvatskome leksikografskom institutu u Mostaru itd. Glavni je urednik znanstvenoga časopisa Hrvatski (2003. – 2018.).

Bio je pročelnik Sekcije za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti Hrvatskoga filološkog društva (1982. – 1984.); dvije godine predsjedatelj Stručnog vijeća Zagrebačke slavističke škole ‒ Hrvatskoga seminara za strane slaviste (2000. – 2002); predsjednik Odjela za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti Hrvatskoga filološkog društva (2003. – 2018.); član Matice hrvatske; član Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika (sjedište u Zagrebu); član HAZU BiH (sjedište u Mostaru); član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost BiH (sjedište u Sarajevu); član udruge Hrvatski novinari i publicisti; član Hrvatskoga kulturnog društva Napredak itd.

Hrvatski političar i diplomat[uredi | uredi kôd]

Do 28. prosinca 1989. nije bio član ni jedne političke stranke ni "partije". Jedan je od utemeljitelja i prvi dopredsjednik HKDS-a (28. prosinca 1989. ‒ 18. kolovoza 1990.) i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (predsjedavajući Utemeljiteljske skupštine, 11. siječnja 1990.); član predsjedništva HDZ BiH (1990. ‒ 1995.); izabran za hrvatskoga narodnog zastupnika na višestranačkim izborima za Skupštinu SRBiH (18. studenoga 1990.); predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini BiH (1990. ‒ 1995.); hrvatski narodni zastupnik u Skupštini SFRJ i predsjednik Odbora za nerazvijene republike i pokrajine od 28. prosinca 1990. do 21. lipnja 1991. (zbog generalskih prijetnji pozvao na sjednici hrvatske, slovenske, muslimanske, albanske i druge zastupnike na izlazak iz Skupštine SFRJ); kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini BiH ‒ iznimno, presudno zaslužan za odluku (25. siječnja 1992.) i održanje referenduma o neovisnosti BiH (29. veljače i 1. ožujka 1992.); u HVO-u zadužen za promidžbene djelatnosti (1992.); predsjedavajući Hrvatskoga zastupstva u Ustavotvornoj skupštini FBiH (1994. ‒ 1995.); član Hrvatskoga izaslanstva na hrvatsko-bošnjačkim pregovorima u Beču (1994.); zastupnik na parlamentarnom zasjedanju OESS-a u Beču (1994.); član i predsjedavajući Hrvatskoga pregovaračkog prosvjetnog izaslanstva za mirnu reintegraciju Hrvatskoga Podunavlja u Vukovaru (1996. ‒ 1998.). Od početka 1999. odbijao je sve ponude političkih i diplomatskih dužnosti te potpuno se posvetio sveučilišnoj karijeri i znanosti.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

AUTORSKE KNJIGE:

  • Hrvatski roman u školi, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1989., 108 str. ISBN 86-329-0390-X
  • Bosnia-Hercegovina, Slike rata ‒ War Pictures ‒ Kriegsbilder ‒ Images de guerre (suautor: Krešimir Šego), Zagreb, 1992., 127 str.
  • Bosnia-Hercegovina, Slike rata ‒ War Pictures ‒ Kriegsbilder ‒ Images de guerre (suautor: Krešimir Šego), II. prom. izdanje, Zagreb, 1993., 127 str.
  • Hrvatski jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom školstvu, Profil, Zagreb, 2001., 189 str. ISBN 953-200-328-2
  • Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001., 176 str. ISBN 953-200-455-8 nevaljani ISBN
  • Hrvatski roman u školi, II. promijenjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 271 str. ISBN 953-200-326-6
  • Profesori i učenici, hrvatski pisci, Birotisak, Zagreb, 2001., 193 str. ISBN 953-6156-21-0
  • Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Profil, Zagreb, 2001., 252 str. ISBN 953-200-486-6
  • Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2004., 234 str. ISBN 953-12-0045-9
  • Nagovori i zagovori, Naklada Protuđer Split, 2004., 134 str.
  • Priručnik za profesore uz Hrvatsku čitanku 1 (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004., 123 str.
  • Priručnik za profesore uz Hrvatsku čitanku 3 (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004. 115 str.
  • Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini, Hrvatski leksikografski institut BiH, Mostar, 2006., 307 str. ISBN 9958-9249-3-5
  • Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva, Redak, Split, 2007., 270 str. ISBN 978-953-99193-5-9
  • Recepcija dječje književnosti, Redak, Split, 2008., 190 str.
  • Prinosi bosanskohercegovačkih Hrvata hrvatskoj kulturi, I. i II. dio (rasprave i članci te prikazi i osvrti) (u digitalnom obliku; otisnuto nekoliko primjeraka), Profil, Zagreb, 2008., 453 str.
  • Kijevske rasprave o hrvatskim književnicima, Redak, Split, 2011., 364 str.
  • Recepcija djela braće Šimića: Antuna Branka i Stanislava Stanka, Redak, Split, 2011., 122 str.

UREDNIČKE KNJIGE:

  • Antun Golubić, Gost u srcu (ur.), Zagreb, 1990., 93 str.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), Školske novine, Zagreb, 1995., 201 str.
  • Sunčana Škrinjarić, Kakva je to ljubav bila (prir.), Školska knjiga, Zagreb, 1995., 48 str.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), II. prom. izdanje, Školske novine, Zagreb, 1996., 201 str.
  • Hrvatske usmene priče (prir.), Školska knjiga, Zagreb 1996., 136 str.
  • Antun Gustav Matoš, Oko Lobora i drugi putopisi (prir.), Alfa, Zagreb, 1996., 159 str.
  • Hrvatske usmene pjesme i brojilice (prir. i Josip Kekez), Alfa, Zagreb, 1996., 143 str.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1996., 184 str.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1996., 208 str.
  • Fran Mažuranić, Lišće i Mladost-radost (prir.), Alfa, Zagreb, 1997., 120 str.
  • Alphonse Daudet, Pisma iz mog mlina (prir.), Alfa, Zagreb, 1997., 132 str.
  • Nikola Kordić, Izabrane pjesme (urednici: Vlado Pandžić, Žarko Ilić i Krešimir Šego), Kršni zavičaj, Humac/Ljubuški i Zbornik „Kačić“, Split, 1997., 173 str.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998., 184 str.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998., 208 str.
  • Anđelko Vuletić, Tajna večera (ur.; izbor i predgovor Vlatko Pavletić), Profil, Zagreb, 1998., 241 str.
  • Hrvatska lađa, I. dio (prir. i Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2001., 188 str.
  • Hrvatska lađa, II. dio (prir. i Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2001., 212 str.
  • Stanislav Šimić, Krleža kao kritik (prir.), Split, 2003., 89 str.
  • Hrvatske usmene priče (II. prom. izdanje), Školska knjiga, Zagreb, 2004., 190 str.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme (prir.), Profil, Zagreb, 2005., 212 str.
  • Zbornik radova i pjesama (I. dio: Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću (ur.), Kijevo, 2005., str. 7‒232.
  • Antun Branko Šimić, Preobraženja (prir.), Zagreb, 2005., 76 str.
  • Antun Branko Šimić, Sunce siromaha (prir.), Vinkovci, 2006.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Tinu Ujeviću (ur.), Kijevo, 2006., str. 9‒156.
  • Antun Branko Šimić, Molitva (prir.), Zagreb, 2006., 80 str.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Vladi Gotovcu (ur.), Kijevo, 2007., str. 7–235.
  • Hrvatske usmene priče (III. prom. izdanje), Školska knjiga, Zagreb, 2007., 190 str.
  • Alphonse Daudet, Pisma iz mog mlina (prir.) (II. prom. izdanje), Alfa, Zagreb, 2008., 115 str.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Juri Kaštelanu (ur.), Kijevo, 2008., str. 7–215.
  • Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (ur.), Matica hrvatska Grude, Drinovci, 2008., 515 str.
  • 30 godina Veteranskoga nogometnoga kluba „Josip ban Jelačić“ (glavni urednik), Zagreb, 2008., 128 str.
  • Anđelko Ađo Opačak, Moje Drinovačko Brdo (glavni urednik), Drinovačko Brdo, 2009., 555 str.
  • Zbornik radova i pjesama. Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Ivanu Raosu (ur.), Općina Kijevo i Pučko otvoreno učilište Invictus – Zagreb, Kijevo, 2009., str. 7‒272.
  • Antun Branko Šimić, Pjesme (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., 262 str.
  • Antun Branko Šimić, Proza I (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., 298 str.
  • Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine 1 (A-Đ), 1. svezak (urednik za književnost), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009.
  • Antun Branko Šimić, Proza II (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., 290 str.
  • Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela (prir.), Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., 628 str.

POGLAVLJA U KNJIGAMA:

  • „Problemska nastava književnosti i teorija recepcije“, u: Problemsko učenje u nastavi (Zbornik radova Naučnog skupa o problemskoj nastavi), Loznica, 1984., str. 100–103.
  • „Zorno spoznavanje odnosa jednine i množine kao jezikoslovnih pojmova u nižim razredima osnovne škole“, u: Metodičke osnove za primjenu filma u nastavi (knjiga 6), Filmoteka 16, Zagreb, 1987., str. 30–38.
  • „Pogovor“, u: Andrija Vučemil, Duvanjska rapsodija, Matica hrvatska, Zagreb, 1990., str. 79‒82.
  • „Bogat unutarnji svijet u pjesničkom jeziku“, u: Antun Golubić, Gost u srcu, Zagreb, 1990., str. 91‒93.
  • „Sprega milozvučja i čvrstih poruka“, u: Kažimir Sušac, Blagdanska žeđ, Zagreb, 1990., str. 113‒118.
  • „Hrvatske škole u izvaneuropskim zemljama“ (suautor: Ante Vučić), u: Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb, 1991., str. 59–61.
  • „Iz krila starih lirskih zanosa“, u: Umberto Lončar, Tišine i nemiri, Split, 1992., str. 111‒113.
  • „Riječ progovorna, pozdravna četvrtom izdanju“, u: Pejo Šimić, Zov Hrvata Bosanskog Posavlja, Zagreb, 1993., str. 5‒6.
  • „Hrvatska ikavica u muslimanskoj usmenoj književnosti“, u: Hrvatski neretvanski zbornik, Metković, 1993., str. 195–202.
  • „Izbjegla djeca iz Bosne i Hercegovine i učenje hrvatskog jezika“, Hrvatski narodni kalendar: Napredak 1994, Sarajevo, 1993., str. 41–53.
  • „Hrvatske početnice u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću“, u: Uloga Katoličke crkve u razvoju hrvatskoga školstva (Zbornik radova Znanstvenoga skupa o ulozi Katoličke crkve u razvoju hrvatskoga školstva), Zagreb, 1994., str. 125–138.
  • „Neprijeporna nazočnost zanimljiva umjetnika“, u: Nikola Vučković, Izložba u Galeriji INA (katalog), Zagreb, 1995.
  • „Pogovor“, u: Zvonimir Marić, Na ognjištu, HKD Napredak, Split, 1995., str. 85‒88.
  • „Trnom po odurnom“, u: Ivan Dujmović, Trn, Zagreb, 1995., str. 79‒84.
  • „O jezikoslovnim pogledima i jeziku prof. Ante Kostantina Matasa, hrvatskoga narodnog preporoditelja u Dalmaciji“, u: Ante Kostantin Matas, njegovo vrijeme i djelo (Zbornik radova Znanstvenog skupa o Anti Kostantinu Matasu u Splitu), Zagreb, 1995., str. 57–68.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije recepcije“ (dopuna već objavljenog rada po želji urednika), u: Hrvatski u školi (zbornik reprezentativnih metodičkih radova), Zagreb, 1996., str. 87–105.
  • „Fra Grgo Martić – pisac hrvatskih školskih knjiga“, u: Fra Grgo Martić i njegovo doba (Zbornik radova Znanstvenog skupa fra Grgo Martić i njegovo doba), Zagreb, 1996., str. 335–346.
  • „Riječ za Hrvatsku. Prinosi hercegovačkih Hrvata temeljima hrvatske književnosti“, u: Hercegovina ‒ naš zavičaj (glavni i odgovorni urednik: Božo Skoko), Zavičajni klub studenata Hercegovine, Zagreb, 1996., str. 33–35.
  • „Draga priča ili dosanjana radost“, u: Ivan Ićan Ramljak, San bez uzglavlja, Alfa, Zagreb, 1997., str. 112–118.
  • „Sreća u čežnji“ (pogovor), u: Mila Vlašić, Cijeli vijek tihe čežnje (Šeherezadeje 2), Maribor, 1997., str. 41–49.
  • „Bilješka o piscu“, u: Anđelko Vuletić, Tajna večera (ur.; izbor i predgovor Vlatko Pavletić), Profil, Zagreb, 1997., str. 232.
  • „Herceg-Bosna u Truhelkinim romanima `Vojača` i `Finis Hercegovinae`“, u: Zlatni danci ‒ život i djelo Jagode Truhelke (Zbornik radova Znanstvenog skupa: Zlatni danci ‒ život i djelo Jagode Truhelke), Osijek, 1998., str. 155–170.
  • „Stručno umijeće i ljubav prema hrvatskom jeziku“, u: Ilija Protuđer, Pravilno govorim hrvatski 2, Split, 1998., str. 12.
  • „Nadahnuća prvih vidika“, u: Mila Vlašić, Moj Mostar, ljubavi moja, Maribor – Mostar, 1999., str. 98–101.
  • „`Sunčevina` koje drugdje nema“, u: Mila Vlašić, Usred jarka sunca, Maribor – Mostar, 1999., str. 98–101.
  • „Studije visokog stupnja sugestivnosti“, u: Milorad Nikčević, Na civilizacijskim ishodištima, Osijek, 1999., str. 263–267.
  • „Na križnom putu (Nikola Vučković, Na križnom putu)“, u: Nikola Vučković (katalog), Široki Brijeg, 16. ožujka 1999.
  • „Recepcija Šimunovićeva književnog djela u hrvatskoj školi“, u: Zbornik radova  i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Dinku Šimunoviću, Kijevo, 2002., str. 39–52.
  • „Pjesnik u Divkovićevim Jelaškama“, u: Ilija Orkić, Djeca su anđeli, Vidovice – Orašje, 2002., str. 9–13.
  • „Recepcija makedonske književnosti u hrvatskom školstvu. Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa „Braća Miladinovi“ u Zagrebu i Đakovu, 23. i 24. lipnja 2001., Zagreb, 2003., str. 99–128.
  • „Recepcija najnovijega hrvatskoga romana“, u: Drugo slovensko-hrvaško slavistično srečanje/Drugi hrvatsko-slovenski slavistički skup (Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa „Slovensko-hrvatska sretanja“, Šmarješke Toplice, 2001), Ljubljana, 2003., str. 243–256.
  • „Recepcija Begovićeva književnog djela u hrvatskoj školi“, u: Zbornik radova i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Milanu Begoviću, Kijevo, 2003., str. 27–40.
  • „Pjesme o dičnoj hrvatskoj povijesti“, u: Ante Nadomir Tadić Šutra, Rađaj, Jelena, Zagreb, 2004., str. 73–76.
  • „Školska recepcija Matoševih rodoljubnih pjesama“, u: Zbornik radova i pjesama Stručnoga i znanstvenog skupa o Antunu Gustavu Matošu, Kijevo, 2004., str. 43–56.
  • „Književnost u naučnim osnovama Franjevačke gimnazije u Visokom (1900–1918)“, u: Spomen-spis: Zbornik znanstvenih radova u čast fra Ignacija Gavrana, Zagreb, 2004., str. 395–422.
  • „Antun Branko Šimić i njegovo vrijeme“, u: Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme, Profil, Zagreb, 2005., str. 172‒177.
  • „Prva i glavnija izdanja Šimićevih pjesama“, u: Antun Branko Šimić, Preobraženja i izabrane druge pjesme, Profil, Zagreb, 2005., str. 178.
  • „Kronološki pregled života i književnog rada Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću, Kijevo, 2005., str. 9–15.
  • „Rodbinski prilozi za životopis Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Antunu Branku Šimiću, Kijevo, 2005., str. 151–165.
  • „Recepcija obiteljskih sveza i govora u suvremenim hrvatskim lektirnim romanima (u višim razredima osnovne škole)“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 7: Obitelj u književnosti za djecu i mladež, Osijek, 2006., str. 167–189.
  • „Stjepko Težak, dobitnik Nagrade Stjepana Ivšića“, u: Dobitnik Nagrade „Stjepan Ivšić“ ‒ Stjepko Težak, Četvrti hrvatski slavistički kongres (suautori: Stjepan Babić i Josip Lisac), Varaždin ‒ Čakovec, 2006., str. 5–17.
  • „Odabrana bibliografija (prof. dr. sc. Stjepka Težaka)“, u: Dobitnik Nagrade „Stjepan Ivšić“ ‒ Stjepko Težak, Četvrti hrvatski slavistički kongres, Varaždin ‒ Čakovec, 2006., str. 21–28.
  • „Rasprave s visokim stupnjem sugestivnosti“, u: Milica Lukić i Mile Bakić (ur.), Dnevnik čitanja jednog intelektualca: književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, Savez crnogorskih udruga Hrvatske, Zagreb, 2006., str. 97–99.
  • „Kronološki pregled života i književnog rada Tina Ujevića“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Tinu Ujeviću, Kijevo, 2006., str. 11–28.
  • Predgovor“, u: Dalibor Brozović, Prvo lice jednine, Mostar, 2006., str. 5–8.
  • „Predaja, legenda i mit u hrvatskim školama u inozemstvu“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 8: Predaja, mit i legenda, Osijek, 2007., str. 57–73.
  • „Prilozi za govornički portret Vlade Gotovca“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Vladi Gotovcu, Kijevo, 2007., str. 83–106.
  • „Slobodno gospodarenje svojim mislima“, u: Mario Bilić, Što je kritik htio reći, Split, 2007., str. 5–10.
  • „Recepcija Gardaševa književnog djela u Bosni i Hercegovini“, u: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 8: Život i djelo(vanje) Ante Gardaša (29. i 30. ožujka 2007.), Osijek, 2008., str. 35–50.
  • „Jelenićevi prilozi za povijest govorništva bosanskih franjevaca“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa „Život i djelo dr. fra Julijana Jelenića“, Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko-Zagreb, Zagreb, 2008., str. 257−278.
  • „Jure Kaštelan u očima naših suvremenika“, u: Zbornik radova i pjesama Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Juri Kaštelanu, Kijevo, 2008., str. 41–58.
  • „Borba za rukopise Antuna Branka Šimića“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću, Matica hrvatska Grude, Drinovci, 2008., str. 83–106.
  • „Prosjačka govornička škola u Raosovu romanu Prosjaci & sinovi“, u: Radovi Međunarodnoga stručnog i znanstvenog skupa o Ivanu Raosu (Zbornik radova i pjesama), Kijevo, 2009., str. 19−38.
  • „Antun Branko Šimić: `Čuđenje u svijetu` ili jedan od najvećih hrvatskih pjesnika svih vremena“, u: Antun Branko Šimić, Pjesme, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−24.
  • „A. B. Šimić – avangardni književni kritik“, u: Antun Branko Šimić, Proza I, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−19.
  • „`Duhovno hajduštvo u jeziku` protiv `zloduha u kulturi`“, u: Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 7−41.
  • ·„Produktivni avangardni kritik – usputni, neuspjeli pripovjedač“, u: Antun Branko Šimić, Proza II, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 5−23.
  • „Prešućivani pisac `vrijedne pjesničke socijalne satire`, zanimljivih eseja i kritika“, u: Stanislav Šimić – Vladimir Jurčić, Izabrana djela, Matica hrvatska u Sarajevu i FMC Svjetlo riječi d.o.o. Sarajevo, Sarajevo, 2009., str. 415−429.
  • „Alfirević, Ante“ (i još osamdeset sedam enciklopedijskih natuknica: autor ili suautor), u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine 1 (A-Đ), 1. svezak (urednik za književnost), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009.
  • „Pjesnik Boris Maruna u očima naših suvremenika“, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa o Borisu Maruni (ur. Stipe Grgas), 9. kijevski književni susreti, Kijevo, 2010., str. 175−191.
  • „Stanislav Šimić – `duhovni hajduk u jeziku`“, Susreti (Godišnjak Matice hrvatske Grude), Grude, 2010., 4, str. 247−274.
  • „Mirom i otporom opominje stećak“, u: Nedjeljko Kaveljević Ždero, Stećak, Jutro poezije, Zagreb, 2010., str. 87‒97.
  • „Svečani govori Ante Kostantina Matasa u Sinju – klasična nadahnuća za hrvatsko domoljublje“, u: Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije“, Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore i Matica hrvatska Split, Zadar – Dugopolje, 2010., str. 537–568.
  • „Buconjićeve Ljiljanke i prosvjetiteljske zamisli“, u: Šesti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti: Nikola Buconjić, hrvatski književnik, etnograf, folklorist i historiograf (zbornik radova), Opuzen – Zagreb, 2011., str. 150–169.
  • „Iz recenzije“ (pogovor), u: Esad Jogić, Mrtvi vlak, Glas Koncila, Zagreb, 2011., str. 227‒228.
  • „Slamnigov srednjoškolski i sveučilišni priručnik Svjetska književnost zapadnoga kruga“, u: Ivan Slamnig, ehnti tschatschine Rogge! (ur. Krešimir Bagić), Zbornik radova 10. kijevskih književnih susreta, Kijevo – Zagreb, 2011., str. 251–268.
  • „Pregled stručnih i znanstvenih radova u kijevskim zbornicima (2002‒2011)“, u: XI. Kijevski književni susreti (ur. Stipan Matoš), Kijevo ‒ Zagreb, 2012., str. 16‒40.
  • „Stihovi nam griju dušu“ (predgovor), u: Danijel Kralj, Vrijeme za snove, Matica hrvatska, Čakovec, 2014., str. 5–16.
  • „Domoljubne i rodoljubne pjesme u Glasu Hercegovca“, u: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog simpozija „Fra (don) Franjo Milićević“ (glavni urednik: Ivan Ševo), FRAM-ZIRAL, Mostar, 2016., str. 67‒94.
  • „Doprinosi Jože Lipnika istraživanju recepcije hrvatske književnosti u Sloveniji“, u: Med didaktiko slovenskega jezika in poezijo: ob 80-letnici Jožeta Lipnika (ur. Marko Jesenšek), Univerzitetna založba Maribor, Maribor ‒ Bielsko-Biala ‒ Budapest ‒ Kansas ‒ Praha, 2017., str. 11‒29.
  • „Predgovor“, u: Danijel Kralj, Moja radost neprolazna, Matica hrvatska, Čakovec, 2018., str. 5‒9.
  • „Fra Petar Bakula kao retoričar, propovjednik ili govornik“, u: Zbornik o fra Petru Bakuli (O 200. obljetnici njegova rođenja. Znanstveno-stručni simpozij, Mostar, 14. listopada 2016.) (glavni urednik: fra Ivan Ševo; izvršni urednik: Šimun Musa), FRAM-ZIRAL, Mostar, 2018., str.  205‒236.

UDŽBENICI:

  • Jezik i izražavanje, udžbenik za I. i II. stupanj strukovne izobrazbe (suautor: Petar Prpić), Birotehnika, Zagreb, 1990., 78 str.
  • Književnost i scenska umjetnost, čitanka hrvatskoga jezika za I. razred srednje škole s talijanskim nastavnim jezikom (suautori: Josip Kekez i Petar Prpić), Edit, Rijeka, 1992., 142 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996., 318 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996., 352 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, Zagreb, 1996., 180 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996., 120 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, Zagreb, 1996., 230 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1996., 126 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, II. izdanje, Zagreb, 1997., 232 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1997., 224 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), II. (I. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1997., 180 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997., 318 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997., 352 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1997., 126 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), II. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1997., 120 str.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1997., 208 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1997., 352 str.
  • Hrvatska čitanka 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1998., 254 str.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998., 338 str.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih
  • (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.,
  • 307 str.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.,
  • 280 str.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), Profil, Zagreb, 1998.,
  • 328 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1998., 126 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), III. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1998., 120 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, III. izdanje, Zagreb, 1998., 232 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), III. (II. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1998., 190 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 1998., 318 str.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1998., 208 str.
  • Hrvatska čitanka 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1999., 311 str.
  • Hrvatska čitanka 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), II. izdanje, Alfa, Zagreb, 1999., 254 str.
  • Hrvatska darovnica, priručnik za V., VI., VII. i VIII. razred hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Questor, Zagreb, 1999., 304 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, IV. izdanje, Zagreb, 1999., 232 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), IV. (III. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 1999., 190 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 318 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 126 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), IV. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 120 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 352 str.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih   (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 338 str.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 311 str.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 328 str.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), II. izdanje, Profil, Zagreb, 1999., 328 str.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 338 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 352 str.
  • Hrvatska čitanka 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), III. izdanje, Alfa, Zagreb, 2000., 208 str.
  • Hrvatska čitanka 5, udžbenik za 5. razred osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), I. izdanje, Alfa, Zagreb, 2000., 208 str.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih             (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 311 str.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 280 str.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), III. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 328 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez),             Školske novine, V. izdanje, Zagreb, 2000., 232 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), V. (IV. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 2000., 190 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), V.            izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 318 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor:             Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 126 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor:             Josip Kekez), V. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2000., 120 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, VI. izdanje, Zagreb, 2001., 232 str.
  • Književnost 3, udžbenik za III. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), VI.  (V. dopunjeno) izdanje, Školske novine, Zagreb, 2001., 190 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 318 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 126 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 120 str.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 338 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 352 str.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 328 str.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 311 str.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), IV. izdanje, Profil, Zagreb, 2001., 280 str.
  • Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VI. dopunjeno izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 120 str.
  • Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih strukovnih škola (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 126 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 318 str.
  • Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (suautor: Josip Kekez), VII. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 318 str.
  • Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 338 str.
  • Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 311 str.
  • Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 280 str.
  • Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (suautori: Mile Mamić i Josip Kekez), V. izdanje, Profil, Zagreb, 2002., 280 str.
  • Hrvatska darovnica. Priručnik za V., VI., VII. i VIII. razred hrvatskih dopunskih  škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), II. prom. izdanje, Alka script, Zagreb, 2002., 304 str.
  • Hrvatska pozdravnica. Priručnik za učenike prvoga i drugog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Profil, Zagreb, 2004., 124 str.
  • Hrvatska radosnica. Priručnik za učenike trećega i četvrtog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu (suautorica: Vlasta Sabljak), Profil, Zagreb, 2004., 123 str.
  • Hrvatska čitanka iz svjetske književnosti 1 (do romantizma). Priručnik za srednjoškolce i studente (suautor: Goran Novaković), Profil, Zagreb, 2004., 518 str.
  • Hrvatska čitanka 1: udžbenik za prvi razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004., 352 str.
  • Hrvatska čitanka 3: udžbenik za treći razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004., 333 str.
  • Stvaralačka vježbenica 1: uz Hrvatsku čitanku 1 za treći razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004., 104 str.
  • Stvaralačka vježbenica 3: uz Hrvatsku čitanku 3 za treći razred gimnazije (suautorica: Gea Cetinić), Profil, Zagreb, 2004., 104 str.
  • Književnost 2, udžbenik za II. razred ekonomskih škola (suautor: Josip Kekez), Školske novine, VII. izdanje, Zagreb, 2005., 232 str.
  • Hrvatska čitanka iz svjetske književnosti 2 (realizam, naturalizam, verizam, modernizam). Priručnik za srednjoškolce i studente (suautor: Goran Novaković), Profil, Zagreb, 2006., 306 str.

ZNANSTVENI RADOVI U ČASOPISIMA:

  • „Predškolsko dijete i knjiga“, Roditelji i škola, 1977., 6, str. 7–9.
  • „Metodički pristup Balzakovu romanu Otac Goriot u srednjoj školi“, Književnost jezik, 1978., 2-3, str. 207–219.
  • „Odnos učenika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, I. dio, Život i škola, 1978., 7-8, str. 395–400.
  • „Jedna mogućnost pristupa romanu Zločin i kazna F. M. Dostojevskoga u srednjoj školi“, Pedagoški rad, 1978., 7-8, str. 365–373.
  • „Pregled suvremene metodike nastave romana u Francuskoj“, Književnost i jezik, 1978., 4, str. 322–328.
  • „Element-film u nastavi jezika i književnosti“, Metodičke osnove za primjenu filma u nastavi, 1978., 2, str. 28–55.
  • „Odnos učenika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, II. dio, Život i škola, 1979., 1-2, str. 50–54.
  • „Razmatranje o slobodnim aktivnostima u usmjerenom obrazovanju s osobitim obzirom na društvo prijatelja dramske umjetnosti“, Suvremena metodika, 1979., 2, str. 96–101.
  • „Jedna mogućnost pristupa romanu Divota prašine u usmjerenom obrazovanju“, Suvremena metodika, 1979., 4, str. 276–287.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Kovačićevu romanu U registraturi“, I. dio, Život i škola, 1980., 3-4, str. 213–221.
  • „Metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, I. dio, Pedagoški rad, 1980., 3-4, str. 145–151.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Kovačićevu romanu U registraturi“, II. dio, Život i škola, 1980., 5-6, str. 309–315.
  • „Metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, II. dio, Pedagoški rad, 1980., 5-6, str. 241–247.
  • „Problemsko-recepcijski pristup Božićevu romanu Kurlani“, Obrazovanje i rad, 1980., 7, str. 15–28.
  • „Roman u nastavi književnosti između dva rata“, Školski vjesnik, 1980., 3, str. 265–272.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije
  • recepcije“, I. dio, Suvremena metodika, 1980., 2, str. 123–129.
  • „Šenoin roman Zlatarovo zlato u spletu modernih metodičkih koncepcija i teorije
  • recepcije“, II. dio, Suvremena metodika, 1980., 3, str. 268–278.
  • „Odnos nastavnika prema romanu i školskoj interpretaciji romana“, Život i škola,
  • 1981., 3-4, str. 116–126.
  • „Nastava romana u Hrvatskoj na koncu 19. i početku 20. stoljeća“, Školski vjesnik,
  • 1982., 2, str. 161–169.
  • „Recepcija Marinkovićeva romana Kiklop u usmjerenom obrazovanju“, Život i škola, 1983., 2, str. 165–178.
  • „Recepcija kritike dječje književnosti u školskim relacijama“, Kulturni život, 1983., 1-2, str. 38–42.
  • „Književnost i odgoj“, Sam. vaspitanje, 1983., 2, str. 89–94.
  • „Francuska eksplikacija teksta“, Školski vjesnik, 1984., 1, str. 28–30.
  • „Osnovni tokovi školske interpretacije romana od 1945. do 1979.“, I. dio, Život i škola, 1984., 4, str. 357–367.
  • „Osnovni tokovi školske interpretacije romana od 1945. do 1979.“, II. dio, Život i škola, 1984., 5, str. 467–477.
  • „Dječja knjiga i očekivani recipijenti“, Umjetnost i dijete, 1984., 4, str. 215–221.
  • „Književnost u starom grčkom odgoju: od Homera do Platona, Izokrata i Aristotela“, Sam. vaspitanje, 1985., 3, str. 273–277.
  • „Književnost u helenističkom odgoju“, Sam. vaspitanje, 1985./1986., 2, str. 81–87.
  • „Današnja recepcija Šenoina Prijana Lovre“, 15 dana, 1988., 3, str. 17–19.
  • „Književnost u odgoju i obrazovanju i slika“, Suvremena metodika, 1990., 4, str. 194–197.
  • „Književnost u starom rimskom odgoju“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1990., 25, str. 29–40.
  • „Školske kazališne djelatnosti u Hrvatskoj“, Umjetnost i dijete, 1990., 5-6, str. 321–327.
  • „Izbjegla djeca iz Bosne i Hercegovine i učenje hrvatskoga jezika“, Suvremena metodika (Hrvatski jezik u školi), 1993., 2-3, str. 56–63.
  • „Pismo i grafija u hrvatskim školskim knjigama u prvoj polovici 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1993‒94., 28-29, str. 29–57.
  • „Andrija Kujundžić – hrvatski jezikoslovac i prosvjetitelj“, Bosna franciscana, 1995., 2, str. 88–100.
  • „Hrvatski jezikoslovac i prosvjetitelj Stjepan Marijanović“, Bosna franciscana, 1995., 3, str. 115–130.
  • „Pravopisno-jezično i pedagoško-didaktičko značenje Jukićeva Početka pismenstva“, Bosna franciscana, 1995., 4, str. 88–98.
  • „Metodološke (metodičke) značajke programa hrvatskoga jezika za gimnazije i strukovne škole“, Nastavni vjesnik, 1996., 1, str. 12–26.
  • „Antun Branko Šimić (1898. ‒ 1925.)“, Školske novine, 1998., 38, str. 8–9.
  • „Hrvatsko srednje školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918.“, Život i škola, 1999., 1-2,
  • str. 9–22.
  • „Hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918.“, Život i škola, 2000., 3, str. 5–14.
  • „Francuski prinosi metodici nastave književnosti u 20. stoljeću“, Metodika, 2002., 3, str. 125–156.
  • „Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru“, Kršni zavičaj, 2006., str. 9–23.
  • „Hrvatski prinosi albanskom školstvu“ (suautor: Mazllom Kumnova), Hrvatski,  2007., 1, str. 13–46.
  • „Uloge autora udžbenika hrvatskoga jezika“ (suautorica: Jadranka Nemeth-Jajić), Hrvatski, 2007, 1, str. 77–97.
  • „Hrvatski u srednjim školama u Banskoj Hrvatskoj (1901. ‒ 1918.)“, Hrvatski, 2007., 2, str. 65–90.
  • „Dramski tekst kao lingvometodički predložak u antici“, Hrvatski, 2008., 1, str. 9−28.
  • „Bosanskohercegovački prinosi hrvatskoj književnosti (11. st. – 1945.)“, Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu, 2008., X, str. 101−126.
  • „Sveučilišni udžbenici Josipa Silića“, Hrvatski, 2009., 1, str. 92–115.
  • „Škola, učenje i učivo u Damjanovićevim znanstvenim prinosima“, Croatica, 2012., 6, str. 29–58.
  • „Antologijski govor fra Paškala Buconjića o svetoj braći Ćirilu i Metodu u Rimu (uoči 150. obljetnice: 5. srpnja 1863. ‒ 5. srpnja 2013.)“, Susreti 6, 2012., str. 13‒26.

OSTALI RADOVI U ČASOPISIMA I LISTOVIMA:

  • „O radu literarne družine“, Prosvjetni list, 1970., 356, str. 6.
  • „Sistematiziranje gradiva iz pravopisa u VIII. razredu osnovne škole“, Škola danas, 1970., 3, str. 151–156.
  • „O radu s literarnim družinama“ (urednikove promjene već objavljenog teksta), Škola danas, 1971., 3-4, str. 131–134.
  • „Sistematiziranje gradiva iz pravopisa u VIII. razredu osnovne škole“ (II. prom. izdanje u urednikovoj izvedbi), Naša škola, 1972., 1-2, str. 45–50.
  • „Metodičko djelo Novaka Novakovića“, Suvremena metodika, 1977., 1, str. 59–63.
  • „Metodičko djelo Antice Antoš“, Suvremena metodika, 1977., 2, str. 133–137.
  • „Prof. dr. Pero Šimleša kao metodičar nastave materinskog jezika“, Suvremena metodika, 1977., 3, str. 211–217.
  • „Ptica lira leti nebom... (Izbor iz suvremene francuske poezije za djecu)“, Modra lasta, 1977., 12, str. 18–19.
  • „Metodičko djelo Mare Zuber“, Suvremena metodika, 1978., 1, str. 41–47.
  • „Kolektivno predavanje“, Školske novine, 1978., 9, str. 14.
  • „Bibliografija metodičkih radova o djelima Miroslava Krleže“, Školske novine, 1978., 38–39, str. 11.
  • „Izbor knjiga (s metodičkim komentarima) o Miroslavu Krleži“, Suvremena metodika, 1979., 1, str. 80–84.
  • „Filmizirana komunikacija s Krležinim djelom“, Suvremena metodika, 1979., 1, str. 75–77.
  • „Kratak bibliografski pregled suvremene metodike nastave romana u Sovjetskom Savezu na ruskom jeziku“, Književnost i jezik, 1980., 1, str. 67–73.
  • „Književno djelo i učenik u središtu pažnje“, Školske novine, 1980., 18-19, str. 18.
  • „Progovor za jednu novu školsku recepciju Prosjaka Luke“, Školske novine, 1981., 40, str. 10.
  • „Kakvo jezično-umjetničko područje?“ (suautori: Ante Čokolić, Zvonimir Diklić, Franjo Lajoš, Petar Prpić, Dragutin Rosandić, Mirjana Rosandić-Kleončić, Dragica Skelin i Branko Šnidaršić), Školske novine, 1988., 42, str. 3–4.
  • „Jezično i književno znanje kandidata za profesore“, Školske novine, 1989., 4, str. 14–17.
  • „Ime hrvatskog naroda i jezika u hrvatskoj književnosti: od 11. do 18. stoljeća“, Kršni zavičaj, 1989., 22, str. 26–31.
  • „Hrvatska kultura i školstvo u tragičnim nevoljama“, Zvonimir, 1990., 1, str. 22.
  • „Demokracija, nova škola, novi ravnatelji“, Prosvjetni list, 1991., 817, str. 5.
  • „Dragi naš jezik hrvatski“, Riječ, 1992., 5, str. 17.
  • „Dragi naš jezik hrvatski“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 18.
  • „Dragi naš jezik hrvatski: poticaji iz gorčine trpljenja“, Riječ, 1992., 6, str. 14–15.
  • „Biskup fra Paškal Buconjić – hrvatski preporoditelj“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 9–15.
  • „Fra Radoslav (Andrija) Glavaš, stariji (svećenik i kulturni djelatnik, profesor i učilišni ravnatelj, književnik i povjesnik)“, Drinovački zov, 1993., 2, str. 11–17.
  • „Molitvenik fra Anđela Nuića“, Drinovački zov, 1994., 3, str. 18–21.
  • „Hrvatska pismenost i školstvo u Bosni i Hercegovini“, Školske novine, 1994., 24, str. 8–9.
  • „Bosna je već doživjela etnička čišćenja“, Hrvatski i bošnjački tjednik, 1994., 5, str. 26–27.
  • „Hrvatske početnice u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću (u posljednjih sedam desetljeća turske uprave)“, Školske novine, 1994., 40, str. 8–9.
  • „Obiteljska molitva (Razmišljanje u Godini obitelji)“ (pseud. A. Drin), Drinovački zov, 1994., 3, str. 7–11.
  • „Pregled odnosa bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka-Muslimana“, Republika Hrvatska, 1995., 185, str. 49–58.
  • „Izbjegla djeca iz Herceg-Bosne i učenje hrvatskoga jezika“, Školske novine, 1995., 4, str. 8–9.
  • „Hrvatske škole u tisuću dana opsjednutom i mučenom Sarajevu. Uvijek u službi čovjeka“, Školske novine, 1995., 7, str. 8.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990.“, Republika Hrvatska, 1995., 187, str. 33–39.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (II)“, Republika Hrvatska, 1995., 188, str. 43–49.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (III)“, Republika Hrvatska, 1995., 189, str. 50–56.
  • „Hrvati i Bošnjaci-Muslimani u BiH u godini 1990. (IV)“, Republika Hrvatska, 1995., 190, str. 43–50.
  • „Bosančica – povijesno hrvatsko pismo“, Školske novine, 1995., 10, str. 8.
  • „Hrvatski naš ‒ najdraži (Pozornost - ljubav ‒ učenje – usavršavanje)“, I, Društvene obavijesti (Glasilo Hrvatske kulturne zajednice Zürich), 1996., 3, str. 21.
  • „Hrvatski naš ‒ najdraži (Pozornost ‒ ljubav ‒ učenje ‒ usavršavanje)“, II, Društvene obavijesti (Glasilo Hrvatske kulturne zajednice Zürich), 1996., 4, str. 21.
  • „Bibliografija prof. dr. sc. Stjepka Težaka (izbor)”, Hrvatski, 2006., 1-2, str. 142–150.

NASTAVNI PROGRAMI, METODIČKE UPUTE I NASTAVNA SREDSTVA:

  • Metodički pristup pjesništvu Antuna Branka Šimića (ručno umnožene  /šapirografirane/ metodičke upute), Odbor „Šimićevih susreta“, Drinovci, 1971., 12 str.
  • Sinopsis za Element-film „Tin Ujević“, Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • Sinopsis za Element-film „Ivo Andrić“ 1, Filmoteka 16, Zagreb, 1983.
  • Sinopsis za Element- film „Ivo Andrić“ 2, Filmoteka 16, Zagreb, 1983.
  • Kazete i priručni tekstovi za učenje hrvatskoga jezika (ručno umnoženi šapirografirani/), Université de Bordeaux III, Bordeaux, 1986., 38 str.
  • Metodičke upute za Element-film „Ivo Andrić“ (I. i II. dio) (tekstovni prilog u kutiji s filmom), Filmoteka 16, Zagreb, 1987.
  • „Program rada hrvatskih škola u izvaneuropskim zemljama“ (suautor: Ante Vučić), Hrvatska iseljenička matica, Zagreb, 1990., 15 str.
  • „Program hrvatskoga jezika za gimnazije“ (suautori: Vinko Brešić, Iva Bubalo, Dunja Fališevac, Olga Jambrec, Vesna Muhoberac, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 151–161.
  • „Program hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole sa satnicom: 4+4+3+3“ (suautori: Ljubica Benović, Vinko Brešić, Olga Jambrec, Biserka Jelenić, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 179–185.
  • „Program hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne škole sa satnicom: 3+3+3+3“ (suautori: Ljubica Benović, Vinko Brešić, Olga Jambrec, Biserka Jelenić, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i Stjepko Težak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 186–192.
  • „Program hrvatskoga jezika za trogodišnje strukovne škole“ (suautori: Vinko Brešić, Olga Jambrec i Marko Samardžija), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 2, str. 193–197.
  • „Program hrvatskoga jezika za više razrede osnovne škole“ (suautori: Vinko Brešić, Dunja Fališevac, Olga Jambrec, Josip Kekez, Jasminka Salamon i Marko Samardžija), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 1, str. 67–79.
  • „Uvod u Program hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole“ (suautori: Ante Vladimir Bikić i Olga Jambrec), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 1, str. 9–10.
  • „Program hrvatskoga jezika i kulture za hrvatske dopunske škole u inozemstvu“ (suautorica: Vlasta Sabljak), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995., 15, str. 12–21.
  • „Nastavni program hrvatskoga jezika u osnovnim školama za pripadnike srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj“ (suautorica: Olga Jambrec), Vjesnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1997., 5, str. 3–16.
  • Metodičke upute za Element-film „Jednina i množina“ (upute i popratni tekstovi u kutiji s filmom), Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • Sinopsis za Element-film „Ranko Marinković“, Filmoteka 16, Zagreb, 1979.
  • „Nastavni program za hrvatske gimnazije u inozemstvu“ (suautorica: Vlasta Sabljak), Vjesnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1998., 3, str. 10–14.
  • Hrvatske čitanke: godišnji raspored gradiva iz hrvatskoga jezika, književnosti, jezičnog izražavanja i medijske kulture u 5, 6, 7. i 8. razredu osnovne škole (suautor: Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 2000, 32 str.

PRIKAZI, OSVRTI, RECENZIJE, RAZLIČITI KRATKI ČLANCI (izbor):

  • „Loše knjige, glavni krivci“, Prosvjetni list, 1969., 348, str. 6.
  • „Turčin - fratar - književnik“, Kršni zavičaj, 1971., 3, str. 6–7.
  • „Mladi pjesnici na `Šimićevim susretima`“, Marulić, 1972., 2, str. 64.
  • „Zanimljivosti iz naše književne prošlosti“, Galeb, 1974., 1, str. 14.
  • „Mile Pešorda: `Život vječni`“, Marulić, 1974., 1-2, str. 92–93.
  • „Otkrili smo odličnog pjesnika“ (Janko Bubalo, Koraci od jučer i Na rubu ništavila) (pseud. Ado Lukin), Kršni zavičaj, 1974., 7, str. 135–138.
  • „Crtice iz književne prošlosti“, Galeb, 1975., 7, str. 15.
  • „Zanimljivosti iz književne prošlosti (Gilgameš, Ši-King, Putopisac Alberto Fortis)“, Galeb, 1975., 4, str. 18.
  • „Pjesme životnosti kamena (B. Ostojić, Kad voda umre u kamenu)“, Dometi, 1976., 7, str. 100–101.
  • „Koristan i zanimljiv metodički priručnik“, Suvremena metodika, 1976., 1, str. 55–58.
  • „Vladimir Nazor – uzoran prosvjetni radnik“, Galeb, 1976., 10, str. 9.
  • „Riječ o `boemštini`“, Galeb, 1976., 1, str. 13.
  • „Veliki govornici: Demosten“, Galeb, 1976., 2, str. 11.
  • „Dobra knjiga - kao razbibriga“, Galeb, 1976., 3, str. 13.
  • „Stilske figure“, Galeb, 1976., 3, str. 18.
  • „Poticajne TV-SKITNJE (TV-emisija: Skitnje po Skitnjama Matka Peića)“, Školske novine, 1976., 40, str. 9.
  • „Šund-literatura“, Galeb, 1977., 6, str. 10.
  • „Dobar početak (TV-emisija: Makedonski jezik)“, Školske novine, 1977., 11, str. 9.
  • „Potražite i čitajte (M. Kovačević: Bio jednom jedan, M. Maslać: Odraslima ulaz zabranjen, T. Sekelj: Na tragu doživljaja)“, Galeb, 1977., 7, str. 11.
  • „Priručnik za svakog radnika u odgoju i obrazovanju (M. Soldo: Planiranje, raspoređivanje i praćenje rada u osnovnoj školi)“, Školske novine, 1977., 14, str. 22.
  • „Obogatite svoje znanje! (J. M. Miralles: Veliki umjetnici svijeta)“, Galeb, 1977., 8, str. 11.
  • „Motivacija za domaću lektiru (uz TV-emisiju: Smrt Heraklova, iz ciklusa Najljepši klasični mitovi)“, Školske novine, 1977., 15, str. 10.
  • „TV-emisija: Neda Bendelja, Posvojni pridjevi“, Školske novine, 1977., 15, str. 9.
  • „Zavidan estetski senzibilitet (M. Idrizović, Dječja književnost u Bosni i Hercegovini)“, Školske novine, 1977., 16, str. 14.
  • „Radmilo Dimitrijević, Problemi nastave književnosti i maternjeg jezika, II.“, Školske novine, 1977., 23, str. 18.
  • „Vladimir Milarić, Interpretacija dječje pjesme“, Život i škola, 1977., 5-6, str. 93–96.
  • „Prilog nastavi romana (R. Božović, Uvođenje učenika srednje škole u svijet romana)“, Suvremena metodika, 1977., 4, str. 308–309.
  • „Životopis riječi (Milan Šipka, Priče o riječima)“, Školske novine, 1977., 14, str. 18.
  • „Afirmacija stvaralačke nastave književnosti (F. N. Mujezinović, Sat lektire u srednjoj školi)“, Pedagoški rad, 1977., 3-4, str. 204–205.
  • „Poticaj za samostalno učenje (TV-emisija iz slovenskog jezika za učenike)“, Školske novine, 1977., 26, str. 13.
  • „Bogat prinos dignitetu suvremene metodike (Z. Diklić, Književni lik u nastavi)“, Pedagoški rad, 1978., 9-10, str. 527–530.
  • „Primjeran metodički pristup Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza“, Prilozi, 1979., 2, str. 49–53.
  • „Integrirana nastava“, Školske novine, 1979., 21, str. 19.
  • „Pjev ćutilni, nesvježenosni (M. S. Mađer: Ispod klupe)“, Gesta, 1981., 6-7, str. 179–181.
  • „Uz pretisak prve hrvatske početnice“, Naša knjiga, 1986., 4, str. 25–26.
  • „Sređivanje pjesnika“, Danas, 21. veljače 1989., 365, str. 6–7.
  • „I mudrome dosta“, Danas, 1989., 368, str. 3.
  • „Izvori i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest“, Radovi Zavoda za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta, 1990., 25, str. 83–86.
  • „Znanstveni skup o životu fra Paškala Buconjića (prigodom 160. obljetnice rođenja)“, Drinovački zov, 1992., 1, str. 15–16.
  • „Mira Čudina-Obradović, Igrom do čitanja“, Školske novine, 1995., 5, str. 13.
  • „Pomoć izbjeglicama (Skupina autora: Odgoj i obrazovanje u izvanrednim uvjetima)“, Školske novine, 1995., 7, str. 13.
  • „Dolazak Hrvata - u romanu (Milka Tica, Sunčeva djeca)“, Školske novine, 1995., 25-26, str. 17.
  • „Interdisciplinarna studiozna istraživanja (Ana Pintarić, U potrazi za skladom, Osijek, 1998)“, Život i škola, 1999., 1-2, str. 205–210.
  • „Kruna polustoljetnoga istraživačkog rada (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, I. i II. dio)“, Život i škola, 1999., 1-2, str. 211–216.
  • „Nadahnjujući uzorci svrhovita govorenja (Ante Kostantin Matas, Propovijedi i govori)“, Marulić, 1999., str. 842–845.
  • „Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika Anđelke Peko i Ane Pintarić“, Život i škola, 2000., 4, str. 107–109.
  • „Hrvatski školski pravopis (M. Lončarić i A. Bičanić, Priručnik za pravilno pisanje)“, Hrvatski, 2003., 1-2, str. 146–149.
  • „Uzorno usustavljivanje interdisciplinarnih istraživanja (Manja Kovačević, Metodičko-književna motrišta)“, Hrvatski, 2003., 1-2. str. 150–153.
  • „Govor na komemorativnoj sjednici u počast pokojnomu prof. dr. sc. Josipu Kekezu“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 115–117.
  • „Iz izbora najljepših svjetskih slikovnica (M. Waddell ‒ B. Firth, Ti i ja, Mali Medo)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 118–121.
  • „Lijepa naša domovina (B. Pilaš, Domovina u srcu)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 122–124.
  • „Priručnik za razludžbu riječi (M. Lončarić ‒ A. Bičanić, Hrvatski školski rječnik)“, Hrvatski, 2004., 1-2, str. 125–127.
  • „Visoka razina izvornosti i svježine metodičke inventivnosti (Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja /1. razred gimnazije/)“, Hrvatski, 2005., 1-2, str. 137–141.
  • „Ponosan hrvatski intelektualac“, Školske novine, 2006., 25-26, str. 7.
  • „Govor na pogrebu štovanoga gospodina prof. dr. sc. Stjepka Težaka“, Hrvatski,  2006., 1-2, str. 139–141.
  • „Govor na komemorativnoj sjednici u počast pokojnomu prof. dr. sc. Stjepku Težaku“, Hrvatski, 2007., 2, str. 145–152.
  • „Vrlo zanimljivo znanstveno istraživanje (J. Nemeth-Jajić, Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi)“, Hrvatski, 2007., 2, str. 153–159.
  • „Epistemologija metodike (A. Bežen, Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta /Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika/)“, Hrvatski, 2008., 2, str. 294–299.
  • „Poticajne znanstvene rasprave ‒ moderni sveučilišni udžbenik (D. Pavličević-Franić, Jezikopisnice)“, Hrvatski, 2011., 2, str. 99–104.
  • „U kritika Šege nema šege“, Motrišta, 2015., 83-84, str. 158‒159.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • [1]
  • Ana Ćavar i Jadranka Nemeth-Jajić (ur.), U riječi hrvatskoj. Zbornik posvećen Vladi Pandžiću, Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vlado_Pandžić&oldid=6668938"