Voćin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Voćin
Voćin (grb).gif
Voćin na karti Hrvatska
Voćin
Voćin
Voćin na karti Hrvatske
Koordinate: 45°37′N 17°33′E / 45.62°N 17.55°E / 45.62; 17.55
Županija Virovitičko-podravska
Načelnik općine Predrag Filić
Naselja u sastavu općine Bokane, Ćeralije, Dobrić, Donje Kusonje, Đuričić, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hum, Hum Varoš, Kometnik-Jorgići, Kometnik-Zubići, Kuzma, Lisičine, Macute, Mačkovac, Novo Kusonje, Popovac, Rijenci, Sekulinci, Smude, Voćin
Stanovništvo (2001.) 2.421
Poštanski broj 33522 Voćin
Voćin na karti Virovitičko-podravska županija
Voćin
Voćin
Voćin na karti Virovitičko-podravske županije
Koordinate: 45°37′N 17°33′E / 45.62°N 17.55°E / 45.62; 17.55

Voćin je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Voćin in winter 2009 (1).JPG

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Voćin je naselje i sjedište općine smješteno u sjevernom djelu zapadne Slavonije podno gore Papuk, dvadesetak kilometara udaljeno od Slatine.

Svetica zaštitnica Voćina je Blažena Djevica Marija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Voćin sa okolicom ima oko dvije i pol tisuće stanovnika. Nacionalna struktura su uglavnom Hrvati.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo je

  • ukupno: 2.421, od toga su
  • Hrvati: 2 069 / 85,46 %
  • Srbi: 315 / 13,01 %
  • Albanci: 5 / 0,21 %
  • Bošnjaci: 2 / 0,08 %
  • Mađari: 1 / 0,04 %
  • Rusi: 1 / 0,04 %
  • Slovenci: 1 / 0,04 %
  • Ostali: 3 / 0,12 %
  • Nepoznato: 3 / 0,12 %

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Voćin su okupirale velikosrpske snage.

U blizini Voćina se nalazio logor Sekulinci, u kojem su mjesni pobunjeni Srbi za vrijeme velikosrpske pobune (u lipnju 1991.) primali pomoć u oružju iz Srbije i od JNA, i od kojeg je išla podjela oružja srpskom pučanstvu. Taj logor je poslije velikosrbima služio kao zarobljenički logor.

Pred kraj okupacije, velikosrpske paravojne postrojbe su počinile pokolj nad mjesnim Hrvatima 12. i 13. prosinca 1991. godine.

Hrvatske postrojbe su ga oslobodile 15. prosinca 1991. u operaciji Strijela.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poznato je vjersko središte i kulturni spomenik katolička crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije koja je u Domovinskom ratu bila razrušena do temelja te je do kraja 2008. godine obnovljena izvana potpuno, tj. ostali su još radovi unutarnjeg uređenja.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Dječji vrtić "Voćin"
  • OŠ "Voćin"

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturno umjetnička udruga "Voćin"[uredi VE | uredi]

Na području općine Voćin sa sjedištem u samom Voćinu djeluje Kulturno-umjetnička udruga "Voćin". Udruga je osnovana 2000. godine i djeluje do danas u podršku općine i nekoliko sponzora, te broji 55 članova i ima tamburašku i folklornu sekciju. Kulturno-umjetnička udruga njeguje tradiciju, pjesmu i plesove brdskog područja sjevero-zapadnog dijela Slavonije čija je posebnost brđanski Taraban i ostala brđanska kola. Također održava i tradiciju starog božićnog običaja Kriskinge i Adamaši. Članovi se pojavljuju na smotrama folklora, sudjeluju na svim događajima i hodočašćima vezanih uz crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu koja je glavno Marijansko svetište Požeške biskupije.

Godine 2005. rekostruirano je staro slavonsko voćinsko ruho koje je nestalo prije više od 70 godina. Opis ženske narodne nošnje: podsuknja je sa kupovnom čipkom, a naprijed je rasporak. Unterok je od tvorničkog pamučnog platna, ima šlingu pri dnu i dulji je od suknje. Šlinga ili vez može biti u raznim bojama. Suknja je od tvorničkog jednobojnog materijala, rips, kašmir i slično, plisiran, nabran ili legovan. Fertun je od bijelog tvorničkog platna, različitih veličina i oblika dok je ukras ili umetnuta heklana čipka ilišlinga. Oplećak je od četiri pole čistog platna s ušitim naborima, šlingan na prsima, a rukavi su stegnuti oko zapešća, dugačak do pojasa. Ukrasne marame se nose na oplećku. Velike su, svilene ili kašmirne s ružama te dugačkim resama. Čarape na nogama su bijele boje, pletene. Kao obuća su se nosile počne kao radna obuća ili opanci. Cipele na peticu za svečanije dane.
Opis muške narodne nošnje: gaće od 4-5 pola, za radne dane bez ukrasa, a u svečanije obliku oskudno ukrašene bijelom šlingom. Košulja-rubača se nosila dugo do ispod bokova ukrašena bijelom šlingom ili vezena crvenom i plavom vunom na prsima. Stegnuta u zapešću i ima ovratnik. Prosluk je crne ili tamnoplave boje, ukrašen tankim strojnim prošivima raznobojnim koncem, metalnim gumbićima, kratak do pasa, podstavljen tkaninom iznutra. Kapa je naziv za crni šešir uskog oboda dok je remen široki i kožni. Na nogama su u radne dane drvene klompe, kožnate opanke, a u svečanijim prigodama čizme. [1]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.kuuvocin.comyr.com Službene stranice Kulturno-umjetničke udruge

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Voćin.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Voćin koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.