Vojislav Simić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vojislav Simić
Poznat/a i kao Bubiša
Rođen/a 18. ožujka 1924.
Beograd Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg Jugoslavija
Žanr/ovi jazz i zabavna glazba
Zanimanje jazz-pijanist, skladatelj, dirigent,
Djelatno razdoblje 1946.2003.
Angažman Zabavni orkestar Radio Beograda
Džez orkestar RTV Beograd
Web-stranica www.savtajbubisha.com
Nagrade
Orden rada sa zlatnim vijencem
Orden Beočug grada Beograda
Nagrada za životno djelo RTV Srbije
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Vojislav Simić (Beograd, 18. ožujka 1924.) je srpski glazbenik, dirigent, skladatelj, pionir srpskog etno-jazza i glumac.

Životopis[uredi VE | uredi]

Vojislav Simić je rođen 18. ožujka 1924. u Beogradu. Poznati je dirigent Džez orkestra Radio televizije Beograd, autor mnogobrojnih jazz kompozicija, tradicionalne liturgijske vokalne i instrumentalne glazbe, etno-jazza i glazbe za djecu. Ključno je ime jazz scene u Srbiji. Otkako je 1954. utemeljen Džez orkestar RTV Beograd, Simić je godinama poslije – zajedno sa Zvonimirom Skerlom – imao značajnu ulogu u vođenju tog orkestra.

Od 1953. do 1985. Simić i Džez orkestar RTV Beograd nastupali su diljem Europe: osvojili su mnoge nagrade i pobijedili na brojnim natjecanjima, uključujući i poznati jazz-festival »Juan-les-Pins« u Francuskoj, gdje su 1960. osvojili prvu nagradu. S tim je orkestrom redovito nastupao u programima jazz-festivala na Bledu i u Ljubljani, a surađivali su i s mnogim domaćim i strani solistima, primjerice Kvartetom Predraga Ivanovića, Stjepanom Jimmyjem Stanićem, Duškom Gojkovićem, Milivojem Markovićem, Bora Raković, Milo Pavlović, zatim Maynardom Fergusonom, Alanom Skidmoreom i Gerdom Dudekom.[1]

Simić je bio i gost-dirigent u mnogim kazalištima u bivšoj Jugoslaviji, te gost-skladatelj na dječjim festivalima u Srbiji. Na rad mu je utjecalo djelo srpskog pisca i pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja. Skladao je glazbu za mnoge TV serije, ali i igrane i dokumentarne filmove. Osobito je poznat kao autor glazbe za film Sumnjivo lice, film i TV seriju Salaš u Malom ritu, TV seriju Osma ofanziva, dokumentarni film Dobro jutro Homolje, itd.

Glumio je u TV-filmu Sastanak muzičara - Jam session (1968.) i TV seriji Sedam plus sedam (1979.).[2] Napisao je i dvije knjige autobiografskog karaktera: »Susreti i sećanja« i »Sentimentalno putovanje«.[1]

Vojislav Simić je svojedobno bio predsjednik Udruženja džez muzičara i predsjednik Udruženja kompozitora Srbije. Živi u Beogradu sa suprugom: imaju dvije kćeri i troje unučadi.[3]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Đurić-Klajn, Stana: »SIMIĆ, Vojislav«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1977., sv. 3, str. 353.
  2. Jakovljević, Svetolik: Jedan vek džeza & Kratki prilozi za izučavanje džeza u Srbiji, Beograd: Knjižara Žagor, 2003.
  3. Simić, Vojislav: Veselo putovanje: sa džez orkestrom RTV Beograd po belom svetu, Beograd: Radio-televizija Srbije, 2005.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 secanja.com – Vojislav Simić, pristupljeno 15. ožujka 2014.
  2. IMDb: Vojislav Simić, pristupljeno 15. ožujka 2014.
  3. Vojislav Bubiša Simić – službene stranice, pristupljeno 15. ožujka 2014.
  4. Vojislav Bubiša Simić – službene stranice, pristupljeno 15. ožujka 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]