Vlak mira

Izvor: Wikipedija

Vlak mira je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom se 8. lipnja 1997. godine, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, Hrvatska simbolično vratila u Vukovar, u hrvatsko Podunavlje, na svoje istočne granice.

Kompozicija Vlaka mira

Vlak je krenuo iz Zagreba i nakon kratkog zadržavanja u Vinkovcima stigao u Vukovar. U vlaku su bili predsjednik dr. Franjo Tuđman, najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, brojni uglednici iz javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog života Hrvatske, te oko 2.000 prognanih Vukovaraca koji su se spremali za povratak.[1]

Govor predsjednika dr. Tuđmana u Vukovaru

Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s brojnim hrvatskim dužnosnicima i uzvanicima, predstavnicima svih županija, članovima diplomatskoga zbora i novinarima, Vlakom mira, koji je sačinjavala kompozicija od 21 vagona, koliko Hrvatska ima županija, doputovao je 8. lipnja 1997. godine, svečano ispraćen iz Zagreba, u Vukovar. Tamo ga je svečano dočekalo mnoštvo Hrvata iz čitave Hrvatske, predstavnika svih nacionalnih manjina i predstavnika UNTAES-a. vlak se kraće vrijeme zadržao u Vinkovcima gdje ga je pozdravima i pjesmom dočekalo nekoliko tisuća ljudi. Na dijelu željezničke pruge kod Borova Naselja, vlak je kamenovala skupina ekstremnih Srba. Na sreću, nitko nije stradao, jedino je razbijeno nekoliko prozora.

U Vukovaru ispred željezničkog kolodovra počela je svečanost s hrvatskom državnom himnom i minutom šutnje za branitelje Vukovara. Pozdravljajući skup, prijelazni upravitelj general Klein je podsjetio na riječi predsjednika Tuđmana u Belom Manastiru da je sudbina Hrvata i Srba u njihovim rukama. Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi niti je želio ovdje u Vukovaru. Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na Dunav, znak je naše odlučnosti, da želimo mir, pomirbu, da želimo stvarati primirje i da više nikad ne dopustimo ono što nam se dogodilo. Ovu hirošimsku panoramu u sred Europe, grad Vukovar lakše ćemo obnoviti u materijalnom smislu, ali teško u našem sjećanju, rekao je dr. Tuđman. Dolaskom Vlaka mira u Vukovar, Hrvatska se zauvijek vratila na svoje istočne granice, na obale Dunava.[2]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Ana Holjevac Tuković, Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije: doktorski rad, mentor: dr.sc. Ljubomir Antić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2012., str. 179., hrstud.unizg.hr, pristupljeno 27. listopada 2019.
  2. Lada Puljizević, Pobjeda postignuta mirom - 15. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Hrvatski vojnik, br. 413., str. 8.-11., 18. siječnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]