Vojislav Šešelj
Izvor: Wikipedija
Vojislav Šešelj (srpski:Војислав Шешељ) (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srpski političar, profesor prava, predsjednik Srpske radikalne stranke i četnički vojvoda.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Studij prava završio je u Sarajevu 1976., magistrirao je 1977., a doktorirao u Beogradu u studenom 1979. godine.
Političku karijeru započeo je ranih osamdesetih godina kao opozicija komunističkom režimu. Tad je (1984.) uhićen i osuđen na osam godina zatvora.Kazna mu je smanjena,i 1986. izlazi na slobodu i odlazi u Beograd.Dok se nalazio u Srbiji nastupao je sa krajnje desnih, antikomunističkih i nacionalističkih pozicija. 1989., od strane četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata Momčila Đujića, Vojislavu Šešelju dodijeljena je titula četničkog vojvode, ali kojom je naknadno i oduzeta.
Zajedno sa svojim kumom Vukom Draškovićem, 1989. godine, Šešelj je osnovao stranku pod imenom Srpska narodna obnova. Međutim, kumovi su se uskoro posvađali pa se i stranka raspala. Iduće, 1990. godine, Šešelj je pokušao osnovati Srpski četnički pokret koji je ubrzo zabranjen. Tako je i sam Šešelj vrlo brzo uhićen, a 9. prosinca te godine (na prvim višestranačkim izborima u Srbiji) bio je jedan od predsjedničkih kandidata i osvojio je blizu sto tisuća glasova.
Dana 23. veljače 1991. godine Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Sredinom iste godine, uspjeva ući u Skupštinu Srbije ispred izborne jedinice Rakovica.
Svoj ratni pohod na Hrvatsku počeo je porukama o "budućoj zapadnoj granici Velike Srbije" na crti Karlobag-Karlovac-Virovitica.
Nakon govora, djelovao je po mitinzima, gdje je sudjelovao u podstrekivanju mjesnih hrvatskih Srba na rat i mržnju prema Hrvatima. Tako je na mitingu u Baranji, u Jagodnjaku, govorilo "svakog tko kaže da to nije srpska zemlja treba ubiti kao kera". U Srijemskoj Kamenici se angažirao u istjerivanju medicinskog osoblja i pacijenata hrvatske nacionalnosti iz tamošnjeg Kliničkog centra (zloglasni upad u vojnoj uniformi).
Bivši čelnik srbijanskog KOS-a, Aleksandar Vasiljević, je Šešeljeve postrojbe označio kao izvršitelje zločina u Ovčari, koji se dogodio studenog 1991. godine.
Svibnja 1992. godine, na prvim izborima za Skupštinu SR Jugoslavije (koje je srpska oporba bojkotirala), njegova Srpska radikalna stranka osvaja drugo mjesto i Šešelj postaje jedan od značajnijih političkih faktora u zemlji. Njegovim zalaganjem, oboren je prvi premijer SRJ Milan Panić (prosinca 1992), a lipnja 1993. uspio je 'srušiti' tadašnjeg predsjednika SRJ Dobricu Ćosića. Tako se pokazao kao izuzetno vjeran pomagač srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. No, rujna te godine, dolazi do raskida suradnje između Miloševića i Šešelja. SRS otkazuje povjerenje Miloševićevoj manjinskoj Vladi Srbije, zbog čega dolazi do izvanrednih parlamentarnih izbora. Radikali tako bilježe pad popularnosti, a tijekom 1994. i 1995. Šešelj je dva puta boravio u zatvoru zbog čestih optužbi i napada na Miloševića.
Za gradonačelnika Zemuna izabran je 1996. godine kojeg je pretvorio u švercersku tržnicu. Za njegova mandata počeli su izgoni Hrvata iz stanova. I one koji su ih branili po dužnosti, odvjetnike izgnanih hrvatskih obitelji, šešeljevci su premlaćivali.
U jesen 1997. godine, na izborima za predsjednika Srbije, pobjedio je u drugom krugu kandidata Miloševićevog SPS-a Zorana Lilića ali mu pobjeda nije priznata jer, navodno, nije izašao dovoljan broj glasača na birališta. U prosincu iste godine, na ponovo organiziranim izborima, gubi od novog Miloševićevog kandidata - Milana Milutinovića.
Međutim, sve mu to nije smetalo da uđe u koalicijsku vlast sa Socijalističkom partijom Srbije i Jugoslovenskom levicom. U vlasti je sudjelovao nešto više od dvije godine (ožujak 1998 - listopad 2000. godine), dok je u ostalom periodu djelovao kao opozicija, prvo socijalistima (1993-1998), a kasnije DOS-u (2000-2003).
Zbog aktivnosti tijekom rata na području bivše Jugoslavije od strane tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužen za počinjena kaznena djela, 24. veljače 2003. dobrovoljno odlazi u pritvor u Haagu gdje se nalazi i danas.
Optužnica ga tereti za zločine u Hrvatskoj (Voćin, vukovarska bolnica), BiH te za progone i likvidacije Hrvata iz Vojvodine (posebice Srijema, poznati slučaj Hrtkovaca, koje je u svom zatiranju hrvatstva preimenovao u "Srbislavce"), odnosno za ratni zločin i etničko čišćenje.
Šešelj i dalje ima utjecaja na srpsku političku scenu, a njegova Srpska radikalna stranka je trenutno, u parlamentu a i prema ispitivanjima javnog mnijenja, najjača stranka u Srbiji.
Početkom rujna 2008. godine, razišao se sa svojim najbližim suradnikom i zamenikom predsjednika SRS - Tomislavom Nikolićem. Šešelj je tražio radikali glasuju protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i Europske unije, dok je Nikolić bio da se glasuje za. 6. rujna, Nikolić podnosi ostavku na dužnosti u stranci i najavljuje osnivanje nove, dok ga Šešelj označuje "izdajnikom" i optužuje da su ga "zavrbovale strane obaveštajne službe". Istovremeno, Šešelj je ovlastio Dragana Todorovića da vodi stranku u njegovom odsustvu.
[uredi] Zanimljivost
Šešelj porijeklo vuče iz mjesta Orahov dol, sela odakle dolaze svi ostali Šešelji. Ironično, u vrijeme sukoba Rimokatoličke crkve i Pravoslavne crkve pravoslavni su popovi nudili zemlju svim katolicima koji prijeđu na pravoslavlje. U to vrijeme Orahov dol naseljavale su samo tri obitelji Šešelj. Dvije obitelji su pobjegle u Dubrovnik i ostale na katoličanstvu, dok je jedna primila pravoslavlje, a to je obitelj četničkog vojvode Vojislava Šešelja. Korijeni četničkog vojvode su zapravo hrvatski.
[uredi] Državne funkcije
- Potpredsjednik Vlade Srbije (ožujak 1998 - listopad 2000)
[uredi] Vanjske poveznice
- Velika odgovornost za masovne zločine, palež i progone Članak u "Vjesniku"
- Opasan čovjek velike popularnosti odlazi u Haag Članak u "Vjesniku"
- Službena stranica
- Izjave Vojislava Šešelja, BBC News (engl.)
