Vratišinec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vratišinec
Vratišinec (grb).gif
Vratišinec na karti Hrvatska
Vratišinec
Vratišinec
Vratišinec na karti Hrvatske
Koordinate: 46°29′N 16°28′E / 46.48°N 16.46°E / 46.48; 16.46
Županija Međimurska
Načelnik općine Zdravko Mlinarić
Naselja u sastavu općine Vratišinec, Gornji Kraljevec
Površina 16,62 km2
Stanovništvo (2001.) 2.213
Poštanski broj 40316 Vratišinec

Vratišinec (mađarski Murasiklós) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine su 2 samostalna naselja: Gornji Kraljevec i Vratišinec. Uz njih, tu je i zaselak Remis.

Povijest[uredi VE | uredi]

U do sada poznatim povijesnim vrelima Vratišinec se prvi puta spominje 1458. godine kao posjed grofova Celjskih pod imenom Bratrvsincz. Već 1478. spominje se kao Bratischinecz, 1636. godine kao Wratissnicz, a 1752. kao Vratissinecz. Poznati mađarski lingvista dr. Laszlo Hadrovicz tvrdi da Vratišincu ime potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša, odnosno Vratiša. Naime, kao i mnoga međimurska mjesta i Vratišinec je ime dobio po svom nekadašnjem feudalnom gospodaru (Bratiša, Vratiša).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]


Udruge[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U mjestu je novouređena i modernizirana osnovna škola u kojoj nekoliko stotina djece od prvog do osmog razreda provodi veliki dio dana. U blizini škole nalazi se rukometno i košarkaško igralište.

Šport[uredi VE | uredi]

Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa[uredi VE | uredi]

Župa Uzvišenja Svetoga Križa[1] - Vratišinec osnovana je 1. studenoga [[1789.] godine. Bila je to godina Francuske revolucije. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe Selnica. Prvi župnik novoosnovane župe je bio Luka Rosina rodom iz Svetoga Ivana Zeline. U Vratišincu je postojala drvena filijalna kapelica. Vizitacija 1760. godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom 1789. godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar sa raspećem. Sa vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz 1811., 1815. i 1826. godine, među kojima se ističe ploča Lovre Hranjeca, vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen 19. ožujka 1896. godine, za župnikovanja Martina Kotera. U župnoj blagovaonici postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine 1896. crkvu je gradio varaždinski graditelj Marandini uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena 3. siječnja 1897. po arhiđakonu Franji Kečkeš.

Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta, poduprta je sa dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika sv. Ivana i sv. Pavla iz 1779. na visokim četverouganim postamentima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica sa reljefom Dobroga Pastira, orgulje iz polovice 18. stoljeća dopremljene iz župne crkve iz Varaždina 1896. godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva iz prve polovice 16. stoljeća predstavlja slika Bogorodice sa Djetetom na pokrajnom oltaru. Na oltaru Marije Snježne nalazi se osim drvenih kipova Joakima i Ane i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je P. Paul godine 1552.. Renovirao ju je Adametz 1822. prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana sa 86,5x67 cm, na 118 cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da je tada Marijina i Isusova glava okrunjena pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. Protestantizam je i tu prevladao od godine 1570.1623. Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno renesansnog slikarstva ne samo u Međimurju, nego i na području sjeverne Hrvatske. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u Zaragozi u Španjolskoj koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana međimurskom fijolicom.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službene stranice

Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2001.
P parthenon.svg Nedovršeni članak Vratišinec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.